Search

Osnovni cilj financijskih izvještaja kao konačnog proizvoda financijskog računovodstva je pružiti fer i objektivan prikaz financijskog položaja i financijske uspješnosti poslovnog subjekta. To pretpostavlja primjenu računovodstvenih načela u potpunosti, odnosno obuhvaćanje financijskih učinaka poslovnih transakcija u svojoj cjelosti i u skladu s prirodom poslovnog događaja, a nikako djelomično. Djelomično obuhvaćanje poslovnih događaja ima za posljedicu neobjektivno i nepravedno financijsko izvještavanje, bilo kroz precjenjivanje bilo kroz podcjenjivanje elementa odnosno određenih pozicija elemenata financijskih izvještaja. To također znači da neevidentiranje poreznih učinaka privremenih razlika znači nepotpunu primjenu računovodstvenih načela MRS-a 12 – Porez na dobit, odnosno HSFI 14 – Vremenska razgraničenja, što može značiti da financijski izvještaji nisu fer i objektivni. Stvarna, odnosno ekonomska posljedica nastanka i postojanja privremenih razlika, čiji porezni učinci nisu obuhvaćeni po načelima iz MRS-a 12 ili HSFI 14, je podcjenjivanje ili pak precjenjivanje dobiti nakon oporezivanja, što znači podcijenjeni ili precijenjeni kapital odnosno podcijenjenu ili precijenjenu neto imovinu (sa svim u konačnici financijskim učincima na obujam i strukturu raspoređivanja dobiti). Zapravo, konačna posljedica je u tome što financijski izvještaji nisu objektivni ni istiniti., The main purpose of the financial statements as the final product of financial accounting is to provide fair and fair view of the financial position and financial performance of a business entity. This assumes the application of accounting principles in. the full i.e. comprehension the financial effects of a business transactions in whole and in accordance with the nature of a business event, and not in part. The consequence of the comprehension of business events results in part is nonobjective and not fair financial reporting, either through overestimation or through underestimation elements or some positions of the elements of the financial statements. It also means that the nonrecognition of tax effects of temporary differences means incomplete application of the accounting principles of IAS 12 - Income Taxes, or CFRS 14 - Accruals, which may mean that the financial statements are neither fair nor objective. The real economic consequence of temporary differences whose tax effects are not comprised according to the IAS 12 or CFRS 14 principles is underestimation or overestimation of profit after taxation. Overestimated or underestimated profit in the year in which the temporary difference arise means under- or overestimated capital, i.e. under- or overestimated net assets (with all the eventual financial effects on the volume and structure of profit distribution). In fact, the eventual consequence is that financial statements are neither fair nor objective.

Nekretnina je potrebna svakome čovjeku za normalan život, a tako i za poslovanje gospodarskog subjekta. Gospodarski subjekti svoje nekretnine koriste za proizvodne pogone i za isporuku dobara ili pružanje usluga. Neki subjekti pojedine nekretnine (zemljišta ili zgrade, dijelove zgrade ili oboje) izdvajaju od ostale imovine, te ih daju u najam ili drže u mirovanju čekajući njeno povećanje vrijednosti ili ujedno su u najmu i čekaju povećanje vrijednosti. Onaj subjekt koji ima takve nekretnine u svojoj imovini, mora ih pri nabavi ili pri prijenosu sa nekog drugog oblika imovine klasificirati kao ulaganja u nekretnine te ih po pravilima i propisima evidentirati. Računovodstvo kao disciplina, umijeće, znanost ima i svoje propise o izvještavanjima koji su propisani Međunarodnim računovodstvenim standardima u kojima je propisana osnova računovodstvenih postupaka. Ovim radom se objašnjava i na primjerima prikazuje kako se propisano računovodstveno prati imovina nekog gospodarskog subjekta koja je klasificirana kao ulaganja u nekretnine. Praćenje tog oblika imovine obavlja se s pomoću propisanog Međunarodnog računovodstvenog standarda 40 koji se primjenjuje za priznavanje, mjerenje i objavljivanje ulaganja u nekretnine. Nekretnine u imovini gospodarskog subjekta klasificirane kao ulaganja u nekretnine, imaju veliki utjecaj na financijske izvještaje. Radi se o većoj vrijednosti takvih nekretnina i to su resursi poduzeća koji ostvaruju prihod. Praćenje tog oblika imovine bitno je kako za same vlasnike, tako i za ostale zainteresirane strane. Rad je koncipiran kroz pet poglavlja. Prvo poglavlje kreće od pojma ulaganja u nekretnine kao dijela materijalne imovine, a do kraja prolazi cijeli postupak praćenja i izvještavanja. The property is needed for every person for a normal life and also for the business of any economic operator. Economic operators use their property for production facilities and for or being rented and waiting for an increase in value. That entity that has such properties in its assets must classify them as investment in real estate or when transferring from another form of property to the property and record them by the rules and regulations. Accounting as a discipline, art, science also has its own regulations on reporting that are prescribed delivering goods or providing services. Some entities separate property (land or buildings, parts of the building or both) from other assets and give them to rent or keep them at rest, waiting for its appreciation by international accounting standards in which the basis of accounting procedures is prescribed. This work also explains the examples of how the accounting of an economic entity is classified as an investment property. The monitoring of this form of property shall be carried out using the statutory International Accounting Standard 40 applicable for the recognition, measurement and disclosure of investment property. Property in the property of an economic operator classified as an investment property, have a major impact on financial statements.This is a higher value of such real estate and these are the resources of the revenue-generating companies.The monitoring of this form of property is essential both for the owners themselves and for other interested parties.The work has been conceived through five chapters. The first chapter ranges from the notion of investing in property as part of a tangible asset, and by the end it passes the entire monitoring and reporting process.

