Search

The aim of the panels is to discuss how much the role of libraries has changed in the last 10 years with the greater use and implementation of digital technologies in the educational process, what support faculty libraries provide to teachers and students today, how library support was organized for students during the pandemic and how libraries promote and encourage open education.

Rječnik obuhvaća 2034 naziva/pojma poredanih abecednim redom. Svaki je naziv u pravilu popraćen engleskom i njemačkom istovrijednicom koje mogu pomoći pri jedinstvenoj identifikaciji pojma, a mogu koristiti i prevoditeljima stručnih, ali i drugih vrsta tekstova. Rječnik je i opremljen pojmovnim kazalom na engleskome i njemačkome jeziku. U rječnik su uvršteni i prijeko potrebni nazivi iz srodnih struka koji čine integralni dio knjižničarskog nazivlja.

The intranet is the growing trend in corporations using Internet technology within an organization to solve their internal communications and information management needs, using TCP/IP protocol for EDI and the advantages of hypertext format for their display. Intranet is often referred to as glueware or middleware and as such a unifying element is used to create a seamless and adaptable user-friendly interface access to various contents and knowledge. In times of global hyper-production and dissemination of information, there is a constant and growing lack of efficient tools for knowledge management.

Zbornik sažetaka s hibridne konferencije Digitalna transformacija i knjižnice u posebnim okolnostima

Paper provides a historical overview and legal framework of the development of continuing education for librarians in Croatia. Characteristics of Training Center for Continuing Education for Librarians in Croatia are compared to the Training centre network - TCN-LIS in Eastern Europe and Central Azia. Performance indicators of the Croatian Training Center for Continuing Education for Librarians indicate specific tendencies of development of structured centralized system for continuous learning in the field of library and information science in Croatia.

Svrha: Cilj je rada pružiti teorijski pregled suvremenih istraživanja koncepta uklopljenog knjižničarstva te analizirati primjenu tog modela u hrvatskim knjižnicama. U uvodnom dijelu rad izlaže određene značajke suvremenog knjižničarstva, posebice u kontekstu postmodernizma, a koje se mogu dovesti u odnos s razvojem koncepta uklopljenog knjižničarstva. Teorijski pregled pruža uvid u razvoj koncepta te značajki uklopljenog knjižničarstva kako ga nalazimo kod Shumakera i Talley, Kvenild i dr. Cilj je sadržajne analize radova objavljenih u Vjesniku bibliotekara Hrvatske utvrditi razinu primjene modela uklopljenosti u hrvatskim knjižnicama te istražiti značajke i područja primjene uklopljenih knjižničnih usluga u hrvatskim knjižnicama. Rad sistematizira uočene prednosti, ali i ograničenja razvoja i primjene uklopljenih knjižničnih usluga. Metodologija/pristup: U teorijskom pregledu izlažu se suvremene spoznaje te rezultati istraživanja koncepta uklopljenog knjižničarstva s ciljem aktualizacije i proširenja spoznaja o tom modelu knjižničarske djelatnosti. Sadržajnom analizom radova objavljenih od 2003. do 2014. godine u Vjesniku bibliotekara Hrvatske ispitat će se postoje li u opisanim primjerima primjene modela uklopljenog knjižničarstva u hrvatskim knjižnicama značajke »uklopljenosti«. Rezultati: Sistematizirani zaključci te rezultati sadržajne analize pokazuju kako je model uklopljenog knjižničarstva relativno slabo poznat u hrvatskim knjižnicama, premda se značajke tog koncepta mogu pronaći u primjeni u svim vrstama knjižnica: školskim, narodnim, visokoškolskim i specijalnim. Stručna zajednica aktualizira i promišlja o pojedinačnim značajkama koncepta uklopljenog knjižničarstva, premda se razvoj tih značajki ne prepoznaje niti ne osvješćuje u okviru općeg, objedinjujućeg koncepta uklopljenog knjižničarstva. Ograničenja istraživanja: Poteškoće u istraživanju najvećim su dijelom terminološke naravi, tj. razvidno je kako se termin uklopljeno knjižničarstvo pojavljuje kao relativno nov pojam koji još nije ušao u primjenu u stručnoj i teorijskoj praksi hrvatskog knjižničarstva. To je ujedno i razlog otežanog prepoznavanja primjera primjene tog modela u hrvatskim knjižnicama. Izvornost/primjenjivost istraživanja: Jedinstvenost rada ogleda se u činjenici da se prvi put istražuje koncept uklopljenog knjižničarstva u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja mogu biti korisni onima koji planiraju razvoj suvremenih knjižničnih usluga ili žele unaprijediti, tj. osvijestiti prednosti ili odgovoriti na izazove razvoja postojećih uklopljenih knjižničnih usluga.

