Search

Značajno povećanje potražnje za električnom energijom, ubrzano iscrpljivanje fosilnih goriva i zabrinutost za ekologiju okoliša diljem svijeta doveli su do velike potražnje za obnovljivim izvorima energije. Među ostalim obnovljivim izvorima, solarna energija je čist i neiscrpan oblik obnovljivog izvora energije koji se može iskoristiti putem fotonaponskih (PV) sustava. Poznato je da instalacija solarnih panela zahtijeva veliki prostor. PV sustavi tradicionalno se postavljaju na tlo ili krovove, dok su se posljednjih godina razvili i plutajući fotonaponski (FPV) sustavi na vodenim površinama. Kombinacija plutajućih solarnih panela i akvakulture ('akvavoltik') nudi potencijalne koristi za oba sektora, uz brojne izazove. Svjetska populacija je u porastu a proporcionalno i kompeticija za zemlju te time koncepti dvostruke namjene u poljoprivredi i akvakulturi postaju ključna rješenja. 'Akvavoltik' tehnologija omogućuje proizvodnju električne energije i provođenje akvakulture na istom području, značajno poboljšavajući ukupnu produktivnost po jedinici površine u usporedbi s tradicionalnim korištenjem zemljišta. Pri usporedbi s kopnenim PV sustavima, a zbog prednosti hlađenja koju pruža vodena površina, prinos električne energije FPV sustava moguće je i poboljšati. Jedan od glavnih sinergijskih učinaka spajanja PV sustava s akvakulturom je ušteda vode smanjenjem isparavanja. U sustavima akvakulture koji imaju veliku propusnost vode, sprječavanje gubitka vode velika je prednost i s ekonomskog i s ekološkog gledišta. 'Akvavoltik' sustavi stvaraju hlad na vodenoj površini ribnjaka, dok blokiranu svjetlost apsorbiraju solarni paneli i pretvaraju u iskoristivu energiju. Ako se zasjenjenje panelima nekontrolirano povećava, rast algi, vegetacija i mikrobna gustoća vodenog sustava može se smanjiti, utječući tako na cijeli hranidbeni lanac sve do organizma u uzgoju. To dakako ovisi i o mnogim dodatnim varijablama kao što su vrsta i kategorija riba te intenzitet uzgoja, odabran FPV sustav, itd. Vjerojatno je da će svaki scenarij za implementaciju FPV sustava na šaranske ribnjake morati biti pojedinačno analiziran i procijenjen kako bi se osiguralo da možebitne koristi nadmašuju potencijalne negativne utjecaje. Stoga, nužna su daljnja istraživanja utjecaja FPV sustava na kvalitetu vode i vodene organizme.

Miscanthus x giganteus (MxG) is a perennial crop that has high potential for energy production due to its favorable physical and chemical properties and high yield per unit area. To accelerate the process of yield estimation of MxG based on different input parameters, there is a possibility to apply different forms of nonlinear models such as polynomials, artificial neural networks (ANN), support vector machine (SVM) and random forest regression (RFR). In this paper, the aforementioned models were developed in order to predict the yield of Mxg per unit area with respect to the input parameters of plant height and number of shoots. The statistical analysis "goodness of fit" performed, showed high performance in the evaluation ; the coefficient of determination (R2) was used as the main parameter for the effectiveness of the models. Nonlinear models in the form of polynomials (R2=0.69), SVM (R2=0.65), RFR (R2=0.60) and ANN (R2=0.66) can estimate biomass yield MxG with satisfactory accuracy.

After the introduction of the EU’s Common Agricultural Policy, a new interest in livestock- keeping has been sparked among the local population of Dinara Mountains. But the pastures, which have been traditionally maintained by mowing, grazing and semi-controlled burning, are largely in succession after the abandonment of the traditional practice of transhumance in the 20th century. In February 2021 controlled burning has been conducted on an overgrown karst pasture in Vrdovo as part of the Dinara back to LIFE project. The aim of the study was to compare the phenology of Vrdovo grassland before and after burning by analyzing NDVI dynamics (a proxy for phenology) during the last five years. NDVI was obtained from Sentinel-2 images dating from January 2018 to September 2022 for five points of each land class detected on the grassland. The average monthly NDVI was calculated per class for every year. One- way ANOVA was carried out but no significant differences were found. However, a shift in the peak of NDVI (peak of vegetation season) has been observed in all land classes after 2021 with the peak being recorded in June instead of July and August as in previous years. The NDVIs recorded in June 2021 and 2022 were also the highest during the study period. It’s unclear if the changes in the peak of vegetation season were linked to the burning but given the current results, we cannot conclude that the controlled burning impacted the phenology of Vrdovo grassland. Further research is needed.