Predmet istraţivanja ovog rada je utvrditi koje metode naknadnog priznavanja i vrednovanja dugotrajne materijalne imovine primjenjuju listana poduzeća u RH i Sloveniji. TakoĎer, predmet istraţivanja je ispitati postojanje značajnih razlika u korištenim metodama s obzirom na: veličinu poduzeća, vlasništvo, ostvareni financijski rezultat i djelatnost poduzeća te usporedba meĎu dvjema drţavama. Cilj istraţivanja je prihvatiti ili odbaciti postavljene istraţivačke hipoteze. Drugim riječima, cilj istraţivanja je provedenom analizom ispitati postoje li značajne razlike u korištenim metodama naknadnog vrednovanja i priznavanja dugotrajne materijalne imovine s obzirom na navedena obiljeţja. Analiza se provela na uzorku od 87 hrvatskih i 27 slovenskih listanih poduzeća koja su predala svoje temeljne financijske izvještaje za 2018. godinu. Teorijski okvir čini relevantni računovodstveni standard: MeĎunarodni računovodstveni standard 16. Nakon početnog priznavanja, dugotrajnu materijalnu imovinu moguće je vrednovati metodom troška ili metodom revalorizacije. Subjekt je duţan za svoju računovodstvenu politiku odabrati ili model troška ili model revalorizacije i primijeniti tu politiku na čitavu skupinu dugotrajne materijalne imovine. Rezultati istraţivanja pokazuju da većina poduzeća iz uzorka koristi metodu troška za naknadno vrednovanje nekretnine, postrojenja i opreme. Analizom po odreĎenim obiljeţjima takoĎer se dolazi do rezultata da se poduzeća većinom odlučuju za metodu troška. Provedenim Hi-kvadrat testom dolazi se do rezultata koji pokazuju da ne postoji povezanost izmeĎu metoda naknadnog mjerenja dugotrajne materijalne imovine i veličine poduzeća, oblika vlasništva, djelatnosti i drţave poduzeća te da postoji povezanost izmeĎu metoda naknadnog mjerenja dugotrajne materijalne imovine i financijskog rezultata poduzeća. Dakle, izračunata vrijednost Hi-kvadrat testa pokazuje da odabir metode u poduzeću ne ovisi o nijednom promatranom obiljeţju osim o financijskom rezultatu poduzeća. Sukladno dobivenim rezultatima, moţe se odbaciti temeljna hipoteza o postojanju značajnih razlika u korištenim metodama s obzirom na sva obiljeţja osim financijskog rezultata poduzeća. Naposlijetku se moţe zaključiti da ne postoji statistički značajna razlika u korištenim metodama naknadnog vrednovanja dugotrajne materijalne imovine s obzirom na sva promatrana obiljeţja osim financijskog rezultata poduzeća. The subject of this research work is to determine which methods of subsequent measurement and valuation of tangible fixed assets are used by listed companies in Croatia and Slovenia. Also, the subject of the research is to examine the existence of significant differences in the methods used regarding: the size of the company, ownership, the financial result, the main activity of the company and comparison between the two countries. The aim of the research is to confirm or refute the proposed research hypotheses. In other words, the aim of the research is to examine whether there are significant differences in the methods used for the subsequent valuation and recognition of fixed assets due to the above mentioned characteristics. The analysis was carried out on a sample of 87 Croatian and 27 Slovenian listed companies which submitted their basic financial statements for 2018. The theoretical framework is made of relevant accounting standard: International Accounting Standard 16. After initial recognition, tangible fixed assets can be valued using the cost method or the revaluation method. An entity is required to select either a cost model or a revaluation model for its accounting policy and apply that policy to the entire group of tangible fixed assets. The research results show that most of the sample companies use the cost method to subsequently evaluate property, plant and equipment. Analyzing by characteristics also results in most companies opting for the cost method. The conducted Chi-square test results show that there is no correlation between the methods of subsequent measurement of tangible fixed assets and the size of the enterprise, the form of ownership, activity and the state of the enterprise, and that there is a correlation between the methods of subsequent measurement of tangible fixed assets and the financial result of the enterprise. Thus, the calculated value of the Chi-square test shows that the choice of method in an enterprise does not depend on any observed characteristic except on the financial result of the enterprise. According to the results obtained, the basic hypothesis that there are significant differences in the methods used can be rejected, given all characteristics except the financial result of the company. Finally, it can be concluded that there is no statistically significant difference in the methods used for the subsequent valuation of tangible fixed assets with respect to all observed characteristics except the financial result of the enterprise.

