Search

Jagoda kao kultivirana vrsta pokazuje izuzetnu osjetljivost na razne abiotske čimbenike u uzgoju, posebno na nedostatak biogenih elemenata, odnosno hranjiva (mikro i makroelementi), kao što su dušik, kalij, fosfor, bor, kalcij i dr. Stoga je u uzgoju jagode od velike važnosti pratiti stanje hranjivih elemenata u tlu i reagirati čim se primijete simptomi nedostataka ili viška istih. Najčešći simptomi nedostataka ovih hraniva na svim biljkama, pa tako i jagodama, su promjene boje lišća (žućenja ili kloroze, crvenilo, tamnjenje i dr.), kržljavost i deformacije biljaka te malformacije plodova. Navedeni simptomi često se mogu preklapati između pojedinih hranjivih elemenata, ali i sa simptomima parazitskih ili infektivnih bolesti, kao što su viroze i fitoplazmoze. Kloroze se kao simptom najčešće javljaju u slučaju nedostatka dušika, željeza, magnezija, mangana, molibdena i cinka, dok se simptomi deformacija javljaju uglavnom u slučaju nedostatka bora (na plodovima) i kalcija (na listovima)., Strawberry as a cultivated plant species shows exceptional sensitivity to various abiotic factors in cultivation, especially the deficiency of nutrient elements (micro and macroelements), such as nitrogen, potassium, phosphorus, boron, calcium, etc. Therefore, in the cultivation of strawberries is very important monitoring of nutrients in the soil and reacting as soon as symptoms of deficiency are noticed. The most common symptoms of deficiency of these nutrients in plants, including strawberries, are changes in color of leafs (yellowing or chlorosis, redness, darkening, etc.), deformation of plants and fruit malformations. Chlorosis as a symptom most often occurs in the case of deficiency of nitrogen, iron, magnesium, manganese, molybdenum and zinc, while the symptoms of deformationsoccur mainly in the case of deficiency of boron (on fruits) and deficiency of calcium (on leaves).

Vinova loza je jedna od najvažnijih kultiviranih biljnih vrsta u Hrvatskoj. Vrsta je izrazito osjetljiva na napad velikog broja patogena, od kojih je i kod nas i u svijetu jedan od najvažnijih i najopasnijih Diaporthe neoviticola, odnosno fitopatogena gljiva poznatija pod nekadašnjim nazivom Phomopsis viticola. U našoj fitopatološkoj literaturi najčešći naziv bolesti koju ova vrsta uzrokuje na vinovoj lozi je crna pjegavost ili crna pjegavost rozgve, a u starijoj literaturi spominje se i pod nazivom eskorioza. S obzirom na gljivu uzročnika primjereniji naziv bolesti bio bi fomopsioza vinove loze. Karakteristični simptomi bolesti pojavljuju se u vidu tamnih lezija na primarnim internodijima mladica, koje se kasnije primijete i na rozgvi tijekom zime u vidu malih rak ranica. Kao popratni simptom bolesti može se javiti i izbjeljivanje rozgve, međutim to nije tipični simptom samo ove bolesti, već i raznih drugih bolesti. Bolest se suzbija fungicidima na bazi bakra (bakarni oksid, bakarni oksiklorid i dr.), fosetila, folpeta, mankozeba, metirama i dr., The grapevine is one of the most important cultivated plant species in Croatia. The species is extremely sensitive to the attack of of large number of pathogens. Diaporthe neoviticola is the phytopathogenic fungus known under the former name Phomopsis viticola. This phytopathogenic fungus is one of the most important and most dangerous pathogen on grapevine in our country and in the world. Characteristic symptoms of the disease appear in the form of dark lesions on the primary internodes, which are during the winter in the form of small cancer wounds. Bleaching can also occur as an accompanying symptom of the disease, but it is not only a typical symptom of this disease. Control is performed with fungicides based on copper (copper oxide, copper oxychloride, etc.), aluminium fosetyl, folpet, mancozeb, metiram etc.

Gradsko zelenilo ima velik pozitivan utjecaj na kvalitetu gradskog života, ali i omogućuje razvoj molestantima, poput mrežaste stjenice platane (Corythuca ciliata Say). Ovaj sitan kukac američkog podrijetla u Europi je prisutan od 1964. godine, a u Hrvatskoj od 1970. godine. Hrani se sišući listove platana, kojima smanjuje estetsku vrijednost, a za jačeg napada može izazvati prijevremenu defolijaciju. Za njegovo suzbijanje postoje i posebno konstruirani uređaji za injektiranje sistemičnih insekticida u deblo (endoterapeutska metoda). Tijekom 2019. godine došlo je do višestrukog povećanja populacije mrežaste stjenice platane, koja je postala i vrlo neugodan molestant. Lako se pasivno prenosi (vjetrom) s krošnji platana na okolne objekte i ljude. Iako se radi o fitofagnim organizmima, zabilježeni su i učestali ubodi ljudi, što sve zajedno predstavlja velik problem. Stoga je postalo neophodno provoditi organizirano suzbijanje ovog štetnika i molestanta, koje je vrlo komplicirano zbog habitusa platane i njezinog staništa u ljudskim naseljima.

Istraživanje svemira slanjem čovjeka u orbitu Zemlje započelo je 1961. godine, a nakon toga letjelice dopiru do zemljinog satelita Mjeseca, kao i na neke od planeta Sunčevog sustava. U ovom radu ukratko će se prikazati povijest istraživanja povezanih s uzgojem biljaka u svemiru, pregled trenutnih istraživanja na međunarodnoj svemirskoj postaji te planirane aktivnosti u budućnosti. Kao glavni ograničavajući čimbenici održivom obitavanju čovjeka u svemiru kroz duži period navode se nedostatak hrane, vode i kisika. Biljke imaju specifične zahtjeve koji su rezultat prilagodbe na rast i razvoj u uvjetima zemljine atmosfere. One fotosintezom uz pomoć ugljičnog dioksida, minerala, vode i svjetla, stvaraju biomasu i kisik. Potrebno je utvrditi koje biljke imaju bolji potencijal iskorištavanja u uvjetima svemira. Kako bi se omogućio uzgoj biljaka u svemiru potreban je multidisciplinarni pristup s uključivanjem stručnjaka iz različitih područja kao što su inženjeri svemirskih tehnologija, agronomi, medicinari, psiholozi, prehrambeni tehnolozi, mikrobiolozi i mnogi drugi.