This paper is based on the energy characteristics of Virginia mallow (Sida hermaphrodita L. Rusby) with the correlation of harvest time and dry year. Virginia mallow attracts attention as an energy crop due to the additional benefits it brings with it, such as: possibility of conversion into different forms of energy, highly attractive for pollinators due to the long flowering season, improvement of soil quality, phytoremediation and according to some research there is a small possibility of invasiveness. Since the natural habitat of Virginia mallow is wet habitats, there is possible sensitivity to drought. Virginia mallow is interesting because as a crop it can be vital from 10 to even 20 years. In addition to its versatility, it also offers valuable energy properties as a permanent crop. Average higher heating value of Virginia mallow obtained by research was 18.06 MJ/kg. There is a valuable possibility that should be taken, in form of good possibility for energy utilization combined with preservation of the ecosystem. The aim of this paper is to determine the energy properties (proximate and ultimate analysis and calorific value) of Virginia mallow in a dry year.

The grasslands of Dinara Mountains have been traditionally used as pastures during the summer months. After decades of abandonment, livestock production on grasslands started to restore but for optimal grassland management and nature protection on a wide scale, it is essential to have digital data on their productivity and feed value. This study aimed to determine the aboveground plant biomass (AGB) and chemical composition of grasslands at 57 locations on the Dinara Mountains. Between 2020 and 2022, samples of plant material have been collected at different locations of the study area – 26 samples were taken in northern parts near Dinara peak, 23 in areas near Troglav peak, and eight on Kamešnica mountain. On altitudes lower than 600 m 28 grasslands were sampled whereas 29 were sampled on altitudes over 600 m. Crude protein content, neutral detergent fiber (NDF) content, and acid detergent fiber (ADF) content were determined by analytical chemical analysis. AGB varied between 0.3 t/ha and 5.58 t/ha. NDF content varied between 459.34 g/kg DM and 782.8 g/kg DM (average value: 640.3 g/kg DM) and it was observed that it tended to increase during the growing season. ADF content varied between 291.49 g/kg DM and 507.5 g/kg DM (average value: 395.89 g/kg DM). Crude protein content varied from 36.7 to 188.3 g/kg DM Statistical analysis showed that the AGB of higher-altitude grasslands was significantly higher than that of lower-altitude grasslands. NDF content was higher on higher-altitudes of Dinara and Troglav Mountain but not Kamešnica Mountain. Collected geospatial data may be used for the development of a pastoral map for the planning of sustainable grassland resource management on the Dinara Mountains.

Solar photovoltaic (PV) technology is the most widely accessible sustainable and clean source of energy that can be scaled to meet humanity’s energy needs. Floatovoltaic (FPV) represent an emerging power generation technology utilizing idle water and solar energy systems - comprising floating photovoltaic panels over water. In terms of the environment and other variables, it is possible to install various forms of FPV on water surfaces, such as reservoirs used for irrigation purposes - motivated by the increasing demand for energy in modern irrigation systems and agriculture. Other potential applications include quarry and natural lakes, wastewater tanks, oceans and fish ponds - integrated into aquacultures as aquavoltaics (AquaPV). The goal of AquaPV is the efficient use of water with the dual benefit of food and energy production. The cultured species have different requirements, confirming that the essential parameters must vary depending on the species and the husbandry system. The AquaPV approach aims to maintain parameters such as water and air temperature, light availability, water pH, dissolved oxygen, feeding system, and predator pressure, and improve the system by exploiting synergies between aquaculture and FPV systems. There is limited knowledge of the effects of FPV on the receiving water body. The addition of floating modules will most likely complicate aquaculture system maintenance, and aquatic life may also slow or disrupt PV module maintenance. To avoid the increasing consumption of land, the approach of aquavoltaics offers a solution for the dual use of land. In addition to the advantageous shading for aquatic animals in summer, the strong reduction of water loss due to lower evaporation rates is particularly interesting. Aquavoltaics is a new concept that combines two areas where significant research is needed. Predicting changes in water body processes, characteristics, and services as a result of FPV implementation is a critical knowledge gap that can lead to poor societal decisions and poor management of water bodies. With a suitable system approach, AquaPV can contribute to sustainable water use and fulfil the concept of the food-water-energy nexus.