Purpose: The aim of the paper is to provide an overview of recent research about the concept of embedded librarianship and to provide deeper insights into the actual level of library services embeddedness in Croatian libraries. The introduction brings into light certain trends of modern librarianship, especially in the context of postmodernism, that can be observed in relation to the concept of embedded librarianship. The theoretical review provides recent findings in the field of embedded librarianship and how the concept is developed by Shumaker and Tally, Kvenild and others. A content analysis of papers published in Vjesnik bibliotekara Hrvatske aims to determine the level of integration of embedded library services in Croatian libraries and to explore the features and scope of application of embedded librarianship. The article systematizes perceived strengths and limitations of development and application of embedded library services. Methodology/Approach: A theoretical overview of recent research and findings in the field of embedded librarianship is given. Content analysis of papers published in Vjesnik bibliotekara Hrvatske in the period from 2003 to 2014 has been made with the aim to update and expand the knowledge of this new concept among the national library community. Results: Systematized findings and results of the content analysis show that the model of embedded librarianship is relatively little known in Croatian libraries, although the features of this concept are implemented in all types of libraries: school, public, academic and special. The expert community is aware and reflects upon individual features of the concept of embedded librarianship, although the development of these features is neither recognized nor assessed within the general, unifying concept of embedded librarianship. Research limitation: Research limitations were mostly related to the relatively low rate of implementation of embedded librarianship in Croatia. Originality/Practical implications: The originality of the paper comes from the fact that the concept of embedding was for the first time researched through the Croatian library sector. The research results can be of use to those who are planning to develop modern library services or want to improve or become aware of the advantages and difficulties in developing the existing embedded library services. Namen: Prispevek podaja teoretski pregled sodobnih raziskav pojma vključeno knjižničarstvo ter analizira uporabo tega modela v hrvaških knjižnicah. V uvodnem delu so prikazane nekatere značilnosti sodobnega knjižničarstva, zlasti v kontekstu postmodernizma, ki so vplivale na razvoj vključenega knjižničarstva. Teoretski pregled osvetljuje razvoj pojma in značilnosti vključenega knjižničarstva, kakor ga pojmujejo Schumaker in Talley, Kvenild idr. Vsebinska analiza objav v Vjesniku bibliotekara Hrvatske ugotavlja raven uporabe modela vključenega knjižničarstva v hrvaških knjižnicah. Poleg tega raziskuje značilnosti in področje uporabe vključenih knjižničnih storitev v hrvaških knjižnicah. Prispevek sistematizira do zdaj opažene prednosti in omejitve razvoja ter uporabe vključenih knjižničnih storitev. Metodologija/pristop: V teoretskem pregledu so prikazani sodobna spoznanja in rezultati raziskovanja pojma vključenega knjižničarstva. Njegov cilj je aktualizirati in širiti spoznanja o tem modelu knjižničarske dejavnosti. Vsebinska analiza prispevkov v Vjesniku bibliotekara Hrvatske, objavljenih od leta 2003 do leta 2014, ugotavlja, ali imajo opisani primeri uporabe modela vključenega knjižničarstva v hrvaških knjižnicah značilnost vključenosti. Rezultati: Sistematizirani sklepi in rezultati vsebinske analize kažejo, da je model vključenega knjižničarstva v hrvaških knjižnicah slabo poznan, čeprav so nekatere značilnosti pojma opazne v vseh vrstah knjižnic. Strokovna skupnost aktualizira posamezne značilnosti pojma vključenega knjižničarstva in razmišlja o njih, čeprav njihov razvoj ni prepoznan niti ozaveščen v okviru splošnega, enotnega pojma vključenega knjižničarstva. Omejitve raziskave: Težave pri raziskovanju so večinoma terminološke, saj je termin vključeno knjižničarstvo relativno nov in se v strokovni in teoretski praksi hrvaškega knjižničastva še ne uporablja. To je hkrati tudi razlog za težje prepoznavanje uporabe modela v hrvaških knjižnicah. Uklopljeno knjižničarstvo: model knjižničarske djelatnosti novog vremena Izvornost/uporabnost raziskave: Izvirnost raziskave se kaže v dejstvu, da se pojem vključenega knjižničarstva na Hrvaškem raziskuje prvič. Rezultati so uporabni za na črtovanje sodobnih knjižničnih storitev, za poudarjanje prednosti ali kot odgovor na izzive razvoja že uveljavljenih vključenih knjižničnih storitev.