Otok Korčula nalazi se u južnom Jadranu i bogat je autohtonom florom u kojoj se nalaze i brojne samonikle voćne vrste. Ciljevi ovog rada bili su utvrditi zastupljenost samoniklih voćnih vrsta na otoku Korčuli koji nose plodove tijekom zimskog perioda te stanje i promjer plodova. Na lokalitetima obuhvaćenim ovim istraživanjem utvrđeno je kako su mirta, pasja ruža, planika, glog i trnina biljke koje su krajem prosinca i početkom siječnja imale plodove. Prisustvo velikog broja plodova na samoniklim voćnim vrstama u zimskom periodu može poslužiti u razvoju stvaranja novih proizvoda, kao dodatak turističkoj ponudi izvan glavne sezone te kao vrijedan biljni materijal za uređenje krajobraza.

Voće i povrće na tržištu mora zadovoljavati minimalne tržišne standarde i mora biti zdravstveno ispravno. Vanjski izgled i miris te način pakiranja veliki distributeri redovito kontroliraju prilikom preuzimanja svježeg voća i povrća u svojim logističkim centrima. U novije je vrijeme sve učestalije i uzorkovanje svježeg voća i povrća te njihovo laboratorijsko analiziranje radi utvrđivanja zdravstvene ispravnosti. Osim ovih minimalnih standarda, pojedini veliki distributeri postavljaju svojim dobavljačima dodatne zahtjeve glede kvalitete i zdravstvene sigurnosti hrane. Ti uvjeti nisu zakonska obveza proizvođača, ali su preduvjet za poslovnu suradnju s pojedinim distributerima. Oni podrazumijevaju rigorozniju kontrolu izgleda voća i povrća, ali i dodatna ograničenja primjene pesticida prilikom uzgoja svježeg voća i povrća (ograničavanje broja primijenjenih aktivnih tvari i ugovaranje razine pesticida znatno niže od maksimalno dopuštene ‒ MDK).

Fitopatologija se u Hrvatskoj značajnije počela razvijati počekom 20 stoljeća, osnutkom Katedre za fitopatologiju (1919. godine) na tadašnjem tek osnovanom Gospodarsko-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koja 1932 godine prerasta u Zavod za fitopatologiju. Katedra je utemeljena s ciljem razvoja fitopatologije kao znanstvene, nastavne i stručne discipline bitne za uspješnu biljnu proizvodnju, te kao sastavni dio zaštite bilja ili fitomedicine. Prva predavanja počela su unutar kolegija koji se zvao Gospodarska fitopatologija, a kasnije se razvojem fakulteta i studija povećavao broj fitopatoloških kolegija i djelatnika Zavoda. Zavod se 1978. godine ujedinjuje u tadašnji OUR pod nazivom Institut za zaštitu bilja, unutar kojeg djeluje do 1992. godine. Od tada Zavod ponovno postaje samostalan i pod istim nazivom djeluje do danas. Treba naglasiti da su na području današnje Hrvatske tijekom druge polovice 19. stoljeća boravili i istraživali i razni domaći i inozemni botaničari i mikolozi (Stephan Schulzer von Muggenburg, Otto Jaap, František Bubak, Richard Picbauer, Eduard Baudyš, Hans Sydow, Felix Karl Albert Joachim Thumen i dr.) koji su između ostalog proučavali i fitopatogene gljive i bolesti na biljkama, pa su tako fitopatolozi u 20 stoljeću na neki način nastavili njihov rad i djelovanje. Od poznatih hrvatskih fitopatologa zaslužnih za razvoj fitopatologije u Hrvatskoj tijekom proteklih 100 godina posebno se ističu: prof.dr.sc. Vladimir Škorić, prof.dr.sc. Milan Panjan, prof.dr.sc. Ana Šarić, prof.dr.sc. Ivanka Milatović i prof.dr.sc. Josip Kišpatić. Rad Zavoda za fitopatologiju prepoznali su i brojni znanstvenici van Hrvatske, pa je tako vrijedno spomenuti izjavu Vojteha Lindtnera, nekadašnjeg kustosa Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, koji je u svojoj monografiji „Gare Jugoslavije - Ustilaginales Jugoslaviae“ iz 1950 godine, između ostalog napisao: „za mikologiju nemamo ni jednog Zavoda u našoj državi ; a u svakom pogledu najbolji je fitopatološki zavod u Zagrebu“.

Tijekom druge polovine ljeta ove godine u gradskim parkovima i vrtovima Opatije (park Angiolina, park sv. Jakova i dr.) primjećena je nagla pojava paleži lišća i sušenja grana i izboja ukrasnih vrsta drveća. Navedeni simptomi su najviše bili zastupljeni na lovoru (Laurus nobilis), ali i na drugim ukrasnim drvenastim vrstama kao što je lovorvišnja (Prunus laurocerasus), magnolija (Magnolia grandiflora i dr.) kamelija (Camellia spp).i dr. Intenzitet pojave bolesti bio je izrazito jak, tako da je bilo i slučajeva potpunog sušenja cijelih grmova, posebno lovora. Na poprečnom presjeku grana i izboja zaraženih biljaka vidjelo se jasno posmeđenje unutarnjeg staničja, nalik na traheomikoze tipa verticilioznog venuća. U cilju utvrđivanja etiologije ove do sad nepoznate bolesti kod nas, uzeti su uzorci izboja biljaka s navedenim simptomima i u laboratoriju Zavoda za fitopatologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, standardnim metodama izolacije gljiva iz drva, izolirani su izolati gljiva u čistu kulturu na PDA podlogama. Kolonije svih dobivenih izolata glljiva bile su bijele boje sa neravnomjernim rastom micelija. Nakon nekoliko dana na istim kolonijama formirali su se crni agregati ili acervuli. Na temelju morfološke analize konidija, utvrđeno je da se radi o fitopatogenim gljivama iz roda Pestalotiopsis. U tijeku je molekularna determinacija vrste, kada će se sa sigurnošću znati vrsta. S obzirom na jaki intenzitet napada, ovoj bolesti morat će se posvetiti velika pažnja, posebno stoga jer su parkovi gdje se najviše javila proglašeni još davne 1968. godine kao zaštićeni spomenici parkovne arhitekture.