Na prostoru Dinare u posljednjih desetak godina intenzivirane su stočarske aktivnosti potaknute provedbom Zajedničke poljoprivredne politike kroz sustav potpora. Prostorna analiza krških pašnjaka je provedena korištenjem podataka preuzetih iz sustava ARKOD s ciljem dobivanja prvih uvida u distribuciju travnjaka koji su u sustavu poticaja na području Parka prirode Dinara. Rezultati pokazuju da ARKOD parcele krških pašnjaka i livada zauzimaju 50, 1 km2 što je 8% površine PP Dinara, a većina parcela se nalazi unutar visinskog pojasa 300 - 500 m. Ustanovljena je umjereno jaka negativna korelacija (R2=0, 47) između nagiba terena pojedinih visinskih klasa i zastupljenosti prijavljenih travnjaka.

Lignocelulozni sastav energetskih kultura od velike je važnosti za određivanje energetskog potencijala biomase, kao i za koju vrstu biogoriva ju je bolje iskoristiti. Iz tog razloga cilj ovog rada bio je istražiti lignocelulozni sastav tri energetske kulture: miskantusa, divljeg prosa i virdžinijskog sljeza u dva roka žetve. Nakon provedenih analiza utvrđeno je da rok žetve značajno utječe na sadržaj vlakana u biomasi. Udio lignina se povećao odgodom žetve do proljeća, dok se ne može sa sigurnošću utvrditi utjecaj roka žetve na udio celuloze i hemiceluloze.

Požari imaju brojne štetne utjecaje na živi svijet, uključujući i emisiju ugljikovog dioksida (CO2), stakleničkog plina koji značajno doprinosi globalnom zatopljenju. 2021. g. probijeni su rekordi u emisiji CO2 izazvanoj požarima u brojnim regijama svijeta, između ostalog i na Mediteranu. Planina Dinara smještena je u Dalmatinskoj Zagori, na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U proteklih nekoliko godina, Dinara je pretrpjela dva velika divlja požara – prvi u kolovozu 2018. g., a drugi u travnju 2020. g. Uzorci biomase s opožarenog područja sakupljeni u sklopu projekta Dinara back to LIFE (LIFE18 NAT/ HR/000847), iskorišteni su kako bi se aproksimirala emisija CO2 prilikom ova dva požara. Korištenjem tehnika daljinskog motrenja na satelitskim snimakama Sentinel-2 detektirane su opožarene površine u požarima 2018. i 2020. g. Prikupljanjem uzoraka na terenu procijenjena je biomasa i preračunata na ukupno područje. Pomoću emisijskog faktora CO2 kod spaljivanja biomase izračunata je aproksimirana emisija. Procjena je da je tijekom požara 2018. g. emisija iznosila preko 11, 5 milijuna kg, a 2020. g. oko 11 milijuna kg CO2. Rezultati predstavljaju prvu aproksimaciju za travnjake u Hrvatskoj te se u budućnosti očekuje usavršavanje metodologije.

Biomass combustion produces large amounts of ash that must be disposed of and recycled in environmentally acceptable manner. Due to its chemical composition, biomass ash has great potential to be used as a soil conditioner. Therefore, the objective of this study was to determine the influence of different ash doses (0, 2 and 5 t/ha) on soil reaction (pH), carbonate content (CaCO3), plant available phosphorus (P2O5) and potassium (K2O) content in soil under the energy crop Miscanthus x giganteus. The study was conducted in 2020 at the experimental station "Šašinovec" of the University of Zagreb, Faculty of Agriculture. The conducted study showed that the application of ash had no significant effect on soil pH, but had on carbonate, plant available phosphorus and potassium content in the soil. The application of both studied ash doses had a significant effect on increasing the carbonate content and decreasing the plant available phosphorus in the soil. The content of plant available potassium in the soil increased significantly only at the variant where higher ash dose was applied, while the application of lower ash dose had no significant effect. Under the studied agroecological conditions, ash proved to be a good soil conditioner in terms of carbonate and plant available potassium content in the soil under the energy crop Miscanthus x giganteus.