Knjiga pruža povijesni pregled razvoja knjižničarske profesije. Jedinstvenost ovog djela ogleda se u multidisciplinarnosti pristupa promišljanju o razvoju profesionalnih kompetencija u području knjižničarstva, jedinstvene primjene znanstvena metodologije za identificiranje područno-specifičnih i generičkih kompetencija te primjeni dekonstrukcije i kontekstualizacije u pristupu historiografiji profesije. Namjera knjige je pružiti doprinos promišljanjima o važnosti interdisciplinarnosti razvoja profesije.

Obrazovanje utemeljeno na kompetencijama sagledava se kao jedan od mogućih odgovora na 'krizu obrazovanja', a kompetencije se nalaze u središtu integrativne znanosti o sustavu cjeloživotnog učenja. Istraživanje s ciljem identificiranja područno-specifičnih kompetencija, odnosno utvrđivanja 'jezgrenih' kompetencija podrazumijeva definiranje ekspertnih znanja, specijalnih vještina i zajedničkih uvjerenja jedinstvenih pripadnicima pojedine profesije te distinktivnih u odnosu na ostala područna znanja i stručna djelovanja. Identificiranje stručnih i generičkih kompetencija u području knjižnične i informacijske znanosti predstavlja u tom smislu doprinos utvrđivanju profesijskih značajki područja, jedinstvenih pripadnicima profesije u cjelini ali distinktivnih u odnosu na ostala područja i grane znanosti. U Hrvatskoj se dosad još nije pristupilo definiranju kompetencijskog profila u području knjižnične i informacijske znanosti. Cilj doktorskog rada je identificiranje područno- specifičnih i generičkih kompetencija u području knjižnične i informacijske znanosti u Hrvatskoj primjenom metodologije procesa Tuning. Rad predstavlja model na kompetencijama utemeljenog sustava cjeloživotnog učenja knjižničara u Hrvatskoj. Znanstveni doprinos rada je identificiranje područno-specifičnih i generičkih kompetencija u području knjižnične i informacijske znanosti u Hrvatskoj.

Dokument sadrži opis ciljeva i načela projekta digitalizacije građe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s kriterijima odabira građe, opisom radnog procesa i terminskim planom. Slijedi pet priloga s opisom mrežne stranice, promotivnih aktivnosti, smjernicama za opis digitalnih preslika, popisom digitalizirane građe i prijedlozima odabira građe za Grafičku zbirku i Zbirku zemljopisnih karata i atlasa. Uz navedene tekstove priložena su i tri dokumenta projekta NISKA 2.