Proces biološke fiksacije dušika ima značajnu ulogu u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji. Prvenstveno je značajan simbiozni odnos kvržičnih bakterija i mahunarki te se on nastoji primjenjivati putem predsjetvene bakterizacije mahunarki. Uspješnost bakterizacije ovisi o učinkovitosti sojeva kvržičnih bakterija, ali i o otpornosti sojeva na nepovoljne uvjete u tlu. Cilj ovog istraživanja je utvrditi djelovanje različitih koncentracija fungicida i teških metala na rast šesnaest sojeva kvržičnih bakterija vrste Sinorhizobium meliloti i Rhizobium leguminosarum bv. viciae. Rast sojeva praćen je na YMA podlozi koja sadrži različite koncentracije kadmija, bakra, mangana i cinka. Za ispitivanje utjecaja različitih koncentracija fungicida na bazi iprodiona, mankozeba, kaptana i kombinacije mankozeb+zoksamid korištena je filter-disk metoda. Rezultatima istraživanja potvrđeno je inhibitorno djelovanje fungicida mankozeba na rast svih ispitivanih sojeva, ali i otpornost ispitivanih sojeva na fungicid na bazi iprodiona. Fungicid mankozeb + zoksamid djelovao je inhibitorno na rast sojeva samo kod većih doza. Istraživani sojevi R. l. bv. viciae i S.meliloti pokazali su dobar rast na svim apliciranim koncentracijama Mn iona, ali su značajno osjetljivi na prisutnost kadmija i bakra. Većina ispitivanih sojeva nije osjetljiva na niže koncentracije cinkovih iona. U nastavku istraživanja potrebno je provjeriti dobivene rezultate u vegetacijskom i poljskom pokusu pri čemu bi se ispitivao utjecaj fungicida i teških metala na nodulacijsku sposobnost i simbioznu učinkovitost sojeva.

The fig tree (Ficus carica L.) is important fruit species in Mediterranean part of Croatia. Occurrence of plant pathogens and disease incidence on fig in Croatia is not investigated well enough. In order to determine occurrence of plant pathogens and disease incidence on fig trees, appearance of disease symptoms during five year period (2014-2018) was monitored on different locations in Croatia (Dalmatia and Istra). Identification of fungal plant pathogenic species was performed on the basis of morphological characters of their spore-bearing structures and spores and with molecular analysis of genomic DNA (PCR). The presence of viruses was tested by RT-PCR and PCR. Three common fungal species were determined on fig tree in all years of investigation. Species Phomopsis cinerescens (syn. Diaporthe cinerascens) causal agent of leaf blotches and canker of twigs, species Cerotelium fici (syn. Kuehneola fici)causal agent of lef rust and species Passalora bolleana (syn. Pseudocercospora bolleana) causal agent of leaf spots. In 2015., the incidence of rust disease was extremely high and in epidemic proportions in whole Croatia.Beside fungal pathogens two viruses of fig trees were frequentyl found: Fig mosaic virus (FMV) and Fig badnavirus 1 in all tested trees. Trees infected with FMV were exhibiting different patterns of mosaic symptoms.

Priručnik se temelji na dugogodišnjim iskustvima autora iz područja vrtlarstva, a posljednjih nekoliko godina i na iskustvima autora iz područja urbanog biovrtlarstva te je usmjeren na edukaciju i stalnu doedukaciju stručnjaka koji se bave ili će se baviti ekološkim vrtlarstvom, a uključuje: studente Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu usmjerenja Zaštite bilja, Fitomedicine, Hortikulture, Ekološke poljoprivrede, studente poslijediplomskog sveučilišnog stručnog studija Fitomedicine, polaznike cjeloživotnog programa obrazovanja Agronomskoga fakulteta u Zagrebu Urbano biovrtlarstvo i sve uzgajivače povrća u sustavu ekološke proizvodnje povrća, vrtlare hobiste i korisnike gradskih vrtova na području Grada Zagreba, ali i širom Republike Hrvatske. Fitomedicina (Zaštita bilja) jedno je od najvažnijih područja agronomske struke koja dokazuje kako sustav obrazovanja mora odgovoriti na aktualno interesno tržište razvoja novih spoznaja i pratiti promjene u kretanju poljoprivredne proizvodnje te nuditi ekološki povoljnija i održiva rješenja bez negativnih utjecaja na okoliš ili te utjecaje svesti na minimum. Te promjene u kretanju vrtlarske proizvodnje iz tzv. „ere kemije“ u „eru ekologije“, treba pratiti i sveučilišna literatura pa je tijekom nastajanja ove građe, sadržaj prilagođen vrtlarima koji povrće proizvode na malim površinama ili za vlastite potrebe poštujući zakone prirode, ali i za studente i stručnjake željne više znanja.

Pesticides (biological, biotechnical and/or chemical) are regularly used in plant production. Considering their toxic and/or repellent effect on plant pests and weeds, they present a health risk on food consumers. Maximum residue level – MRL (mg active ingredient/kg of food) is the maximum content of the residues of certain pesticides in or on treated plants and plant products which must be determined when these products are put into circulation on the market. National monitoring programs for pesticide residues are the food safety indicators in the EU member states. European Food Safety Authority (EFSA) collects and interprets the results of monitoring programs from different member states. Results from Croatian national monitoring program show lower share of samples that had measurable residues above the analytical reporting level but below or at the MRLs, than average results that EU member states reported to EFSA. Those results could be the consequence of two scenarios: a) analyzed food is safer for consumer than EU average, or b) results from Croatian national monitoring program are misleading if they are not sufficiently detailed. Anyhow, Croatian residues monitoring program should be enhanced by analyzing all the active substances that are currently available on Croatian market.

Phytopathogenic fungi cause various diseases or phytomycoses on plants in agroecosystems, but also on plants in natural ecosystems. The Flora in Croatia is very rich in endemic plant species (384 taxa), but chorology and epidemiology of phytopathogenic fungi on endemic plant species in Croatia is not investigated well enough. Incidence of phytopathogenic fungi can have a negative impact on endemic plant species, especially on stenoendemic species. In order to determine occurrence of phytopathogenic fungi and etiology of phytomycoses on endemic plants in Croatia, apparence of disease symptoms on some endemic plant taxa in national parks (Velebit and Paklenica), nature parks (Biokovo and Žumberačko-Samoborsko gorje) and Botanical garden in Zagreb was monitored.Samples of endemic plant taxa with disease symptoms from genera: Aguilegia, Berberis, Campanula, Dianthus, Helleborus, Iris, Lilium, Primula and Sibiraea were colected and analyzed in mycologicaly laboratory. Identification of phytopathogenic fungal species was performed on the basis of their morphological characteristics (spores and spore-bearing structure).Ten phytopathogenic fungal species were determined on sixteen endemic plant taxa. All mentioned endemic plant species (except Aguilegia kitaibelli) are new host plant for these phytopathogenic fungi.