The use of sewage sludge in agriculture is regulated by strict rules and directives in both the EU and Croatia. Nevertheless, there is great potential for progress in the application of sewage sludge to soils in larger than specified quantities when applied to non-food crops. Indeed, the Regulation on the Management of Sewage Sludge from Wastewater Treatment Plants when Used in Agriculture (OG 38/2008) in Croatia stipulates that a maximum of 1.66 t/ha dry matter of sewage sludge may be applied to the soil per year. However, it is possible to use a larger amount of sludge in agriculture by cultivating energy crops that also phytoremediate the soil. This method of sewage sludge application could improve poorer quality soils that are not competitive in conventional food production. Namely, only on such soils, crops for energy production can be grown, in order to avoid undesirable competition between energy and food production. Taking into account Croatia's agro-climatic conditions and the obligation to grow energy crops on marginal soils, the rhizomatic grass Miscanthus x giganteus is the optimal solution. The aim of the project "Sewage Sludge Management via Energy Crop Production", funded by the Croatian Science Foundation, is to analyse the properties of soil and sewage sludge and to determine the effects of fertilising with sewage sludge on the yield and the energetic properties of Miscanthus biomass. The main objective of the research was to investigate the effects of the application of sewage sludge from the Zagreb WWTP in three different rates of application 1.66, 3.22 t/ha and 6.44 t/ha on soil properties and on the yield and quality of Miscanthus biomass in the two growing seasons. The analysis of the sewage sludge quality showed that the concentration of heavy metals was below the maximum permissible concentrations and that sludge was withouth pathogenic bacteria. According to organic matter and valuable nutrients content the sewage sludge can be classified as an organic soil improver. After the application of the largest amount of sewage sludge, the standard biomass yields were observed without a significant soil heavy metal accumulation and energetic properties of the Miscanthus biomass suitable for the process of direct combustion.

As a part of the project „Dinara back to LIFE“ (LIFE 18 NAT/HR/000847), vegetation was surveyed on 30 grassland habitats on Dinara mountain. A total of 158 taxa was recorded during the survey. The quality and total value of grasslands were estimated using the „Complex Method“. The basic quality index (BQI) was calculated for plants in the green mass and the hay. BQI varied between -6.8 and 16.6 in the green mass and -11.2 and 8.2 in the hay. Generally, it was observed that the grasslands of lower quality (especially in the green mass) are located in the southern central parts of the project area, whereas those of higher quality are situated in the northern and central parts of the area.

Problem zbrinjavanja mulja iz pročistača otpadnih voda na poljoprivrednim površinama je u ograničenju njegove primjene na površine koje nisu namijenjene proizvodnji hrane. Korištenje mulja u uzgoju energetskih kultura na tlima lošije kvalitete nepogodnima za proizvodnju hrane jedno je od rješenja za zbrinjavanje mulja. Cilj ovog rada je utvrditi razlike u energetskim svojstvima miskantusa nakon aplikacije Pravilnikom propisanih 1, 66 t ha-1 suhe tvari mulja iz pročistača otpadnih voda. Nakon provedenih analiza gorivih i negorivih tvari te ogrjevne vrijednosti utvrđeno je kako mulj ne utječe negativno na sastav biomase važnim za energetsku iskoristivost.

Fossil fuels currently meet most of the energy needs in the world. However, according to the goals of modern society to become low-carbon and environmentally-friendly "green economy" defines renewable energy sources as an important segment for achieving the stated goals. Under the classification of renewable energy sources, agricultural biomass is also included, and thus the biomass obtained from the cultivation of perennial energy crops of agricultural origin. Switchgrass (Panicum virgatum L.), as an energy crop, is defined by low investment in agricultural technology, high resistance to disease and pests, as well as potentially high yields. Switchgrass biomass can be converted into different forms of energy or biofuels, and one of the ways of conversion is energy production through thermochemical conversion processes. The aim of this study was to determine the energetic properties (calorific values, proximate and ultimate analysis) of switchgrass biomass in relation to four different wood ash application rate (control ; 1, 5 t ash/ha ; 3 t ash/ha ; 4, 5 t ash/ha). The experimental field has been established at the end of April 2016, by split-plot design in three repetitions. Biomass harvest of switchgrass (Panicum virgatum L) will be conducted at spring season 2021, when the expected moisture content will be suitable for direct combustion process. Analyses of harvested biomass will be conducted at University of Zagreb Faculty of Agriculture in Laboratory for biomass and energy efficiency in agriculture.