Sažetak

To support the visibility of research in the area of Social Sciences and Humanities (SSH), its effectiveness, reuse, and economic and societal impact, the TRIPLE project has been building a multilingual discovery platform. The GoTriple platform provides a single access point for researchers, policy makers, enterprises, and media to discover and reuse open scholarly SSH resources such as research data and publications in ten European languages (Croatian, English, French, German, Greek, Italian, Polish, Portuguese, Spanish and Ukrainian), currently scattered across local repositories. The platform also allows users to find and connect with other researchers and projects across disciplinary and language boundaries, to use innovative tools to support research (e.g. visualization, annotation, trust building/social network and recommender system), and to discover new ways of funding research (e.g. crowdfunding). The poster will underline the expected contribution of the discovery platform and project work to the objectives of Open Science, interdisciplinary and cross-cultural collaborations, and improved access to SSH resources. The TRIPLE project is financed under the European H2020 program for a length of 42 months, involving 21 European partners from 15 countries (universities, non-university research and infrastructure institutions, European infrastructures, publishers, SMEs).

U fokusu današnjeg sustava vrednovanja znanstvenih aktivnosti ustanova, znanstvenika i/ili projekata je znanstvena publicistika i različiti bibliometrijski pokazatelji. Prikupljanje takvih podataka zahtjevan je proces u kojem su knjižnice prepoznale svoju ulogu te se etablirale kao relevantni pružatelji bibliometrijskih usluga. Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković omogućio je ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske alat za nadzor i upravljanje njihovim bibliografijama kroz Hrvatsku znanstvenu bibliografiju – CROSBI. CROSBI na jednom mjestu okuplja cjelokupnu znanstvenu produkciju hrvatskih znanstvenika. Podatke o radovima unose sami znanstvenici, dok administratori kontroliraju i uređuju zapise. Zapisi o publikacijama povezuju se sa zapisima o njihovim autorima, ustanovama iz kojih dolaze autori, časopisima i projektima, ali i znanstvenim područjima i bibliometrijskim pokazateljima, tako da se na temelju takvih povezanosti iz CROSBI-ja mogu dobiti razni izvještaji i analize. Tako se, između ostaloga, od 2017. godine CROSBI koristi i kao službeni izvor podataka o znanstvenoj produktivnosti ustanova i njihovih djelatnika za potrebe reakreditacije visokih učilišta koju provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Takvo napredno izvještavanje iz sustava moguće je jer je CROSBI proteklih godina prošao kroz proces redizajna, modernizacije i unaprjeđenja funkcionalnosti. Jedna od novina koja omogućava veću točnost i sveobuhvatnost podataka u CROSBI-ju decentralizacija je administracije zapisa kojom je ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja RH omogućeno imenovanje administratora na svojoj ustanovi za uređivanje zapisa o publikacijama koji su pridruženi njihovoj ustanovi. S obzirom na specifično znanje potrebno za održavanje bibliografije, uloga administratora CROSBI-ja pri ustanovama ponajprije je namijenjena knjižničarima. Kako bi dobili administratorske ovlasti administratori moraju proći edukaciju kroz radionice za CROSBI administratore koje održava Centar za znanstvene informacije IRB-a. Do svibnja 2021. održano je 12 radionica, preko 220 administratora iz 110 ustanova ovlašteno je za administriranje CROSBI-ja te se s njima i nakon edukacije kontinuirano aktivno komunicira.