Vinova loza jedna je od najvažnijih kultiviranih biljnih vrsta u svijetu, a i u Hrvatskoj. Trenutno se u Hrvatskoj uzgaja na površini od ukupno 32485 ha s 133 milijuna rodnih trsova, što je čini najzastupljenijom drvenastom kulturom, a u svijetu na površinama od 7.900.000 ha. Gledano s fitopatološkog aspekta v.loza je izuzetno podložna napadu i kolonizaciji velikog broja patogenih organizama od kojih su fitopatogene gljive najvažnija, najčešća i najbrojnija skupina. U Hrvatskoj su na v. lozi do sada opisane 23 vrste fitopatogenih gljiva koje su etiološki povezane s 19 bolesti ili mikoza, a u svijetu se navodi 38 mikoza u čijoj etiologiji sudjeluje 51 vrsta fitopatogenih gljiva te 34 ostale bolesti (bakterioze, viroze, fitoplazmoze i dr.). Posebna pažnja u novije vrijeme posvećuje se bolestima drva v. loze, o čijoj se etiologiji i epidemiologiji, te mjerama suzbijanja još nedovoljno zna, unatoč brojnim istraživanjima. Simptomi ovih bolesti očituju se u vidu nekroza i truleži drvenastih dijelova biljke, rak rana, izbjeljivanja kore rozgve, odumiranja pupova mladica i dr., što u konačnici može dovesti do potpunog sušenja i propadanja trsova v. loze. Ovakve simptome na v. lozi uzrokuju fitopatogene gljive iz različitiih rodova i porodica (Botryosphaeria, Eutypa, Eutypella, Cylindrocarpon, Phaeomoniella, Phaeoacremonium, Fomitiporia, Cryptovalsa, Phomopsis i dr.), što često stvara veliku konfuziju u determinaciji bolesti, pa time i u suzbijanju. S obzirom da su postojeće i poznate metode suzbijanja slabo djelotvorne, pojava ovih bolesti predstavlja veliki problem u uzgoju v. loze u cijelom svijetu i čini ih jednim od najopasnijih bolesti v. loze. O važnosti ovih gljiva kao uzročnika bolesti v. loze najbolje govori održavanje specijaliziranih znanstvenih skupova (workshops) o bolestima drva v. loze koji se održavaju svake dvije godine u organizaciji ICGTD-a (International Council of Grapevine Trunk Diseases). Prema ICGTD-u pod pojmom «bolesti drva vinove loze» (eng. grapevine trunk diseases) trenutno se smatra kompleks od 6 bolesti različite etiologije i simptomatologije. To su sljedeće: 1. Botriosferiozna sušenja (uzročnici gljive iz porodice Botryosphaeriaceae) 2. Crna noga (uzročnici gljive iz roda Cylindrocarpon) 3. Eutipoza (uzročnici gljive iz roda Eutypa i Eutypella) 4. Eska (uzročnici gljive iz rodova Phaeomoniella, Phaeoacremonium i Fomitiporia) 5. Petrijeva bolest (uzročnik vrsta Phaeomoniella chlamydospora) 6. Fomopsiozno sušenje i odumiranje (uzročnici gljive iz porodice Diaporthaceae). Utvrđivanje točne etiologije ovih bolesti na temelju same simptomatologije nije moguće, što stvara veliki problem u praksi. Do sada su u Hrvatskoj na v. lozi od gljiva uzročnika ovih bolesti opisane vrste Diaporthe neoviticola (Phomopsis viticola), Neofusicoccum parvum, Diaporthe eres, Macrophoma flaccida, Peyronellaea obtusa (Sphaeropsis malorum), Eutypa lata, Phaeomoniella clamydospora i Fomitiporia mediterranea.

U brošuri se navode i opisuje etiologija, simptomatologija i suzbijanje najvažnijih bolesti utvrđenih na bajamu, smokvi, rogaču, šipku i žižuli

U izlaganju se govori o gljivičnim bolestima utvrđenim na bademu u Hrvatskoj, te mogućnostima njihovog suzbijanja. Opisuje se simptomi utvrđenih bolesti, njihova etiologija i epidemiologija.

Prema saznanjima na temelju dostupne literature na kultiviranim biljnim vrstama u Hrvatskoj zabilježene su 52 neomicete(23 pseudogljive i 29 gljiva). Njihov točan broj teško je utvrditi sa sigurnošću. Osim neomicete na kultiviranim biljnim vrtsama poznato je još oko tridesetak neomioceta na ukrasnim biljnim vrstama i samoniklom bilju.

Maslina je važna kultivirana biljka u Hrvatskoj i u svijetu. Podložna je manjem broju bolesti, a među najvažnijima su mikoze. Verticiliozno venuće u svijetu je jedna o najvažnijih bolesti masline, no do sada u Hrvatskoj nije dokazana. Simptomi sušenja u jednom privatnom masliniku u Istri nalikovali su simptomima koje izazivaju različite mikoze provodnog staničja masline te su uzeti uzorci simptomatskih maslina za analizu. Iz svih uzoraka izolirana je gljiva koje je prema morfološkim karakteristikama i temeljem analize molekularnog markera ITS identificirana kao Verticillium dahliae Kleb.. To je njezin prvi nalaz na maslini u Istri. Zaključeno je da je radi prevencije širenja toga patogena u Hrvatskoj te radi utvrđivanja jasnije slike etiologije bolesti koje uključuju simptome sušenja izboja ili čitavih stabala masline, potrebno provesti dodatna istraživanja i monitoring matičnih stabala te tla u rasadnicima masline na zahvaćenom području Hrvatske., Olive is an important cultivated plant in Croatia and in the world. It is subject to a small number of diseases, and the most important are mycoses. Verticillium wilt is one of the most important diseases of olive, but so far in Croatia it has not been scientifically proven. Symptoms of wilt, observed in a private olive orchard in Istria, resembled the symptoms of various vascular mycoses of olive, therefore the affected trees were sampled for analysis. A fungus was isolated from all the samples and was identified as Verticillium dahliae Kleb following its morphological characterization and analysis of molecular marker ITS. This finding was the first scientific proof of V. dahliae on olive in Istria. It was concluded that in order to prevent the spread of this pathogen in Croatia and to establish a clearer picture of the etiology of diseases involving symptoms of wilting shoots or whole olive trees, it is necessary to carry out further research and monitoring of planting material and soil in olive nurseries in the affected area of the country.