Elementi financijskih izvještaja trebali bi iskazivati ekonomski odnosno stvarni tijek poslovnih događaja nekog poduzeća, što u konačnici treba rezultirati njihovim fer i objektivnim prikazivanjem. Na taj način financijski izvještaji ostvaruju svoj osnovni cilj - pružanje informacija različitim korisnicima o financijskom položaju, uspješnosti poslovanja i promjenama financijskog položaja poduzeća. Zadovoljavanje računovodstvenih načela priznavanja i vrednovanja imovine, ne mora značiti i njeno istinito i objektivno prikazivanje u financijskim izvještajima. U zakonodavstvima u kojima su računovodstvena načela za potrebe utvrđivanja računovodstvene dobiti prije oporezivanja sukladna poreznim načelima kojima se utvrđuje osnovica za priznavanje porezne obveze tekućeg razdoblja, utvrđeni porezni rashod ujedno je iskazan i u Računu dobiti i gubitka kao odbitna stavka dobiti prije oporezivanja. U gospodarstvima gdje se zbog nesukladnosti računovodstvenih načela i propisa oporezivanja javljaju privremene razlike, efektivna stopa poreznog tereta nije istovjetna njenoj nominalnoj stopi (može biti i veća i manja od nominalne zakonske stope). Upravo primjenom načela iz MRS 12 - Porez na dobit, postiže se, za računovodstvene svrhe, svođenje efektivne stope oporezivanja na njenu nominalnu stopu, kojom valja (kad je riječ o privremenim razlikama) teretiti rezultat za raspodjelu, a time i iznos neto dobiti za raspodjelu. Stvarna, odnosno ekonomska posljedica nastanka i postojanja privremenih razlika, čiji porezni učinci nisu obuhvaćeni po načelima iz MRS-a 12, je podcjenjivanje ili pak precjenjivanje dobiti nakon oporezivanja, što znači podcjenjeni ili precijenjeni kapital odnosno podcjenjenu ili precijenjenu neto imovinu (sa svim u konačnici financijskim učincima na obujam i strukturu raspoređivanja dobiti). Zapravo, konačna posljedica je u tome što financijski izvještaji nisu objektivni ni istiniti., Company financial statements record and present all financial effects of transactions related to assets, capital, liabilities, expenses and revenues. These elements should reveal real flow of transactions in a company and result in fair and objective presentation. In this way financial reporting achieves its basic aim of providing various users with information on the company financial position, performance, and changes in financial position. However, adhering to accounting principles in asset recognition and evaluation does not necessarily lead to fair and objective presentation in financial statements. In jurisdictions in which accounting principles for determining accounting profit before taxation are consistent with taxation principles used to determine the basis for recognition of the current period tax liability, the determined tax expense is also shown in the Profit and Loss Account as the item to be deducted from pre-tax profit. In economies in which temporary differences occur due to noncompliance of accounting principles and tax regulations, the effective tax rate is not identical to its nominal rate (can be either higher or lower). However, application of principles IAS 12 – Tax Profit allows reduction of effective tax rate to its nominal rate with which distribution result has to be charged (in temporary differences) and thus also the amount of net profit for distribution. The real economic consequence of temporary differences whose tax effects are not comprised according to the IAS 12 principles is underestimation or overestimation of profit after taxation. Overestimated or underestimated profit in the year in which the temporary difference arise means under- or overestimated capital, i.e. under- or overestimated net assets (with all the eventual financial effects on the volume and structure of profit distribution). In fact, the eventual consequence is that financial statements are neither fair nor objective.