Već desetljećima i knjižničari i pravnici, odnosno pravni znanstvenici, preispituju svoje tradicionalne uloge u sklopu znanstvenog istraživanja i diseminiranja rezultata toga istraživanja. Danas više nego ikad oboje su nužno usmjereni jedni drugima i uzajamnoj suradnji shvaćajući da jedni bez drugih ne mogu postizati ciljeve napretka kojima teže. Ključni čimbenici u tome su znanstveno istraživanje koje za polazište ima cjelinu relevantnih pravnih informacija te znanstveni rezultati koji dopiru do svih potencijalno zainteresiranih korisnika. Ova tradicionalna dvojakost čimbenika uspješnog procesa znanstvenog istraživanja u suvremenim okolnostima postavlja goleme izazove pred sve sudionike pravnoznanstvenih istraživanja. Stoga je teza ovog izlaganja da se uloge (pravnih) znanstvenika i (pravnih) knjižničara redefiniraju kroz neprekidno približavanje vještina i kompetencija za koje je poželjno da ih međusobno razmjenjuju. Time izrastaju u hibridne stručnjake koji svaki sa svoje strane doprinose razumijevanju sustava u kojem djeluju. Digitalno okružje udara poseban pečat ovoj dinamici, posebice zbog pojave interneta i porasta prostora za pohranu golemih količina podataka, dok će umjetna inteligencija zacijelo unijeti još disruptivnih (razornih) elemenata u sustav. Porast količine pravnih informacija te formata i poslovnih modela kroz koje se čine dostupnima, prati i pojava sofisticiranih alata koji omogućavaju njihovo razvrstavanje i pretraživanje. Pravni znanstvenici stoga moraju razvijati posebne informacijske vještine ne bi li iskoristili sve prednosti velike količine dostupnih pravnih informacija. To je dodatno opterećenje uz zahtjeve kojima su pravni znanstvenici izloženi u praćenju isto tako velike količine dostupnih pravnih informacija. Naime, da bi pravnoznanstvena istraživanja danas bila relevantna (i smisleno/istinski kao doprinos pravnoj znanosti i formalno za izbore u zvanja) ona su vrlo specijalizirana, a ujedno redovito i usporednopravna, međunarodno relevantna, interdisciplinarna itd. Navedeno premrežavanje znanosti i specijalizacija u području pojedinih polja ili grana, ali i funkcionalna specijalizacija, knjižničarima također postaje veliki zahtjev u smjeru stjecanja dodatnih kompetencija. „Objaviti ili iščeznuti“ danas znači ne samo naći dobru publikaciju, već naći publikaciju koja će udovoljiti raznim zahtjevima poput uglednosti publikacije, indeksiranosti publikacije, čimbenika odjeka publikacije, priznatosti publikacije za svrhu formalnog znanstvenog napredovanja, niske cijene objave, dostupnosti željenim korisnicima itd. Koliko publikacije u otvorenoj znanosti ispunjavaju ove zahtjeve vrlo je upitno. Stoga je u sukladnosti s politikom otvorene znanosti i FAIR načelima potrebno osmisliti nove pokazatelje i mjerila uspješnosti kako bi se otvorena znanost mogla primjereno valorizirati i zaživjeti u praksi. Uz to je nužno bilo reformirati poslovni pristup nakladnika koji za objavu u otvorenom pristupu zahtijevaju iznimno velike naknade jer to može biti u suprotnosti s načelom slobode znanstvenog istraživanja kao jedne od temeljnih vrijednosti u velikom broju društava. Spregom knjižničara i pravnika, tj. novim hibridom knjižničara pravnika ili pravnika knjižničara okretnih u digitalnom okružju put k informacijskom ekosustavu koji podržava učinkovitu otvorenu znanost bit će također otvoreniji. Ključne riječi: znanstvena komunikacija, pravni knjižničari, knjižničari pravnici.

Promjene u visokom obrazovanju, uvjetovane ubrzanim društvenim i tehnološkim razvojem, utječu na visokoškolske knjižnice koje kontinuirano evoluiraju. Zadaća knjižnica je podrška znanstveno-nastavnom radu, a kada se govori o novim uvjetima, prije svega se misli na razvoj i upotrebu informacijsko-komunikacijskih tehnologija. U ovom radu prikazano je kako Knjižnica Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu prati i prilagođava svoje usluge digitalnom okruženju i time postaje aktivni sudionik ne samo obrazovanja na daljinu, već i podrška znanstveno-istraživačkom radu svoje ustanove. Prikazane su nove funkcije mrežnog kataloga, mrežni izvori te usluge koje od tradicionalnih postaju hibridne. Sve navedeno pridonosi kvaliteti znanstveno-nastavnog rada cijele ustanove i većoj vidljivosti knjižnice.