Cilj rada je utvrditi postoji li utjecaj različitih agrotehničkih mjera (rok žetve, vrsta sadnog materijala i tretmani pepelom) na produktivnost (prinos suhe tvari, visinu biljke i broj izboja) energetske biljke miskantus. Rezultati istraživanja pokazali su da najveći utjecaj na prinos biomase miskantusa ima vrijeme žetve. U jesenskoj žetvi postignuti su veći prinosi, koji su u prosjeku iznosili 34, 0 t ha-1 ST, dok su u proljetnoj žetvi zabilježen prinos od 21, 0 t ha-1 ST.

Miscanthus×giganteus (miskantus) je dugotrajna trava s visokim potencijalom rodnosti, malih zahtjeva za dušikom i pesticidima. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj primjene zakonski dozvoljene količine mulja iz pročistača otpadnih voda (1, 66 t ST ha-1) na prinos i komponente prinosa miskantusa u jesenskom i proljetnom roku žetve u odnosu na netretiranu kontrolu. Primjena 1, 66 t ST mulja ha-1 nije značajno utjecala na prinos i komponente prinosa miskantusa u jesenskom roku žetve. Prosječni prinos ST iznosio je 39, 01 t ha-1, prosječni broj izboja 80, 5 m-2, prosječna visina biljke 2, 75 m, a prosječni sadržaj ST u biomasi 40, 37 %. Primjena mulja nije značajno utjecala ni na proljetni prinos (20, 46 t ST ha- 1) i sadržaj suhe tvari miskantusa (85, 06 %). U proljetnom roku došlo je do značajnog pada prinosa ST biomase miskantusa (46, 63-48, 45 %), dok je sadržaj ST značajno rastao kod oba tretmana (za 110, 39-111, 06 %) u usporedbi s jesenskim rokom žetve.

Cilj ovoga rada je prikazati mogućnosti procjene relativne produktivnosti suhih kamenjarskih travnjaka područja podnožja Dinarskih planina korištenjem satelitskih snimaka Sentinel-2. Tijekom 2019. godine prikupljeni su uzorci biljne biomase travnjaka na projektnom području projekta „Dinara back to LIFE“. Obradom satelitske snimke Sentinel 2 izdvojene su travnjačke površine i izračunat normalizirani razlikovni vegetacijski indeks (NDVI). Dobivena je korelacija NDVI-a i prinosa travnjaka te opisana linearnim modelom y=378×X–89, 99 srednje jakosti (R2 =0, 352) koji je moguće koristiti za kartirajne produktivnog potencijala pašnjaka.

U radu su prikazana energetska svojstva sječke Side hermaphrodite kako bi se utvrdila mogućnost korištenja iste kao čvrstog biogoriva. Dobiveni rezultati sadržaja ugljika i vodika kao osnovnih i najvažnijih elemenata svih vrsta goriva ukazuju na visoku kakvoću istraživane biomase. Lignocelulozni sastav upućuje na mogućnost korištenja kao čvrstog biogoriva. Sve navedeno je potvrđeno i visokom gornjom 18, 07 MJ kg-1 te donjom 16, 75 MJ kg-1 ogrjevnom vrijednosti.

Understanding of the specificities of phenological dynamics is essential for the reliable estimation and classification of crops by satellite imagery. This study analysed the seasonal dynamics of the normalized differential vegetation index (NDVI) of alfalfa and Italian ryegrass from the Maksimir test field at University of Zagreb Faculty of Agriculture, and explained its dynamics through utilisation and weather conditions during 2018 and 2019. Temporally and spatially, the NDVI values ranged from 0.28 to 0.82. The results showed the specificities of vegetation index dynamics caused by mowing and regeneration, with the highest values recorded in April and very strong positive correlation of NDVI to dry matter of aboveground biomass y = 13.2*x-9.2 (r = 0.951, p

Energija danas predstavlja jedan od najvažnijih pokazatelja ekonomskog i društvenog razvoja, a zbog smanjenja zaliha neobnovljivih izvora energije (poglavito nafte) zadnjih tridesetak godina Europska unija sve više koristi obnovljive izvore energije, a ponajviše biomasu.