Rad je sažetak glavnih rasprava Odbora za Međunarodne računovodstvene standarde vezane uz globalnu financijsku krizu, konceptualni okvir standarda, mjerenje fer vrijednosti, financijske instrumente s obilježjima glavnice, raznim objavama, i dr.

Intenziviranje globalnih integracijskih procesa postavilo je prvi plan pitanje reforme javnog sektora u funkciji podizanja njegove efikasnosti. Ključnim točkama uspjeha reforme javnog sektora smatra se jačanje odgovornosti javnog menadžmenta. U kontekstu navedenog naglasci se stavljaju na kvalitetu računovodstvenog sustava i računovodstvenih informacija. Računovodstveni sustavi mogu odgovoriti navedenim izazovima u onoj mjeri u kojoj su razvili obračunski pristup mjerenju i vrednovanju elemenata financijskih izvještaja i podigli kvalitetu izvještavanja u smislu transparentnosti iskaza o javnoj potrošnji. Provedeno istraživanje pokazuje da su razvijene zemlje unaprijedile računovodstvene i izvještajne sustave dok ti procesi tek predstoje u tranzicijskim zemljama. Dinamika transformacije državnog računovodstva ovisi o nizu čimbenika, a dominantna bi mogla biti ambicija što ranijeg uključivanja tranzicijskih zemalja u europske integracijske procese. S obzirom na objektivne okolnosti poraća, gospodarsku i demografsku devastiranost i nije realno očekivati da se financijsko-informacijska nadgradnja razvija brže od dinamike razvoja ekonomsko političke baze. Stupanj razvoja državnog računovodstva u Republici Hrvatskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine treba promatrati u tom kontekstu i u ocjeni napretka te komparaciji s drugim zemljama uzeti u obzir specifične okolnosti.

Temeljnim financijskim izvještajima menedžment poduzeća pruža korisnicima financijskih izvještaja potrebne informacije o financijskom položaju i uspješnosti poslovanja poduzeća. Kako je u malim poduzećima, a dobrim dijelom i srednje velikim poduzećima, institut vlasništva objedinjen s menadžmentom poduzeća, njihove su informacijske potrebe specifične. Dosadašnja je računovodstvena praksa bila da se financijsko izvještavanje malih poduzeća regulira na nacionalnim razinama, a danas su pred usvajanjem jedinstveni svjetski standardi, koji bi trebali biti prihvaćeni u najvećem broju nacionalnih zakonodavstava u svijetu, a među njima i u Hrvatskoj.

The paper presents the results of two different studies focused on the problem of corporate compliance with International Accounting Standards, searching for the factors influencing the International Accounting Standards Implementation. The problem of IASs implementation is the most important topic of the contemporary theory of international accounting due to globalization processes and pressures for achieving the accounting harmonization. There are many differences among institutional and other environmental factors presenting the barrier to reaching the harmonization goals, but there are also different enterprise's own internal factors influencing the extent of compliance with a given set of international standards. This paper has identified some of the factors as the result of two separately performed researches that could be of some help to understanding of significant differences in IASs implementation among the enterprises, as well as over the countries., U radu su prezentirani rezultati dvaju istraživanja usmjerenih na problem prihvaćanja Međunarodnih računovodstvenih standarda te čimbenika koji utječu na njihovu implementaciju. To je jedno od najznačajnijih područja suvremene teorije međunarodnog računovodstva zahvaljujući globalizacijskim procesima i pritiscima u pravcu postizanja računovodstvene harmoniziranosti diljem svijeta. Mnoge su različitosti u institucionalnim i drugim elementima okruženja koje predstavljaju prepreku dostizanju harmonizacijskih ciljeva, ali također postoje i interni čimbenici pri poslovnim subjektima koji utječu na usklađenost sa međunarodnim standardima. Ovaj rad ukazuje na neke od njih, koji proizlaze iz dvaju odvojenih, neovisnih istraživanja, u namjeri da pridonesu razumijevanju značajnih razlika u implementaciji Međunarodnih računovodstvenih standarda među poslovnim subjektima, kao i među zemljama.