Podaci o projektnim aktivnostima ustanova ili znanstvenika koriste se za vrednovanje znanstvenih aktivnosti i/ili ustanova, a njihovo je prikupljanje zahtjevan proces zbog njihove raspršenosti i često nedostupnosti. Zbog toga je od iznimne važnosti uloga centralizirane nacionalne baze podataka o projektnim aktivnostima koja je interoperabilna s drugim dijelovima sustava informacija o znanstvenoj djelatnosti u RH. Taj dio podatkovne infrastrukture u RH je POIROT - Baza podataka projektnih aktivnosti u znanosti i visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj.

Iako znanstvena komunikacija podrazumijeva aktivnosti u svim dijelovima istraživačkog procesa, njen najvidljivi dio su tradicionalne publikacije poput časopisa i knjiga. Izvorni istraživački podaci još uvijek se, u pravilu, ne objavljuju i najčešće nisu dostupni. Izdavači ne podržavaju nove i inovativne oblike znanstvene komunikacije, a prevladavajući kriteriji u evaluaciji znanstvenog doprinosa potiču na izvještavanje isključivo o pozitivnim rezultatima. Posljedično, većina istraživanja nije reproducibilna i ne može se ponoviti te na taj način dokazati da su rezultati ispravni i temeljeni na valjanim podacima čime se i znanstvena čestitost dovodi u pitanje. U skladu s time potreban je zaokret u praksama evaluacije znanstveno-istraživačkog rada u smjeru potvrde i priznavanja OS (otvorena znanost, eng. Open Science) aktivnosti, uključujući aktivnosti upravljanja istraživačkim podacima. Principi Otvorene znanosti direktan su odgovor na navedene izazove i apel za otvorenim i transparentnim provođenjem znanstveno-istraživačkog procesa kao i za komuniciranjem rezultata koji iz njega proizlaze. U okviru NI4OS-Europe projekta identificirano je desetak preporuka i povezanih aktivnosti koje je potrebno primijeniti u praksi na svim razinama, od politika - u vidu uvođenje ORDM i FAIR elemenata u zakone i pravilnike te kriterija za evaluaciju rezultata znanstveno-istraživačkog rada preko podrške podatkovnim infrastrukturama pa do unaprjeđenja izdavačkih praksi. Istaknute su i mogućnosti direktnih nagrada i poticaja za same istraživače kako se dijeljenje istraživačkih podataka više ne bi individualno percipiralo kao gubitak istraživačkih resursa nego baš suprotno kao aktivnost koja omogućava bolje uvjete rada, pridonosi boljoj suradnji i općenito napretku znanosti.

Suvremeni način komunikacije zahtijeva od knjižnica da se prilagode svojim korisnicima, a jedan od načina povezivanja i interakcije knjižnice s korisničkim skupinama jest i upotreba društvenih mreža. Cilj izlaganja jest predstaviti praksu Središnje medicinske knjižnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u korištenju društvene mreže Facebook. Analiza korisničke aktivnosti na Facebook stranici Središnje medicinske knjižnice pokazuje razinu zainteresiranosti korisnika za sadržaj objava i interakciju s knjižničarima u društvenomrežnom okruženju. Dobiveni rezultati jesu podloga za informirano odlučivanje temeljeno na podacima, što je jedan od čimbenika koji knjižnica može uzeti u obzir pri planiranju i razvoju svojeg poslovanja.