Ovaj članak daje pregled dostupnih rezultata istraživanja o uzgoju energetske kulture prorasle silfije (Silphium perfoliatum L.), kao sirovine za dobivanje bioplina. Trenutno se nasadi silfije uspješnije zasnivaju prijesadnicama nego sjetvom sjemena. Samo u godini sadnje nužno je uklanjati korove, a kasnije ih silfija nadraste. Silfija se žanje na kraju sezone cvatnje jer tada daje najveće prinose i najlakše se silira. Prosječni godišnji prinosi su oko 15 t ST ha-1, a potencijal za proizvodnju metana je oko 0, 260 m3 kg-1 organske ST. Silfija je vrijedna kultura za proizvodnju biomase za bioplin, zbog skromnih ekoloških zahtjeva, visokih prinosa biomase koji se lagano siliraju i dugog trajanja.

Smanjivanje troškova u stočarstvu može se ostvariti prestanakom korištenja travnjaka u ljetnom razdoblju i korištenjem akumulirane biljne mase izvan sezone napasivanja (eng. stockpiling). Cilj ovog istraživanja je utvrditi datum početka nakupljanja krme i razinu N gnojidbe za dobivanje optimalnog prinosa i kakvoće krme na polu-prirodnom planinskom travnjaku u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Istraživanje je postavljeno po slučajnom bloknom rasporedu u 4 ponavljanja. Datumi početka nakupljanja krme bili su: 15. lipnja, 1. srpnja, 15. srpnja i 1. kolovoza 2012.-2014. godine, a razine N gnojidbe: 0, 35 i 70 kg N*ha-1 aplicirane na dan početka nakupljanja krme. Neposredno prije nastupa snježnog razdoblja u jesen utvrđen je prinos suhe tvari (ST) nakupljene krme, botanički sastav, te sadržaj sirovih bjelančevina (SB), neutralnih (NDV) i kiselih detergent vlakana (KDV). Prinos nakupljene krme bio je veći s ranijim datumom početka nakupljanja krme (2, 91, 2, 18, 2, 05, 1, 44 t ST*ha-1 za 1. lipnja, 1. srpnja, 15. srpnja i 1. kolovoza, respektivno, LSD0, 05 = 0, 24). Prinos nakupljene krme u jesen bila je najveća kod 70 kg N*ha-1, a najmanja kod 0 kg N*ha-1 (prosječno, 1, 78, 2, 23 i 2, 43 t*ha-1 (LSD0, 05 = 0, 2) za 0, 35 i 70 kg N*ha-1, respektivno, uprosječeno između datuma početka nakupljanja krme i godina). Sadržaj SB imao je trend povećanja, a sadržaj NDV trend smanjenja kod kasnijih datuma početka nakupljanja krme. Ovi rezultati ukazuju da nakupljanje krme na polu-prirodnom planinskom travnjaku u sjeverozapadnom području RH može početi u prvoj polovici srpnja sa gnojidbom od 35 kg N*ha-1.