U radu se analizira proces računovodstvene harmonizacije u malim i srednjim društvima (SME) temeljem empirijskog istraživanja primjene računovodstvenih standarda pri talijanskim i hrvatskim SME-ima. Cilj je istražiti primjenjivost MRS/MSFI pri SME, s aspekta pripreme i uporabe financijskih izvještaja u kontekstu ekonomski i institucionalno diferentnih okruženja. Razmatraju se problemi financijskog izvještavanja SME-a, razrađuju aktivnosti međunarodnih tijela na harmonizaciji računovodstva SME-a (IASB, UNCTAD-ISAR) te iznose rezultati istraživanja primjene računovodstvenih standarda u talijanskim i hrvatskim SME-ima, koji upućuju na nemogućnost primjene cjelovitog seta MSFI pri SME-ima, te na činjenicu kako harmonizacija njihovog financijskog izvještavanja pretpostavlja harmoniziranost institucionalnih, ekonomskih, kulturoloških i drugih čimbenika okruženja

U radu se analizira proces računovodstvene harmonizacije u malim i srednjim društvima (SME) temeljem empirijskog istraživanja primjene računovodstvenih standarda pri talijanskim i hrvatskim SME. Cilj je istražiti primjenjivost MRS/MSFI pri SME, s aspekta pripreme i uporabe financijskih izvještaja u kontekstu ekonomski i institucionalno diferentnih okruženja. Razmatraju se problemi financijskog izvještavanja SME, razrađuju aktivnosti međunarodnih tijela na harmonizaciji računovodstva SME (IASB, UNCTAD-ISAR), te iznose rezultati istraživanja primjene računovodstvenih standarda u talijanskim i hrvatskim SME, koji upućuju na nemogućnost primjene cjelovitog seta MSFI pri SME, te na činjenicu kako harmonizacija njihovog financijskog izvještavanja pretpostavlja harmoniziranost institucionalnih, ekonomskih, kulturoloških i drugih čimbenika okruženja.

Sa ciljem jačanja uloge i važnosti financijskog sektora u globalnom gospodarstvu i povećanju stupnja njegove transparentnosti pojavila se želja i težnja za donošenjem i usvajanjem jedinstvenih računovodstvenih postupaka i metoda objedinjenih u nazivu Međunarodni standardi financijskog izvještavanja. Upravo, ovaj magistarski rad obrađuje spomenutu temu sa novog i drugačijeg aspekta. Iako su standardi financijskog izvještavanja iznimno opsežna materija za proučavanje to nikako ne smije biti prepreka u njihovom izučavanju. Posebna vrijednost ovog magistarskog rada jest i u tome što na jednome mjestu su prikupljeni svi važni podaci o novim standardima financijskog izvještavanja koji utječu na prikazivanje, objavljivanje i prezentiranje pojedinih transakcija i bilančnih pozicija, te je nezaobilazni čimbenik u poslovanju svakog poslovnog subjekta, koji iole malo drži do svog poslovanja prema europskim normama i uzancama. Magistarski rad pisan je na lagan, razumljiv i pristupačan način, te je kao takav dostupan svakome. Magistarskim su radom obuhvaćene odredbe danas važećih propisa u Republici Hrvatskoj: Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na dobit, Zakon o računovodstvu, Zakon o reviziji, Zakon o stečaju, kao i drugi aktualni propisi. Magistarski rad sastoji se od 10. cjelina, te se proteže na 213 stranica u kojima je podrobno obrađena problematika standarda financijskog izvještavanja, a kroz bogate priloge i detaljna objašnjenja cilj je pomoći u razumijevanju ionako kompliciranog i suviše apstraktnog računovdstvenog sustava. Svako poglavlje obrađuje po jedan Međunarodni standard financijskog izvještavanja u kojima se progovora o svojevrsnim ciljevima tretiranog Standarda, načinu mjerenja i prezentiranja specifičnih podataka, o računovodstvenom postupku za utvrđivanje identifikacijskih elemenata i ostalim bitnim čimbenicima. Na kraju svakog standarda financijskog izvještavanja nadodani su novi i revidirani računovodstveni standardi i to onim slijedom kako se tematika pojedinog računovodstvenog standarda dotiče ili nadopunjuje domenu i područje djelovanja tog standarda financijskog izvještavanja. Na kraju svakog obrađenog računovodstvenog standarda daje se jednostavan pregled važnijih izmjena i dopuna u odnosu na zamijenjeni računovodstveni standard. Svrha ovog magistarskog rada je upoznati sve zainteresirane koji obavljaju različite djelatnosti, a u uskoj su vezi ili se svakodnevno susreću sa računovodstvom, računovodstvenim propisima i računovodstvenim standardima. Magistarski rad je namijenjen svim onim čitateljima kojima su u radu potrebne informacije o načinu primjene pojedinih računovodstvenih standarda i standarda financijskog izvještavanja.