Kontinuirani razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija omogućio je pristup mnoštvu informacija te se od korisnika očekuje da zna pronaći relevantne informacije, kritički ih vrednuje te upotrijebi. Pomoć pri tome mogu biti bibliografske baze podataka i različiti sustavi za pretraživanje informacija. PubMed je sustav za pretraživanje medicinskih informacija koji razvija i održava Nacionalni centar za biotehnološke informacije (National Center for Biotechnology Information, NCBI) pri Nacionalnoj medicinskoj knjižnici Sjedinjenih Američkih Država (National Library of Medicine, NLM). Njegova osnovna komponenta jest MEDLINE – bibliografska baza podataka koja sadrži referencije i sažetke iz više od 5600 časopisa objavljivanih u cijelom svijetu, i to iz područja biomedicine i zdravstva te povezanih disciplina. Osim krajnjih korisnika, kao što su liječnici i drugi zdravstveni radnici, kliničari, istraživači i dr., PubMedom se služe i medicinske knjižnice širom svijeta. PubMed se tijekom 20 godina svojeg postojanja kontinuirano razvija. Značajna promjena u načinu pretraživanja informacija dogodila se uvođenjem novog algoritma za pretraživanje temeljenog na relevantnosti rezultata (tzv. Best Match). Sučelje je također detaljno izmijenjeno, i to uzimajući u obzir činjenicu da sve više korisnika pristupa PubMedu putem mobilnih uređaja. Kako bi se prikupila mišljenja korisnika sustava PubMed, a na osnovi kojih će se donijeti odluke o potencijalnim novim značajkama i alatima, u listopadu 2017. godine NLM je predstavio PubMed Labs. Riječ je o eksperimentalnom sustavu za pretraživanje informacija, koji je ujedno i najava nove verzije PubMeda (PubMed 2.0) čije je puštanje u produkciju planirano za prosinac 2018. godine. Cilj je ovog izlaganja ukratko predstaviti sustav PubMed Labs i uputiti u recentna nastojanja NLM-a da PubMed prilagodi svojim korisnicima kako bi im omogućio što efektivnije pretraživanje i veću upotrebljivost sustava PubMed, i tako im osigurao kvalitetno korisničko iskustvo i zadovoljavanje njihovih informacijskih potreba.

Predstavljena je zamisao uvođenja QR koda kao dodatnog oblika pristupa knjižničnom katalogu odnosno bibliografskim zapisima, namijenjenog korisnicima koji posjeduju pametne telefone, kao i pristup internetu te aplikaciju za čitanje QR kodova koju je moguće besplatno preuzeti sa različitih mrežnih stranica. To bi mogao biti početak prijelaza iz katalogizacije u MARC formatu u tzv. QRCC - katalogizaciju pomoću QR koda. U tu svrhu bi katalogizatore trebalo opremiti pametnim telefonima odnosno laptopima sa preuzetom internetskom aplikacijom za generiranje QR koda te ih educirati za rad u novom okruženju kao i povezivanje sa MARC formatom. Tako bi korisnici mogli lako i praktički trenutno doći do traženih bibliografskih (meta)podataka, pa čak i cjelovitih tekstova u otvorenom pristupu. Ideju bi trebalo još dodatno elaborirati i valorizirati u smislu izvedivosti od strane sistemskih knjižničara i stručnjaka za informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT).

Provedeno je istraživanje zastupljenosti elektroničkih časopisa u sustavu Hrvatskog arhiva weba (HAW) s ciljem procjene naslova neomeđene građe koji bi trebali biti obuhvaćeni odabirom za Hrvatsku nacionalnu bibliografiju (HNB) – Niz B. Analizirani su podaci o početku i učestalosti izlaženja časopisa, izdavaču, znanstvenom području, recenziranosti i indeksiranosti kao i opremljenost teksta sažecima, ključnim riječima, informacijama o autorima, eventualnim poveznicama unutar članka te navedenim formatom zapisa i mogućnošću preuzimanja cjelovitog teksta članka. Istraživanje je pokazalo da tek četrdesetak od 282 zapisa neomeđene građe iz sustava HAW-a zadovoljava kriterije dobro opremljenih, znanstveno i stručno relevantnih časopisa za obuhvat u HNB – Nizu B. S druge strane, postavlja se pitanje pouzdanosti članaka, odnosno, neomeđene publikacije, o čemu svjedoči površna i rijetka uporaba oznake sadržaja, aktualne i nepromjenjive dostupnosti u digitalnom obliku (Digital Object Identifier – DOI), čak i kada su izvor, količina i točnost ostalih njihovih meta podataka besprijekorni.