Temeljem prirodnih resursa i njihovih značajki, prikazanih u ovoj analizi stanja poljoprivrede na prostoru općine Dvor nameće se zaključak da je istraživani prostor izrazito povoljan za razvitak poljoprivrede i prehrambene industrije. Ova analiza stanja se temelji na optimalnom korištenju prirodnih resursa u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, kao temeljnoj gospodarsko-socijalnoj jedinici u razvitku poljoprivrede ovog kraja. Zaključci izneseni na kraju svakoga poglavlja u ovoj analizi u suglasju su s modernim zahtjevima ekološki održivog gospodarenja prirodnim resursima u poljoprivredi. Uzgoj poljoprivrednih kultura i držanje stoke prema ekološkim principima na ovim prostorima ima značajnu perspektivu uslijed dugogodišnje neobrađenosti površina a i vrlo male količine primjenjivanih mineralnih gnojiva te ostalih agrokemikalija. Navedeni oblik poljoprivrede, kao i agrošumarstvo mogli bi biti jedan od pokretača razvoja cijeloga prostora općine Dvor. Da bi se navedeno u budućnosti provelo smatramo da bi u narednim koracima trebalo provesti slijedeće: • Provoditi stalnu godišnju kontinuiranu edukaciju zainteresiranih poljoprivrednika u cilju ulaganja u ljudski kapital koji će dovesti do razvoja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja svoju budućnost i razvoj vide utemeljenu na znanju i primjeni najsuvremenijih agrotehničkih mjera, • Izraditi detaljniju pedološku kartu (cca M 1 : 50 000). Na osnovu utvrđenih osnovnih fizikalnih i kemijskih pokazatelja preporučiti će se agrotehničke mjere uređenja tala u cilju povećanja njihove plodnosti. Također ova karta bi trebala sadržavati i stanje kvalitete tla, tj. potencijalnu onečišćenost organskim i anorganskim polutantima, • Provesti istraživanje o kvaliteti poljoprivrednih proizvoda i šumskih plodova sa ovoga prostora, • Agrotehničke i ekonomske mjere za privođenje u korištenje trenutno nekorištenih poljoprivrednih površina, • Na osnovu ekonomskih pokazatelja kontinuirano ukazivati na prednosti okrupnjavanja poljoprivrednih površina, • Izraditi mjere za povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda kroz poticanje tehničkoj opremljenosti poljoprivrednih gospodarstava, • Izraditi mjere u cilju povećanja stočnog fonda i uzgoj autohtonih pasmina kao i tradicionalnog načina uzgoja i držanja stoke, • Poticati proizvodnju autohtonih i tradicijskih poljoprivrednih proizvoda od lokalnih sirovina • Ukazati na mogućnosti razvoja djelatnosti komplementarnih poljoprivredi u okviru ruralnoga prostora, • Poraditi na povećanju informatičke pismenosti svih članova poljoprivrednoga gospodarstva, • Utvrditi stanje šumske vegetacije definirajući ekološke, socijalne i proizvodne uloge šume, • Stručna i znanstvena pomoć poljoprivrednim gospodarstvima na veće korištenje poljoprivredno okolišnih mjera i očuvanja biološke raznolikosti područja, • Izraditi mjere za povećanje skladišnih kapaciteta, te dorade i prerade poljoprivrednih proizvoda, • Javno izlaganje ostvarenih rezultata na prostoru općine Dvor tijekom provedenih istraživanja.

Biomasa se može pretvoriti u korisne oblike energije koristeći nekoliko različitih procesa pretvorbe. Izbor procesa ovisi o tipu, svojstvima i količini raspoložive biomase, željenom krajnjem obliku energije, standardima okoliša te isplativosti samog postupka. Najzastupljeniji oblici pretvorbe biomase u energiju je proces izravnog izgaranja. Uz fizikalno-kemijsku različitost biomase, velik utjecaj na izravno izgaranje ima i granulometrijski sastav sirovine koja se spaljuje. Brzina grijanja ovisi o veličini samljevenih čestica, pri čemu se velike čestice zagrijavaju sporije pa je prosječna temperatura čestica niža, a samim time može se očekivati i manji prinos hlapljivih tvari , dok se sitnije čestice zagrijavaju jednoliko. Posliježetveni ostaci kukuruza, pšenice, zobi i ječma pripadaju u biomasu za proizvodnju druge generacije biogoriva i ubrajaju se u sirovine lignoceluloznog sastava (celuloza, hemiceluloza i lignin). Najvažnija svojstva lignocelulozne biomase su vrlo dobra čvrstoća, zapaljivost, biorazgradivost i reaktivnost. Prosječne vrijednosti lignoceluloznog sastava biomase kukuruza, raži i pšenice su 40 – 60 % celuloze, 20 – 40 % hemiceluloze te 10 – 25 % lignina. Lignin pruža čvrstoću strukturi te je biomasa s većim udjelom lignina pogodnija za proizvodnju električne i/ili toplinske energije procesom izravnog izgaranja. Obzirom da lignocelulozni sastav određuje strukturu posliježetvenih ostataka, time određuje i način kidanja te veličinu čestica prilikom mljevenja. U ovom radu prikazan je utjecaj strukture, odnosno lignoceluloznog sastava posliježetvenih ostataka kukuruza, pšenice, zobi i ječma na veličinu samljevenih čestica. Distribucije čestica provedena je prema standardnoj metodi (CEN/TS 15149-1:2009) te je omjer čestica (%) kod kukuruza bio 8, 46 : 36, 82 : 54, 73 , kod pšenice 4, 47 : 58, 06 : 37, 48, zobi 6, 95 : 66, 30 : 26, 75, dok je kod ječma bio 8, 45 : 65, 68 : 25, 86.