Preglednost odnosa povezanih društava predstavlja pretpostavku odgovarajuće zaštite manjinskih dioničara i vjerovnika ovisnih društava, kvalitetne obaviještenosti članova i uprave vladajućeg društva o uspješnosti povezanih društava te mogućih ulagatelja i drugih sudionika na tržištu kapitala. Pritom se osobiti naglasak daje na uvrštena dionička društva koja pribavljaju kapital na različitim nacionalnim tržištima kapitala. Do izražaja dolazi primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda kojima se osigurava jednoobraznost izrade financijskih izvješća povezanih društava.

MRS-om 10, "Događaji nakon dana bilanciranja" standardiziraju se događaji koji su nastali nakon dana bilanciranja, ali su značajni za iskazivanje pozicija iskazanih u financijskim izvještajima na dan bilanciranja. Neki od tih događaja utjecat će na naknadno korigiranje određenih pozicija financijskih izvještaja, dok će neki trebati biti objavljeni u bilješkama uz financijske izvještaje. U radu je posebno prikazano koji su to događaji koji nastaju nakon dana bilanciranja, a imaju utjecaj na već iskazane stavke izvještaja s danom bilanciranja, te na koji se način standardizira njihov utjecaj na financijske izvještaje.

Autori u ovom radu analiziraju stanje, tendencije i aktualne probleme razvoja računovodstvene i revizijske regulative na međunarodnoj razini. Međunarodni računovodstveni standardi i Međunarodni revizijski standardi doneseni su kao izraz potrebe za harmonizacijom računovodstva i usklađivanjem obračunskih sustava različitih zemalja. Njihovom višegodišnjom primjenom stekla su se određena iskustva, uočene su određene prednosti, ali i problemi u primjeni koje autori u ovome radu iscrpno opisuju i analiziraju. Pored retrospektive u razvoju računovodstvene i revizijske regulative na međunarodnoj razini, posebna pažnja u radu posvećena je analizi aktualne računovodstvene regulative u Europskoj uniji. Naime, prema Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća koja je obvezujuća za zemlje članice, poduzeća u Europskoj uniji čijim se vrijednosnim papirima javno trguje na uređenom tržištu, kao i ona poduzeća koja se spremaju na kotaciju, pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja moraju primjenjivati Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI) koji su odobreni od Europske komisije i to s primjenom od 1. siječnja 2005. godine. U tom kontekstu, autori obrazlažu osnovna obilježja Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja. Uz računovodstvenu regulativu na međunarodnoj razini, autori su sustavno i temeljito u ovom radu eksplicirali osnovna obilježja Međunarodnih revizijskih standarda prema kojima se, na međunarodnoj razini, provodi revizija financijskih izvještaja. Povezano s tim, opisan je cjelokupni postupak provedbe revizije financijskih izvještaja prema Međunarodnim revizijskih standardima. Budući da je problematika računovodstva i revizije usko povezana s analizom financijskih izvještaja, autori obrađuju instrumente analize financijskih izvještaja, prvenstveno pojedine skupine financijskih pokazatelja.