Udovoljavajući zahtjevima tržišta, jagoda se i u Hrvatskoj sve češće uzgaja i izvan „glavne“ sezone uzgoja, što zahtjeva primjereni sortiment i agrotehničke mjere. Pritom se javljaju novi ekonomski značajni štetočinje. Oni se prikazani kao dio rezultata istraživanja provedenog u plastenicima s hidroponskim uzgojem jagoda u 2013. i 2014. godini u Vrbovcu i Donjoj Lomnici, odnosno Petrovini u okviru projekta kojeg su financirali Ministarstvo poljoprivrede i „Jagodar-HB“. Dinamika populacije štetočinja praćena je vizualnim pregledom nasada uz potvrdu laboratorijskom determinacijom. Zabilježeni rezultati su slični literarnim navodima. Kao najznačajniji štetnici uočene su grinje. U 2013. god. zabilježena su i dva značajna odstupanja – u plastenicima „Jagodar-HB“ zabilježen je u jesen jak napad pepelnicom jagode, te jagodinih stjenica (Lygus rugulipennis i L. hesperus), štetnika koji do sada nisu bili ekonomski značajani. Jagodine stjenice napadaju formirane plodove jagode izvan „glavne“ sezone kada plodovi jagode imaju najvišu tržišnu vrijednost. Pojava ovih štetnika nije zamijećena u Vrbovcu, gdje je u jesen zamijećen jači napad sive plijesni. U jesen 2014. godine u Petrovini je uočen značajan problem pojave novopridošlog štetnika – octene mušice ploda (Drosophila suzukii).

We give an overview of the first written traces of cherry varieties in the oldest available literature of pomology in Croatia, dating from the period which begins in the first half of 19th century when the cherry varieties are mentioned for the first time, till the recent years. We also connect data from old literature with the results of our recent research on molecular identification of local varieties using microsatellite markers, and detection of their S-allele constitution. We have also find out that several local varieties from the region are synonyms among themselves, and we find out which international varieties might be their synonyms. We explain their economic value, potential and perspective as a traditional agricultural product important for rural sustainability. Several local sweet cherry varieties known in Croatia are produced in limited geographic areas. These varieties, as well as several other varieties from the other countries in the region (Macedonia, Slovenia) are named according to toponyms of the region of their production (village, mountain or island), or according to several saint's days around which their fruits ripen. Such way of naming is, in linguistic way, a consequence of limiting communication and trading channels through which the planting material was spread and fruits traded during the last centuries. Such way of spreading implies the possibility that some of these varieties occurred to be synonyms as a result of non-controlled introduction hundred and more years ago.

U izlaganju se govori o bolestima koje su utvrđene na najčešćim mediteranskim voćnim vrstama u Hrvatskoj, te problemima koje boelsti uzrokuju u uzgoju ovih voćnih vrsta. Daje se opis simptomatologije, etiologije, epidemiologije i mogućnosti suzbijanja najvažnijih bolesti, kao što je hrđa smokve (Cerotelium fici), narančasta pjegavost bajama (Polystigma fulvum), krstavost plodova šipka (Sphaceloma punicae) i dr.

Monilinia fructicola is considered the most aggressive Monilinia species on stone fruits worldwide. Until 2014 it was regulated as a quarantine pathogen in the European Union, but during the last 15 years it became obvious that it has established across Europe. In 2013 it was recorded for the first time in Croatia. To assess the potential impact and control of this new brown rot pathogen, development of pre-harvest and post-harvest brown rot was monitored during 2014 and 2015 in a peach orchard where integrated pest management measures are implemented. At the moment of harvest in 2014, brown rot incidence on fruits was 6.6 %. Out of 40 isolates collected, 27 % were M. fructicola, 30 % were Monilinia laxa, and 43 % were Monilinia fructigena. Twenty-one days after the harvest, Monilinia spp. developed on 73 % experimentally stored fruits. M. fructicola was identified on 28 % of fruits, while the rest were infected with M. laxa or M. fructigena. In 2015, the pressure of brown rot was very low and almost no fruits affected with brown rot were found at the moment of harvest. Twenty-one days after the harvest, Monilinia spp. was found on only 8 % fruits. M. fructicola was found on all fruits with brown rot symptoms. M. laxa was isolated from two fruits, and M. fructigena only from one fruit. Results are indicating that common measures against indigenous M. laxa and M. fructigena within integrated pest management on peach may be suitable for the control of invasive M. fructicola. It could be expected that all three Monilinia species on peach in Croatia shall commonly occur in mixed populations, and that the overall impact of M. fructicola on Croatian stone fruit production shall be relatively low.

During the last twenty years global trade with plants and plant products lead to the invasion of numerous plant pathogenic fungi and oomycetes into new areas. Following their establishment, these invasive microorganisms are causing economic damage in agriculture, forestry and horticulture. Monilinia fructicola(G. Winter)Honey, Eutypella parasitica R. W. Davidson & R. C. Lorenz and Phytophthora lateralis Tucker & Milbrath are examples of plant pathogens which have spread into new areas during the last two decades. Until the beginning of 20th century, the natural range of M. fructicola, E. parasitica and P. lateralis was the North American continent. From 2007 to 2015, these species were found for the first time in Croatia, within the official surveys in national plant quarantine activities. P. lateralis was found in 2015 on Chamaecyparis lawsoniana in Koprivnica-Križevci County. E. parasitica was recorded in Croatia in 2007, in forests near Slovenia, but in 2015 it was found for the first time on maples (Acer spp.) in the city of Zagreb, in an urban environment. M. fructicola was found for the first time on peaches and nectarines in 2012 in Split-Dalmatia County, but the subsequent surveys revealed the presence of this fungus in other parts of Croatia as well. The pathway of M. fructicola, E. parasitica and P. lateralis introduction into Croatia is not known. Invasion and establishment of these fungi and oomycetes are showing some limitations of todays' plant quarantine system, offering insufficient protection from such types of biological invasions.