Zbog sve većeg korištenja biogoriva druge generacije, koje kao sirovinu koriste brzorastuće energetske kulture s visokim sadržajem lignoceluloze (celuloze, hemiceluloze i lignina), cilj ovog rada je utvrditi energetska svojstva, kao i prinos nove energetske kulture Sida hermaphrodita u ovisnosti o roku žetve. Sida hermaphrodita je brzorastuća višegodišnja energetska kultura iz porodice sljezova poznatija pod nazivom „Virginia Mallow“. Istraživanja su provedena u tri roka žetve i to u jesen, zimu i proljeće. Standardnim metodama nakon žetvi i odvaga biomase, utvrđen je sadržaj vode, odnosno suhe tvari te pepeo, fiksirani ugljik, kao i ugljik, vodik, dušik, kisik i sumpor. Nadalje, utvrđene su i strukturalne karakteristike odnosno celuloza, hemiceluloza i lignin. Utvrđeno je da je količina biomase najveća u jesen, ali tada su energetska svojstva najlošija zbog visoke količine vlage (oko 40%). Nadalje, kako ova kultura sadrži veliku količinu hemiceluloze može se preporučiti za proizvodnju tekućih goriva. Kod zimskog i proljetnog roka žetve prinos biomase značajno se gubio čak do 40%., ali je značajno smanjen udio vode (oko 10%) te zbog povećanog udjela celuloze, hemiceluloze i lignina ovi rokovi žetve bili su bolji u odnosu na jesenjski.

U kontekstu potrebe stalnog educiranja i unapređivanja proizvodnje treba sagledavati i izdavanje ovog priručnika koji će biti od značajne pomoći u organiziranju hranidbe ovaca i koza na farmama naših čitatelja.

Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka 5% i 10% sirutke u prahu sjenaži lucerne (SL) (Medicago sativa L.) na ad libitum konzumaciju i in vivo probavljivost obroka u hranidbi kastriranih ovnova. Dodatak sirutke u prahu SL je povećao ad libitumm konzumaciju ST (P0.05) niti na in vivo probavljivost (P>0.05). Zaključeno je da dodatak osušene sirutke SL u hranidbi kastriranih ovnova u količini od 5% i 10% potiče konzumaciju SL ali smanjuje in vivo probavljivost kao posljedicu brže pasaže hrane kroz probavni sustav.

U ovom istraživanju je korištena NIR spektroskopija (1100 – 2500 nm) za procjenu prinosa suhe tvari (ST) krme poluprirodnog travnjaka, zajednice Arrhenatheretum medioeuropaeum. Za obradu spektralnih podataka je korištena modificirana metoda parcijalnih najmanjih kvadrata (MPLS) (engl. modified partial least squares), regresija glavnih komponenata (PCR) (engl. principal component regression) i metoda parcijalnih najmanjih kvadrata (PLS) (eng. partial least square). Korišteno je ukupno 225 uzoraka voluminozne krme. Standardne greške kalibracije (SEC) su iznosile 0.71, 0.71 i 0.77 za MPLS, PLS i PCR, respektivno, a standardne greške unakrsne validacije (SECV) 0.80, 0.77 i 0.77 respektivno. U usporedbi NIR spektroskopije i klasičnog utvrđivanja prinosa ST standardna greška procjene (SEP) za MPLS, PLS i PCR je iznosila 0.748, 0.698 i 0.873 respektivno. Rezultati istraživanja ukazuju na veliki potencijal NIR spektroskopije za procjenu prinosa ST uzoraka poluprirodnog travnjaka. Bazirano na SEC, SEP i R2, PLS metoda se pokazala najpouzdanijom za procjenu prinosa ST, zatim MPLS i naposlijetku, najmanje pouzdana metoda je bila PCR metoda.