Različite privatne zbirke kao i zbirke građe posebne vrste uključuju građu koja u nekim slučajevima zbog svoje specifičnosti zahtijeva izradu dubinskih detaljnih deskriptivnih opisa izvan knjižničnog standarda. Primjerice, rukopisi iz ostavština, pisma, stari sitni tisak ili skice članaka obrađeni su uglavnom samo kao zbirni zapisi. Pri tome je detaljni opis svakoga pojedinog dokumenta obično nedostupan korisniku koji pregledava središnji knjižnični katalog. Detaljni opisi takvih dokumenata izrađeni su i sačuvani u posebnim repozitorijima u formi popisa na radnim listovima proračunskih tablica, u tekstualnim datotekama ili u drugim formatima. Izlaganje ima za cilj prikazati rezultate istraživanja mogućnosti prevođenja takvih nestandardiziranih podataka u neki od formata standardiziranog mrežnog okruženja (XML). Upotrebom programskog jezika Awk prikazat će se rezultati procesa prevođenja nestandardiziranih strukturiranih podataka u format standardiziranih metapodataka.

Istraživački podaci su kvantitativni i kvalitativni podaci prikupljeni, za-bilježeni ili generirarni tijekom istraživanja, a s obzirom na razinu obrađe-nosti mogu biti: sirovi, inicijalno prikupljeni istraživački podaci ; istraživački podaci pripremljeni za analizu ; objavljeni izlazni podaci koji su rezultat pro-vedene analize ; ili verzija podataka prilagođena prezentaciji. Omogućavanje pristupa izvornim istraživačkim podacima jedan je od temeljnih elemenata inicijative za otvaranjem znanosti. Ako se podaci ne pohranjuju na sustavan i organiziran način, otežana je mogućnost njihovog dodatnog iskorištavanja i postoji mogućnost da se podaci trajno izgube. Za to je potreban detaljan okvir za objavljivanje istraživačkih podataka. Koncepcija i implementacija takvog okvira detaljno se raspravlja pod pojmom Upravljanje istraživačkim podacima. Cilj je razviti organizacijske i tehničke mjere kako bi se osigura-la pouzdana infrastruktura tijekom cijelog razdoblja od nastanka do neke vrste sekundarnog korištenja podataka. Prakse upravljanja istraživačkim podacima razlikuju se od područja do područja neovisno o tome radi li se o podacima kvalitativne ili kvantitativne prirode, a čak i unutar pojedinih znanstvenih disciplina postoje specifični načini njihova prikupljanja, opisi-vanja, pohrane i dijeljenja. Financijeri znanstvenih projekata i istraživanja počeli su prepoznavati koristi od učinkovitog upravljanja istraživačkim po-dacima te u ugovore s primateljima sredstava za istraživanja unose obvezu izrade Plana upravljanja istraživačkim podacima. U ovome izlaganju orijen-tirat ćemo se na usluge vezane uz istraživačke podatke koje mogu oblikovati i nuditi knjižničari u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

U ovoj knjizi izloženi su radovi nastali tijekom jednogodišnjeg rada na projektu "Cjeloživotno učenje knjižmničara: ishodi učenja i fleksibilnost (CUK)", koji je financirala nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvitak RH. Zajednički su ga ostvarile Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba i Hrvatsko knjižničarsko društvo od 1. 10. 2008. do 1. 10. 2009. Voditelj projekta je prof. dr. Tihomil Maštrović, a stručna voditeljica projekta prof. dr. Aleksandra Horvat.