Fusarium species are primarly known as the causal agents of cereal and grass diseases, but they also occurr on a number of vegetable, ornamental or fruit species. It is known that Fusarium spp. can cause rot of apples and other fruits during and after storage. Fusarium rot may be caused by several species of genus Fusarium. Since Fusarium taxonomy is very complex and has been constantly revised and updated over the last years, identification of Fusarium species today is based on combined morphological characteristics, biological and molecular data. Totally 32 Fusarium isolates were recovered from rotten apple fruit of cultivars Golden Delicious, Jonagold, Idared and Pink Lady, stored in Ultra Low Oxygen (ULO) conditions. Observed symptoms of Fusarium rot were similar on all four cultivars, with soft circular brown necrosis of different extent, with or without visible sporulation. Species were identified according to the morphology on potato-dextrose agar (PDA) and carnation leaf agar (CLA). 21 isolates were identified as Fusarium avenaceum and were confirmed with polymerase chain reaction (PCR) using specific primer pair FA-ITSF and FA-ITSR. F. pseudograminearum, F. semitectum and F. crookwellense were identified based on morphological characteristics. It was concluded that F. avenaceum was the dominant species causing Fusarium rot of apple fruit after storage. Pathogenicity tests were conducted, and most of the Fusarium isolates caused typical symptoms of Fusarium rot when inoculated on wounded apple fruits. On the other hand, only a few isolates caused necrosis when inoculated on unwounded fruits, and such results suggested that Fusarium species on stored apple fruits are typical wound parasites.

Hidroponski sistem je najintenzivniji sistem uzgoja, trenutno ne toliko zastupljen zbog toga što zahteva visoka investiciona ulaganja i neophodno znanje. Njime se obezbeđuje vansezonska proizvodnja bez korišćenja zemljišta, sa mogućnošću regulisanja uslova gajenja. Na ovaj način, visoki prinosi mogu biti postignuti uz istovremeno dobijanje plodova lepog izgleda i visoke tržišne cene. Dodatno, potrošačima su na raspolaganju sveži plodovi jagode tokom čitave godine kao izvor korisnih nutritienata. Ispitivanja kvaliteta ploda perspektivne stalnorađajuće sorte ‘Monterey’ neutralne na dužinu svetlosnog dana su vršena tokom 2013. godine. Biljke su gajene van sezone u plasteniku u hidroponskom sistemu uzgoja. Berba plodova jagode izvedena je u tri termina (09. Oktobra, 29. Oktobra i 15. Novembra), na lokalitetu Vrbovec, Republika Hrvatska. Sorta ‘Monterey’ je gajenja u dva tretmana: bez primene pomotehničke mere odstranjivanja listova u bokoru (BOL) i sa odstranjivanjem svih listova u bokoru (OSL) tokom avgusta. Analizirana su sledeća fizička i hemijska svojstva plodova: parametri boje, masa ploda, masa čašice ploda, visina i širina ploda, čvrstoća ploda, sadržaj rastvorljive suve materije i ukupnih kiselina, pH i EC vrednost soka ploda. Vrednosti mase i veličine ploda (visina/širina) su statistički značajno veće kod plodova iz BOL tretmana (19, 16 g ; 44, 67/28, 54 mm) u poređenju sa vrednostima dobijenim kod plodova iz OSL tretmana (13, 94 g ; 40, 41/25, 34 mm). Neki drugi parametri kvaliteta, kao što su čvrstoća ploda, sadržaj rastvorljive suve materije i ukupnih kiselina, pH i EC vrednost soka ploda su ispoljili veće vrednosti u tretmanu sa odstranjivanjem svih listova u bokoru (OSL).

Priručnik je nastao kao rezultat realizacije istoimenog VIP projekta i obuhvaća rezultate ispitivanja pojavnosti viroza te genetičke evaluacije provedene na sorti Maraska u nasadu Vlačine (Zemunik Donji).

U izlaganju se govori o bolestima na manje poznatim voćnim vrstama mediteranskog područja Hrvatske (rogač, žižula, šipak i dr.), koje su zabilježene tijekom 2014 i 2015 godine. Opisuje se simptomatologija, etiologija i epidemiologija tih bolesti.

U našim agroekološkim uvjetima siva plijesan ili trulež plodova najčešća je i najvažnija bolest na jagodama. Uzročnik bolesti je gljiva Botrytis cinerea. Simptomi bolesti javljaju se u vidu paučinaste prevlake, sivkasto-smeđe boje na plodovima jagode, koja predstavlja micelij gljive koji se sastoji od vrlo razgranatih konidiofora s konidijima. U slučaju jače zaraze i povoljnih klimatskih uvjeta (visoka vlaga i niže temperature), te neodgovarajuće zaštite, bolest može potpuno uništiti plodove jagoda. Suzbijanje se provodi fungicidima (botriticidima) od kojih u našoj zemlji dozvolu imaju pripravci na bazi pirimetanila, fenheksamida, piraklostrobina i boskalida te fludioksonila i ciprodinila., In our environmental conditions gray mold or fruit rot is the most common and most important disease on strawberries. The cause of this disease is a fungus Botrytis cinerea. Symptoms of the disease can occur in the form of grayish-brown mycelium on fruits. In case of high disease pressure, favorable climatic conditions (high humidity and lower temperatures) and inadequate protection, the disease can completely destroy the fruits of strawberries. For disease control in Croatia are registered the following fungicides: pyrimethanil, fenhexamid, pyraclostrobin and boscalid and fludioxonil and cyprodinil.

Fitopatogena gljiva Neofusicoccum parvum u različitim dijelovima svijeta navodi se kao vrlo važan i opasan patogen drva vinove loze, koji može dovesti do djelomičnog ili kompletnoga sušenje i propadanja zaraženih trsova vinove loze. Bolest se najčešće naziva botriosferijsko sušenje vinove loze (eng. botryosphaeria dieback of grapevine). Vrsta Neofusicoccum parvum pripada u porodicu Botryosphaeriaceae, iz koje su u svijetu poznate još 22 vrste, različite patogenosti, koje mogu uzrokovati slične simptome na vinovoj lozi, a od navedenih su do sada u Hrvatskoj opisane samo dvije vrste. Simptomi sušenja i propadanja trsova vinove loze u Hrvatskoj do sada su ponajviše povezivani s gljivama uzročnicima eutipoze ili sušenja krakova vinove loze te s gljivama uzročnicima apoplektičnog venuća (eske) vinove loze, ali prema najnovijim etiološkim istraživanjima utvrđeno je da su navedeni simptomi povezani s gljivama iz porodice Botryosphaeriaceae, od kojih je nedavno, kao jedna od najpatogenijih, utvrđena vrsta Neofusicoccum parvum, za koju je to bio i prvi nalaz u Hrvatskoj. U skladu s time može se zaključiti da bi vrsta Neofusicoccum parvum, zajedno s drugim vrstama iz porodice Botryosphaeriaceae, mogla imati dominantnu ulogu u etiologiji bolesti drva vinove loze u Hrvatskoj te bi se stoga u našoj zemlji trebala provesti detaljnija istraživanja njezine epidemiologije i suzbijanja.

