Search

U sklopu ovogodišnje Noći istraživača, manifestacije financirane u okviru programa Horizon Europe koja ima za cilj približiti znanost i istraživanje javnosti, znanstvenici iz Centra za Proteomiku i Zavoda za Histologiju pripremili su 3 slikovnice naslova: „Što je rak?“, „Što su protutijela“ i „Što rade znanstvenici“. Navedene slikovnice imaju za cilj na jednostavan i razumljiv način objasniti djeci i mladima osnovne koncepte koji se tiču biologije raka, protutijela kao alata za istraživanje ili terapiju, te znanstvenika kao profesije koja sudjeluje u „borbi“ protiv raka. Naime, djeca, čak i ako nisu u stanju razumjeti rak, posebno su pažljiva i jako pogođena dijagnozom raka, a istraživanja pokazuju da otvorenost i iskrenost pomažu djeci da se nose s problemima. Osnovne informacije o raku pokrivene su u prvoj slikovnici “Što je rak?”, autorice dr.sc. Paole Kučan Brlić, koja je namijenjena djeci predškolske dobi i nižih razreda osnovne škole. Druga slikovnica, “Što su antitijela?”, autorice Dore Gašparini, dr.med., namijenjena je starijoj djeci te objašnjava kako funkcioniraju protutijela i kako se ona mogu koristiti za liječenje raka ili u znanstvenim istraživanjima. Zadnja slikovnica, „Što rade znanstvenici“, autorica dr.sc. Jelene Železnjak i dr.sc. Marije Mazor, predstavlja i promovira znanstvenike kao profesiju koja se, između ostalog, bavi istraživanjem i liječenjem raka, te objašnjava kako se postaje znanstvenik. Uz navedene autorice, u pripremi ovih slikovnica za tisak, sudjelovali su i ostali članovi tima Noći istraživača: izv. prof. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić, dr. sc. Maja Cokarić Brdovčak, Cristina Paulović i Fran Krstanović. Sakrij dio sažetka

U sklopu ovogodišnje Noći istraživača, manifestacije financirane u okviru programa Horizon Europe koja ima za cilj približiti znanost i istraživanje javnosti, znanstvenici iz Centra za Proteomiku i Zavoda za Histologiju pripremili su 3 slikovnice naslova: „Što je rak?“, „Što su protutijela“ i „Što rade znanstvenici“. Navedene slikovnice imaju za cilj na jednostavan i razumljiv način objasniti djeci i mladima osnovne koncepte koji se tiču biologije raka, protutijela kao alata za istraživanje ili terapiju, te znanstvenika kao profesije koja sudjeluje u „borbi“ protiv raka. Naime, djeca, čak i ako nisu u stanju razumjeti rak, posebno su pažljiva i jako pogođena dijagnozom raka, a istraživanja pokazuju da otvorenost i iskrenost pomažu djeci da se nose s problemima. Osnovne informacije o raku pokrivene su u prvoj slikovnici “Što je rak?”, autorice dr.sc. Paole Kučan Brlić, koja je namijenjena djeci predškolske dobi i nižih razreda osnovne škole. Druga slikovnica, “Što su antitijela?”, autorice Dore Gašparini, dr.med., namijenjena je starijoj djeci te objašnjava kako funkcioniraju protutijela i kako se ona mogu koristiti za liječenje raka ili u znanstvenim istraživanjima. Zadnja slikovnica, „Što rade znanstvenici“, autorica dr.sc. Jelene Železnjak i dr.sc. Marije Mazor, predstavlja i promovira znanstvenike kao profesiju koja se, između ostalog, bavi istraživanjem i liječenjem raka, te objašnjava kako se postaje znanstvenik. Uz navedene autorice, u pripremi ovih slikovnica za tisak, sudjelovali su i ostali članovi tima Noći istraživača: izv. prof. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić, dr. sc. Maja Cokarić Brdovčak, Cristina Paulović i Fran Krstanović.

U sklopu ovogodišnje Noći istraživača, manifestacije financirane u okviru programa Horizon Europe koja ima za cilj približiti znanost i istraživanje javnosti, znanstvenici iz Centra za Proteomiku i Zavoda za Histologiju pripremili su 3 slikovnice naslova: „Što je rak?“, „Što su protutijela“ i „Što rade znanstvenici“. Navedene slikovnice imaju za cilj na jednostavan i razumljiv način objasniti djeci i mladima osnovne koncepte koji se tiču biologije raka, protutijela kao alata za istraživanje ili terapiju, te znanstvenika kao profesije koja sudjeluje u „borbi“ protiv raka. Naime, djeca, čak i ako nisu u stanju razumjeti rak, posebno su pažljiva i jako pogođena dijagnozom raka, a istraživanja pokazuju da otvorenost i iskrenost pomažu djeci da se nose s problemima. Osnovne informacije o raku pokrivene su u prvoj slikovnici “Što je rak?”, autorice dr.sc. Paole Kučan Brlić, koja je namijenjena djeci predškolske dobi i nižih razreda osnovne škole. Druga slikovnica, “Što su antitijela?”, autorice Dore Gašparini, dr.med., namijenjena je starijoj djeci te objašnjava kako funkcioniraju protutijela i kako se ona mogu koristiti za liječenje raka ili u znanstvenim istraživanjima. Zadnja slikovnica, „Što rade znanstvenici“, autorica dr.sc. Jelene Železnjak i dr.sc. Marije Mazor, predstavlja i promovira znanstvenike kao profesiju koja se, između ostalog, bavi istraživanjem i liječenjem raka, te objašnjava kako se postaje znanstvenik. Uz navedene autorice, u pripremi ovih slikovnica za tisak, sudjelovali su i ostali članovi tima Noći istraživača: izv. prof. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić, dr. sc. Maja Cokarić Brdovčak, Cristina Paulović i Fran Krstanović.

Osteoarthritis (OA) is the most prevalent arthritis worldwide and is a condition affecting the whole joint. Changes in subchondral bone, cartilage integrity and synovitis are recognised during OA progression. Although advances have been made in our understanding of OA pathophysiology, there are no current treatments that delay or halt the progression of the disease. Treatments are largely based upon physical therapies to improve function, anti-inflammatory agents for pain symptoms and joint replacement surgery for late stage disease in large weight bearing joints. There is an urgent need to better understand the pathophysiology of OA that could translate into improved treatments for this condition. In recent years, more advanced imaging techniques including magnetic resonance imaging (MRI) have led to an improved understanding of changes at the bone-cartilage interface in OA, with recognition that loss of integrity at the cartilage-bone junction and development of bone marrow lesions (BMLs) in the subchondral bone are associated with OA pain in large epidemiological studies. In this book chapter, we review the evidence for the role of BMLs and synovitis, particularly in the pathophysiology of hand OA. Based on a systematic review of the literature, we have identified 15 articles reported on BMLs and synovitis in hand OA, which will be discussed in this chapter.