U radu se analizira djelovanje monetarne politike na kretanje kredita banaka u Republici Hrvatskoj. Uz deskriptivan opis kretanja kredita i pregleda mjera središnje banke za ograničavanje njihova rasta, u radu se testira prisutnost dugoročne povezanosti između utjecaja monetarne politike na kredite stanovništvu i poduzećima, uvažavajući djelovanje ukupnog makroekonomskog okruženja za poslovne banke. U empirijskom dijelu rada definira se adekvatan vektorski model korekcije pogreške koji je proširen za faktor makroekonomskog okruženja (FAVEC model: Analiza je provedena za period od siječnja 2003. do prosinca 2009. godine. Testovi kointegracije su potvrdili postojanje jedne (statistički značajne) kointegracijske relacije između kredita stanovništvu, faktora makroekonomskog okruženja i pokazatelja monetarne politike. Istodobno takva dugoročna relacija nije se pokazala značajnom za kredite poduzećima. Dobiveni rezultat povezuje se s činjenicom da se taj sektor, za razliku od stanovništva, u proteklim godinama u velikoj mjeri financirao i mimo poslovnih banaka (posebice u inozemstvu), zbog čega je utjecaj monetarne politike na kreditnu aktivnost poduzećima bio djelomično ograničen. Ocijenjeni FAVEC model za kredite stanovništvu, te na temelju njega ocjenjene funkcije impulsnih odziva, pokazale su kako zaoštravanje ili restriktivan šok u monetarnoj politici rezultira smanjenjem kreditne aktivnosti banaka stanovništvu. Ovakav rezultat potvrđuje da HNB zaista svojim mjerama, koje su više bile temeljene na administrativnim ograničenjima rasta kredita nego tržišnim (kamatna stopa), dugoročno utječe na kreditnu aktivnost poslovnih banaka usmjerenih stanovništvu. Istodobno se pokazalo da pozitivan šok faktora makroekonomskog okruženja, što generalno predstavlja porast ukupne gospodarske aktivnosti tj. porast domaće potražnje, ima pozitivan učinak na kreditnu aktivnost banaka stanovništvu. Na kraju, identifikacijom dugoročnog utjecaja središnje banke na kredite stanovništvu može se zaključiti kako su mjere HNB-a bile opravdane, u smislu da bi rast kredita bez mjera monetarne politike zasigurno bio znatno veći, a time bi i vanjske neravnoteže hrvatskog gospodarstva bile znatno nepovoljnije. Nadalje, za potrebu empirijske ocjene FAVEC modela u radu je definiran pokazatelj monetarne politike koji uvažava kompleksnost mjera HNB-a te reprezentativno prikazuje djelovanje središnje banke. Također, faktorskom analizom ocijenjen je faktor makroekonomskog okruženja koji vjerno ocrtava kretanje domaće potražnje na temelju informacija velikog broja vremenskih serija hrvatskog gospodarstva.