Common fig (Ficus carica L.) is one of the most common fruit trees in the Croatian coastal region. Fig mosaic symptoms, first reported more than a half century ago (Perišić, 1952) are found on most cultivars. In 2014, leaf samples were taken from 30 autochthonous fig trees from two locations of the Istrian peninsula for laboratory analyses. Twenty six trees exhibited typical symptoms of foliar mosaic, one tree exhibited also fasciations, while the remaining four trees were asymptomatic. Extraction of total RNA was done using an RNeasy plant mini kit (Qiagen, Germany) and extraction of DNA using a GenElute Plant Genomic DNA Miniprep Kit (Sigma-Aldrich, USA). Plants were tested by PCR for the presence of Fig mosaic virus (FMV) and Fig badnavirus 1 (FBV-1), applying previously described conditions and diagnostic primers (Elbeaino et al., 2009 ; Laney et al., 2012). A symptomless fig tree was used as negative control. The infection with FMV was confirmed in 26 symptomatic out of 30 sampled trees (87%), while all 30 plants were positive for FBV-1. One amplicon each of FMV and FBV-1 (isolates FMVCro-19S and FBV-1-Cro-17S, respectively), were sequenced in both directions (GenBank accession Nos KT312843 and KT312844). A BLASTN program search showed 97% identity at the nucleotide level of the FMV- Cro-19S RdRp gene with the comparable sequence of FMV SB2-2 isolate from Serbia (AB697838), while the polyprotein gene from FBV-1-Cro-17S had a sequence identical to that of several FBV-1 isolates from the USA (JN050864, JN050875, JN112365). To the best of our knowledge, this is the first report of FMV and FBV-1 in Croatia.

In the period 2007-2012, the occurrence of phytopathogenic fungi on native plant species in natural ecosystems and urban environments was investigated in diff erent locations of Croatia (national parks, nature parks etc.). Identification of fungal plant pathogenic species was performed on the basis of morphological charactericsof their spore-bearing structures and spores. A relatively great number of plant pathogenic fungal species was determined (over 150 species), out of which 12 species were determined for the first time in Croatia. These were the following: Cercospora bolleana, Cercospora violae, Cercospora scandens, Coniothyrina agaves, Erysiphe aquilegiae, Erysiphe sedi, Erysiphe buhrii, Hainesia lythri, Microsphaeropsis hellebore, Pseudocercospora ceratoniae, Septoria cyclaminis and Septoria primulicola. Considering the relatively limited data on the occurrence of phytopathogenic fungi in Croatia, these findings present a significant contribution to the knowledge of the biodiversity of fungi in Croatia. Some of the plant species like Helleborus odorus and H. atrorubens are recorded as new host plants for certain species of fungi.

The aim of this study was to determine external contamination of western corn rootworm adults (Diabrotica virgifera virgifera LeConte, 1868) with fungal conidia to confirm possibility of beetles to disseminate fungal inoculum to maize. Beetles were collected from maize fields during silking at two location sites, Gola and Virovitica, Croatia. In total, five fungal genera were identified: Mucor and Fusarium at both locations, Cladosporium and Epicoccum at Gola and Alternaria at Virovitica. All fungal genera detected in this study may cause maize diseases in the field, during storage or can contaminate maize kernels. Therefore, western corn rootworm adults may be important as vectors of maize fungal diseases.

Zahvaljujući jačanju interesa potrošača za funkcionalnom hranom, jagodsto voće postaje najznačajnija skupina voća i povrća prema financijskoj vrijednosti proizvodnje. Da bi opravdalo tu novu ulogu, jagodsato voće mora biti visoke kvalitete i zajamčene zdravstvene ispravnosti. Najznačajnija kultura jagodastog voća je jagoda koje se u posljednjih nekoliko godina uzgajaju u značajnim količinama i u Hrvatskoj. Pojedini proizvođači pritom uzgajaju jagode koje se beru veći dio kalendarske godine. Pritom postoje značajne oscilacije u cijeni jagode, koja je značajno viša „izvan glave sezone“, dok u pitanju kvalitete i zdravstvene ispravnosti nisu dozvoljena odstupanja. Na kvalitetu plodova jagode utječe čitav niz abiotskih i biotskih činitelja. Kako se jagoda sve više uzgaja u hidroponima, značajan ograničavajući činitelj je nedostatak svjetla u rano proljeće i tijekom jeseni. Taj problem moguće je riješiti izborom lokacije za podizanje objekta. S promjenom načina uzgoja jagode „izvan sezone“ mijenja se i značaj pojedinih poznatih štetočinja jagode, pri čemu dolazi do naglog porasta značaja štetočinja koji su ranijih godinama smatrani malo značajnim. Proteklih godina u tome, tijekom ljeta i jeseni, prednjače stjenice jagode i pepelnica te tripsi. Ovi štetočinje u manjoj mjeri utječu na prinos jagode, ali značajno utječu na jegovu tržišnu vrijednost, često do te mjere da potpuno onemogućavaju prodaju. Kako se u tom periodu uzgajaju stalnorađajući kultivari jagode, posebno je složeno suzbijanje štetočinja kemijskim pripravcima zbog nedovoljno kratke karence. Stoga je nužno provesti sustavno praćenje štetočinja i po mogućnosti provesti njihovo suzbijanje biološkim i biotehničkim sredsvima za zaštitu bilja. Jedino na taj način moguće je proizvesti jagodu dokazive zdravstvene ispravnosti i kvalitete, koja uz primjeren marketing može konkurirati inozemnim jagodama na domaćem tržištu, ali se i izvoziti.

