Search

Šećerna bolest je kompleksna metabolička bolest primarno obilježena povišenom koncentracijom glukoze u krvi kao odgovorom na apsolutni ili relativni manjak inzulina. Gotovo svaka deseta osoba na svijetu boluje od nje i jedan je od najčešćih neizravnih uzroka smrti. Može nastati kao posljedica razaranja β-stanica Langerhansovih otočića autoimunim procesom, ili kao rezultat smanjene osjetljivosti na inzulin. Kronična hiperglikemija uzrokuje osmotsku diurezu, što zbog smanjenja volumena izaziva žeđ. Zbog nemogućnosti ulaska glukoze u stanice osoba osjeća glad. Kao posljedica tih procesa nastaju karakteristični simptomi šećerne bolesti, a to su poliurija, polidipsija i polifagija. Kriteriji za postavljanje dijagnoze su koncentracija glukoze u krvi ≥ 7.0 mmol/L natašte, ili ≥11.1 mmol/L pri OGTT-u, te HbA1c ≥6.5%. Osnovu liječenja čini kontrola hiperglikemije, koja se postiže ispravnom prehranom i redovitom tjelovježbom, dok se pri nemogućnosti regulacije tim metodama poseže za oralnim hipoglikemicima, a u najtežim slučajevima i za terapijom inzulinom. Akutne komplikacije ove bolesti, dijabetička ketoacidoza i hiperglikemijsko hiperosmolarno stanje, mogu biti smrtonosne, a liječe se prvenstveno nadoknadom tekućine i inzulinom. Kronične komplikacije, mogu dovesti do teškoga invaliditeta zbog jakog slabljenja vida ili potencijalne amputacije. Te komplikacije javljaju se prvenstveno zbog promjena na krvnim žilama i uključuju dijabetičku retinopatiju, nefropatiju, neuropatiju i makroangiopatiju. U trudnoći, šećerna bolest može dovesti do spontanog pobačaja ili deformacije ploda, a u majke može uzrokovati hipertenzivne komplikacije. Gestacijski dijabetes najčešća je komplikacija u trudnoći, a uzrokuje ga inzulinska rezistencija kao rezultat djelovanja hormona posteljice., Diabetes mellitus is a complex metabolic disease primarily characterized by elevated blood glucose levels in response to absolute or relative insulin deficiency. Almost one in ten people in the world suffer from it and it is one of the most common indirect causes of death. It can occur as a result of an autoimmune destruction of the pancreatic β-cells in type 1 diabetes, or due to insulin resistance in type 2 diabetes. Its main symptoms are polyuria, polydipsia and polyphagia. Hyperglycaemia causes osmotic diuresis, which in turn leads to loss of volume resulting in thirst. Patients feel hungry because cells are starving due to glucose imposibillity to enter the cells without insulin. The criteria for diagnosis are blood glucose concentration ≥ 7.0 mmol/L on an empty stomach, or ≥11.1 mmol/L 2 hours after OGTT, and HbA1c ≥6.5%. The goal of the treatment is to maintain euglycaemia by proper nutrition, physical activity, and if necessary by oral hypoglycaemics or insulin. Acute complications of diabetes can be life threatening, and include diabetic ketoacidosis and hyperosmolar hyperglycemic state. Chronic complications can lead to blindness or loss of limb, and are primarily caused by changes in blood vessels. In pregnancy, it can lead to miscarriages or foetal deformity, and in mothers it can cause hypertensive complications. Gestational diabetes is the most common complication in pregnancy and is caused by insulin resistance as a result of placental hormones.

"Slagalica nasljeđa" - priručnik za opismenjavanje iz medicinske genetike ima tri namjene. Prije svega, on je edukativna slikovnica za studente, liječnike i pacijente, ali i druge zainteresirane pojedince jer su u njoj kroz ilustracije objašnjene osnove genetike čovjeka, kao i osnove medicinske genetike. Od toga kako prepoznati osobu s genetičkim poremećajem, kako nastaju i koje vrste genetičkih poremećaja postoje pa sve do toga na koji ih način možemo dijagnosticirati. Nadalje, nakon svake ilustracije na pojedinoj stranici nalaze se definicije 79 pojmova iz medicinske genetike koje čine tezaurus za studente, liječnike i pacijente koji se na bilo koji način susreću s genetičkim poremećajima. Naposljetku, ova knjiga sadrži i primjere rečenica u koje su ubačeni stručni pojmovi iz medicinske genetike, a koji su namijenjeni studentima prilikom savladavanja komunikacijskih vještina na kolegiju Medicinska genetika, ali i liječnicima prilikom informiranja svojih pacijenata o (mogućem) genetičkom poremećaju. Uz kreatoricu ideje i urednicu izdanja, doc. dr. sc. Ninu Perezu, autori izdanja su studenti šeste godine Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina i prof. dr. sc. Saša Ostojić.