Ninkov, Jordana, Ninkov, Jordana, Božović, Predrag, Milić, Stanko, Kuljančić, Ivan, Jakšić, Snežana, Ivanišević, Dragoslav, Vukov, Ivana, Ninkov, Jordana, Ninkov, Jordana, Božović, Predrag, Milić, Stanko, Kuljančić, Ivan, Jakšić, Snežana, Ivanišević, Dragoslav, and Vukov, Ivana
The conducted research aims to ascertain the variations in macro and microelement content within the soil-to-leaf relationship in small vineyards. The vineyard block (1.2 ha), located in Sremski Karlovci, Serbia, planted with Grašac (Riesling Italico), was divided into 20 subplots. Each subplot served as an individual location for soil and leaf sampling. Soil samples were collected at three depths, while leaf sampling occurred at two phenophase (end of flowering and at ripening), with separation into petiole and blade parts. Variability of soil physico-chemical characteristics between subplots was determinate, with the greatest variability in the 30–60 cm soil layer. The soil generally displayed low levels of organic matter and available P, K, Zn and B. Erosion processes were indicated by the spatial distribution of physico-chemical parameters. Differences in nutrient contents were noted among leaf parts and phenophases, aligning with existing literature. Comparing leaf nutrient status to optimal values from literature, N and P content was found at lower limits, confirming K and B deficiencies. Identically, fertilization recommendations can be inferred from soil and foliar analyses, primarily for N, K and B. Additionally, based on soil analysis, a slight increase in P and Zn application is advisable. Established correlations among all observed variables revealed connections between soil parameters, across all depths, and nutrients in the leaf blade at the end of flowering. It is notable to say that nutrient content in soil, particularly N, K, Mn and Zn, exhibited statistically significant positive correlations with its content in the leaf blade, respectively. Further research is necessary to lay the foundation for the development of accurate and reliable criteria for diagnosing nutrition, not only for the whole species but also among grapevine leading varieties. Given the significant variations in nutrient requirements and accumulation among these genotypes, this re, Sprovedeno istraživanje ima za cilj da utvrdi varijacije u sadržaju makro- i mikroelemenata u odnosu zemljište–list u malim vinogradima. Parcela veličine 1,2 hektara u Sremskim Karlovcima (Srbija), sa sortom grašac (Riesling Italico), podeljena je na 20 delova, pod parcela. Svaka pod parcela služila je kao pojedinačna lokacija za uzorkovanje zemljišta i listova. Uzorci zemljišta su sakupljani na tri dubine, dok je uzorkovanje listova obavljeno u dve fenofaze (faza cvetanja i faza sazrevanja), sa razdvajanjem drške i liske. Varijacije u fizičko-hemijskim karakteristikama zemljišta su potvrđene među posmatranih 20 pod parcela, sa najvećom varijabilnošću u sloju zemljišta od 30–60 cm. Zemljište generalno pokazuje nizak sadržaj organske materije i pristupačnog fosfora (P), kalijuma (K), cinka (Zn) i bora (B). Prostorna distribucija fizičko-hemijskih parametara ukazuje na prisutne procese erozije. Dobijene razlike u sadržaju hranljivih materija među delovima lista i fenofazama su u skladu sa postojećom literaturom. Pri upoređivanju sadržaja hranljivih materija u listovima sa optimalnim vrednostima iz literature, utvrđeno je da je sadržaj azota (N) i fosfora (P) na donjoj granici, i potvrđen je nedostatak kalijuma (K) i bora (B). Identične preporuke za đubrenje mogu se doneti na osnovu analize zemljišta i folijarne analize, pre svega za azot (N), kalijum (K) i bor (B). Dodatno, na osnovu analize zemljišta, preporučuje se blago povećanje primene fosfora (P) i cinka (Zn) za đubrenje. Utvrđene korelacije između svih posmatranih promenljivih otkrile su veze između parametara zemljišta na sve tri dubine i hranljivih materija u listu tokom faze cvetanja. Sadržaj hranljivih materija u zemljištu, naročito azota (N), kalijuma (K), mangana (Mn) i cinka (Zn), pokazuje statistički značajne pozitivne korelacije sa sadržajem odgovarajućeg elementa u listu tokom faze cvetanja. Neophodna su dalja istraživanja kako bi se postavili temelji za razvoj tačnih i pouzdanih kriterijuma za dijagn