Fungi from families Diaporthaceae and Botryosphaeriaceae are regarded as important plant pathogens worldwide, among which 19 and 27 species, respectively, are known to infect grapevine. However, incidence and distribution of those species considerably varies between countries and between different vine-growing regions (VGRs). To determine incidence and distribution of fungi from Diaporthaceae and Botryosphaeriaceae on grapevine in Croatia, from years 2009 to 2013 surveys at 77 localities in 12 VGRs were conducted. Symptomatic grapevine wood samples were collected, from which fungal species were isolated and identified based on their morphology and molecular markers ITS and EF1-α. From 322 isolates in this study which were determined to belong to family Diaporthaceae, the following species were identified: Diaporthe ampelina (97%), Dp. eres (1.5%), and Dp. foeniculacea (1.5%). From another 155 isolates in this study, determined to belong to family Botryosphaeriaceae, these species were identified: Diplodia seriata (62%), Botryosphaeria dothidea (24%), Neofusicoccum parvum (13%), D. coryli (0.5%) and Dothiorella sarmentorum (0.5%). Species Dp. ampelina and D. seriata were widely distributed in all VGRs, and with high incidence, while species D. coryli and Dh. sarmentorum both had very low incidence, and were distributed only in Coastal and Western continental VGRs, respectively. Species Dp. eres was distributed mostly in Coastal VGRs, to which species Dp. foeniculacea was exclusive, while both species had low incidence. Species B. dothidea was distributed in almost all VGRs with moderate incidence, while species N. parvum was also distributed in all VGRs but with moderate incidence in Eastern continental and Coastal VGRs, and low incidence in Western continental VGRs. It was concluded that species Dp. ampelina, B. dothidea and N. parvum could have important role in aetiology of associated grapevine diseases in Croatia and should be the focus of future research on their epidemiology and control strategies.

Berry fruits production is continuously increasing during last decade. More than 4.5 million tons of strawberries were produced in the world in 2012 what makes 1% of total fruit production and much more in financial sense. Despite good climatic and edaphic conditions with good water supply and market potential, Croatian strawberry production is only 2, 000 tons/year on 300 ha. Therefore, it is expected that it will increase. Four major prerequisite are needed to consider for such improvement: quantity, availability, competitiveness, quality and safety. Quantity and competitiveness are correlating with improvements in technology, irrigating and increasing of production area. Availability (continuity of supply) depends of technology of growing strawberries and cultivars. “Main season” of strawberries in Croatia is during May and June. Extension of the main season on April and period of July – December will improve profitability. It is possible to achieve by introduction of new technology, cultivars and investing in equipment. Strawberry production beyond the traditional season increases the importance of some pests (e.g. Lygus spp.) and pathogens (e.g. Sphaeroteca spp.). Pests control on strawberries is correlating with pesticides (biological, biotechnical and/or chemical) application. Thus, it is very important to regularly control maximum residue level–MRL for any substance that presents a potential risk for consumers’ health. Such controls in Croatia are rare and usually insufficient what creates opportunities for great improvements. Quality of strawberries is product of growing conditions, cultivars and freshness. Croatian farmers prefer cultivars with larger fruits, higher yields and inbred lines. Market demands cultivars with solid fruits with good organoleptic characteristics, standardize form and high content of dry matter. Unlike apples’ cultivars, different cultivars of strawberries aren’t recognized by Croatian customers. Increase of strawberry production in Croatia should be followed with education of consumers about cultivars and standardization of their quality with guarantee of food safety and origin.

Od 2008. godine do danas na nekoliko lokaliteta u Istri i Dalmaciji uočena je pojava bolesti na maslinama koje su bile nepoznate proizvođačima, ali i iskusnijim stručnjacima – agronomima. Na otoku Braču, na lokalnoj sorti Paštrica, 2008. i 2009. godine uočeno je odumiranje grana na stablima popraćeno rak ranama na deblu, starijim i mlađim izbojima. Iz simptomatičnih dijelova biljaka redovito je izolirana gljiva iz roda Phoma. Identifikacijom izolata na temelju morfologije i usporedbom s referentnim izolatom CBS 467.76 iz Nizozemske, utvrđeno je da je riječ o vrsti Phoma incompta. Patogenost odabranih izolata dokazana je testovima umjetne inokulacije na sadnicama masline. U drugom slučaju, 2010. godine zabilježeno je propadanje mladih stabala sorata Pendolino i Leccino u dva nasada u Istri. Iako su simptomi na prvi pogled upućivali da bi se moglo raditi o smrzavanju, iz svih uzoraka izolirane su gljive iz „Botryosphaeria kompleksa“. Identifikacijom izolata na temelju morfologije te sekvenciranjem ITS i EF1-α regija utvrđeno je da se radi o vrsti Diplodia seriata. U pokusima umjetne zaraze, izolati ove gljive dovele su do propadanja pokusnih biljaka. Od 2008. do 2013. godine, na tri lokaliteta (Šibenik, Vodnjan i Šestanovac) zabilježeno je propadanja stabala u nasadima različitih sorata različite starosti. U svim slučajevima na korijenu su uočeni tipični simptomi koje uzrokuju gljive iz roda Armillaria. Morfologija i analiza sekvenci ITS1/ITS4 fragmenata nekoliko izolata s propalih stabala iz Vodnjana i Šestanovca pokazala je da je riječ o vrsti Armillaria mellea. U pokusima umjetnih zaraza, inokulacija gljivom A. mellea završila je propadanjem sadnica masline. Slučajevi truleži korijena uzrokovanih gljivom A. mellea pokazuju da se ovaj parazit može smatrati značajnim na maslini. Moguće je pretpostaviti kako je u svim slučajevima do zaraze došlo jer se gljiva održala na krčevinama prirodne vegetacije prisutne prije podizanja maslinika.

The most important early season and soft fruit crops in Croatia are strawberries, and sweet and sour cherries. The strawberry is undoubtedly the most popular soft fruit, which is supported by significant increase of strawberry production and consumption during the last 15 years. Although the fruits of strawberries and cherries may be stored for one to three weeks, phytopathogenic fungi that develop on these fruits may cause decay. The most frequent pathogen on strawberry fruits is Botrytis cinerea (gray mould), Monilinia fructigena and Monilinia laxa (brown rot) on cherry fruits. There is also Glomerella cingulata (Colletotrichum spp.) which causes fruit anthracnose. Besides these fungal species, polyphagous species, such as Rhizopus stolonifer (soft rot), and species from the genus Mucor, Pencillium (e.g. P. expansum), Alternaria (e.g. A. alternata) and others may be present on the fruits of strawberries and cherries. The consequence of fungal decay may be the total loss of fruits after the harvest. These pathogen fungi are present on fruits during the growing season and before the harvest. Therefore, the implementation of appropriate protection measures is important in order to decrease losses. The magnitude of postharvest losses is largely influenced by the environmental conditions such as temperature and relative humidity in which they are kept after harvest. In strawberry production, farmers experience 2% loss in a good year and 5-10% in a bad year. Post-harvest treatment is important. Strawberries can lose quality within 2-3 h after harvest. There is a 5-7% loss during the first 2 h and after 2-3 h quality deteriorates exponentially if the fruit are not properly treated. This paper presents methods of postharvest management on economic results in early ripening soft fruit production. In the framework of risk management, it analyses production risk of fungal diseases in postharvest technology and strategies to cope with it.