Međunarodni računovodstveni standardi uvedeni su u naš računovodstveni sustav 1993. godine. Njihovom primjenom u praksi ostvareni su brojni pozitivni rezultati, ali su uoćeni i određeni problemi u primjeni. Empirijskim istraživanjem ukazano je na one najznačajnije te su na osnovu rezultata istraživanja i postojeće međunarodne računovodstvene prakse predložene moguće smjernice u unapređenju računovodstva i financijskog izvještavanja u Republici Hrvatskoj.

U ovom radu naglasak se stavlja na zahtjeve EU s aspekta primjene Međunarodnih računovodstvenih standarda, te mogućnosti iznalaženja rješenja za računovodstvo manjih poduzeća u zemljama EU. S obzirom na hrvatske želje za učlanjenjem u Uniju, jasno je da se moraju pratiti sve promjene. S obzirom da u EU postoji šarolikost u pogledu pravila sastavljanja i objavljivanja financijskih izvješća, Europska Komisija je donijela odluku, kojom se od 2005.godine obvezuju sva poduzeća koja sudjeluju na Međunarodnim tržištima kapitala na dosljednu primjenu MRS-a. Što se računovodstva za mala i srednja poduzeća tiče, od strane EU se preporuča da se to regulira nacionalnim propisima, a sve u cilju pojednostavljivanja postupka financijskog izvješćivanja.

Jedna od pretpostavki ...

U ovom radu naglasak se stavlja na analizu stanja i mogućnosti napretka računovodstva za male i srednje poduzetnike u Hrvatskoj. Posebna pozornost se poklanja primjeni Međunarodnih računovodstvenih standarda i dilemi trebaju li se ili ne primjenjivati kod manjih poduzetnika. Budući da su MRS-i preopširni, u većini situacija ih se ne bi trebalo primjenjivati. Međutim, kako je primjena MRS-a prema Zakonu o računovodstvu u postupku financijskog izvješćivanja obvezna za sve poduzetnike, neovisno o veličini, do daljnjeg ne preostaje ništa drugo nego raditi po zakonu i zahtijevati izmjene Zakona o računovodstvu.

The domain of the IAS 40 is the accounting treatment of the investment property. Its purpose is to apply the provisions in recognition, measurement and disclosing of the investment property. The IAS 40, for the first time, proposes the assets that are not of financial nature to be evaluated at the fair value. The investment property is recognized as the assets if it meets the mentioned criteria: - that the future economic gains, connected with invested property, flow into the enterprise, - that the costs of invested property can be measured reliably. The provisions of the IAS 40 in the domain of the principles, rules and procedures as well as the measurement of the initial recognition of investment property should be included into the policy of an enterprise. Two models are possible to choose and apply: 1) The model of fair value by means of which the property is measured at fair values, or 2) The acquisition cost model at which the property is evaluated according to the IAS 16. The change of the intended use of investment property should be made only when the way of its use is changed. The owner of the investment property makes disclosure on operating lease, what means that the enterprise to have taken the investment property on financial lease publishes as lease, and the lessor publishes all tha data on the operating lease to have been disclosed by the enterprise. If a model of fair value is applied, the enterprise should disclose the effect of this standard on a certain day, how it influenced on the initial state and on the retained profit of the period in which it was started to use.

Računovodstveni informacijski sustav mora pružiti relevantne informacije kako korisnicima u okruženju, tako i internim korisnicima unutar poslovnog sustava. Prezentirane informacije biti će valorizirane ako budu usporedive po kriterijima i standardima globalnog turističkog tržišta. Osobita korist od unificiranog sustava izvješćivanja je njegova sposobnost prikupljanja i uspoređivanja informacija na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, a u cilju komparacije s prosjekom i najboljim u grani djelatnosti. Eksterno izvješćivanje regulirano je Međunarodnim računovodstvenim standardom - MRS 1 “ Prezentiranje financijskih izvještaja” . Sadržajno ustrojstvo i elementi temeljnih financijskih izvještaja obvezuju sve poslovne sustave, pa i one s područja hotelijerstva. Međutim, u hotelijerstvu postoji i posebna metoda izvješćivanja poznata (od svog devetog izdanja 1996. godine) pod nazivom Uniform System of Accounts for the Lodging Industry (USALI). Riječ je o jedinstvenom sustavu računa za hotelijerstvo, primjenjivom za velike i male poslovne sustave u hotelijerstvu, koji predstavlja značajnu nadopunu MRS-a 1 u ovoj grani djelatnosti, te daje jasan pregled internih i eksternih izvještaja koji u cjelini čine zaokružen sustav izvješćivanja. Jedan od najvažnijih čimbenika poslovnog odlučivanja je dobra informiranost donosioca odluke. Upravljati poslovnim rezultatom može se samo ako su ciljevi kvantificirani u formi budžeta, ako je ustrojen adekvatan sustav i metoda obračuna troškova, te ako upravljačko računovodstvo u okviru sustava računovodstvenog izvješćivanja menadžmenta izrađuje izvješća o odstupanjima stvarnih rezultata od budžetiranih, kao instrument računovodstvene kontrole i revizije u internom obračunu. Primjena metode USALI nudi mogućnost standardizacije postupaka računovodstvenog izvješćivanja u hotelskoj industriji, te kroz iskustva međunarodno priznate prakse omogućava pozicioniranje dostignuća hrvatskog hotelijerstva u odnosu na svjetsku konkurenciju. Menadžer hrvatskog hotela prilagoditi će sustav računovodstvenog izvješćivanja prema svojim objektivnim potrebama i potrebama poslovnog sustava kojim upravlja, vodeći pritom računa o relevantnosti informacija i racionalnosti u izvješćivanju. Prednosti koje menadžer postiže uvođenjem metode USALI u interno računovodstvo su višestruke: objektivna informiranost o internim rezultatima segmenata, inauguracija računovodstva odgovornosti, mogućnost stimulativnog nagrađivanja, standardizacija postupaka budžetiranja, interne kontrole i revizije, korištenje točke pokrića u određivanju fizičkog obujma poslovanja i sl. Predmetom ovog istraživanja postavljeno je oblikovanje modela sustava računovodstvenog izvješćivanja menadžmenta hotela.

Utjecaj Međunarodnih računovodstvenih standardana bilancu ; smanjenje imovine, računovodstvene postupke i financijski rezultat.

Na osnovi provedenog empirijskog istraživanja autori su uočili probleme koji postoje u primjeni Međunarodnih revizijskih standarda u Republici Hrvatskoj. Uvažavajući iskustva koja postoje u razvijenim tržišnim gospodarstvima i rezultate istraživanja koje je proveo Komitet za Međunarodne računovodstvene standarde, autori su u članku istaknuli potrebu za izradom vlastitih nacionalnih računovodstvenih standarda. U tom je kontekstu predložena osnovna struktura Hrvatskih računovodstvenih standarda.

Budući da je primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda u Republici Hrvatskoj propisana Zakonom o računovodstvu (NN 90/92), stručna normativna tijela i javnost moraju voditi računa o izmjenama i dopunama standarda, kao i o smjernicama Europske unije. U tom smislu, Hrvatski odbor za računovodstvo i računovodstvene standarde je usvojio promijenjene Međunarodne računovodstvene standarde (8, 9, 11, 16, 18, 19, 21, 22 i 23) te novi MRS 32. U suradnji sa Međunarodnom organizacijom nacionalnih tijela za vrijednosnice, Odbor za međunarodne računovodstvene standarde nastavlja rad na izmjenama i dopunama postojećih, te donošenju novih standarda. Predviđeno je da će međunarodni računovodstveni standardi biti revidirani i dopunjeni na način da financijski izvještaji sastavljeni u skladu s njima budu prihvatljivi za sve burze širom svijeta, kao i za sve ostale korisnike kojima su financijski izvještaji inače namijenjeni. Programom rada izmjena i dopuna predviđeno je revidiranje i dopuna šesnaest međunarodnih računovodstvenih standarda s područja imovine, obveza, te s područja cjeline poduzeća. Također, predviđen je i jedan novi, poseban standard za poljodjelstvo. Uspješno dovršenje predviđenog programa rada uvelike će potpomoći nastojanja Odbora za međunarodne računovodstvene standarde da se međunarodni računovodstveni standardi konačno priznaju kao sveopća računovodstvena okosnica za početak sljedećeg tisućljeća.