Search

The aim of the research was to determine the age-related hematological and biochemical parameters in Croatian white goats in a traditional Mediterranean production system. The 36 lactating Croatian white goats were divided into three groups with 12 goats each, according to age: group I (1-2 years old), group II (3-5 years) and group III (>5 years). The mean corpuscular haemoglobin concentration (334 g/L) and lymphocytes (73.71%), as well as the concentration of iron (Fe 25.17 μmol/L) in the blood were higher, while the concentration of urea (3.86 mmol/L) was lower in group I compared to group III. The results of the present study are the first published blood analysis (hematological and biochemical parameters) for the Croatian white goat breed, and can be useful for understanding the metabolism and health status of this breed of goats, which helps in their conservation, promotion and breeding improvement., Cilj istraživanja bio je utvrditi hematološke i biokemijske pokazatelje koza različite dobi, pasmine hrvatska bijela koza. Koze su uzgajane u tradicionalnom mediteranskom proizvodnom sustavu. Ukupno 36 koza u laktaciji podijeljeno je u tri skupine, svaka s po 12 koza, prema dobi: skupina I (dob 1-2 godine), skupina II (dob 3-5 godina) i skupina III (dob > 5 godina). Prosječna koncentracija hemoglobina u eritrocitima (334 g/l) i udio limfocita (73,71%), kao i koncentracija željeza (Fe 25,17 μmol/L) u krvi bile su više, dok je koncentracija uree (3,86 mmol/l) bila niža u skupini I u usporedbi sa skupinom III. Rezultati ovog istraživanja su prva objavljena analiza krvi (hematološki i biokemijski pokazatelji) za hrvatsku bijelu kozu. Utvrđene vrijednosti mogu biti korisne za razumijevanje metabolizma i zdravstvenog statusa ove pasmine koza, što pomaže u njezinom očuvanju, promociji i poboljšanju uzgoja.

Klima je sustav koji se konstantno mijenja djelovanjem sunčeve i vulkanske aktivnosti te astronomskih parametara, a kroz zadnje stoljeće i povećanjem ljudskih aktivnosti. Upravo ljudska aktivnost je povećala atmosferske koncentracije stakleničkih plinova i uzrokovala porast temperature. Mjerenja pokazuju da je zatopljenje izraženije nad kopnom nego nad morem, odnosno da je jače nad Europom, Sjevernom Amerikom i Azijom, nego nad Australijom, Afrikom i južnom Amerikom. U Republici Hrvatskoj porast temperatura izraženiji je na obali nego u kontinentalnim dijelovima zemlje, ali je taj porast na priobalju izraženiji u toplom dijelu godine, dok je u kopnenim područjima taj porast izraženiji tijekom zimskog perioda. Upravo to povećanje temperatura u zimskom dijelu godine pogađa proizvođače domaće šunke i ostalih suhomesnatih proizvoda u kontinentalnom dijelu zemlje. U tradicionalnoj proizvodnji šunki proizvođači su šunke stavljali na zrenje najčešće u tavanske prostore kuća, gdje je bio zadovoljavajući protok zraka, oslanjajući se na utjecaj prirode tj. klimu toga dijela godine. Promjenom klime, došlo je do već spomenutih povišenih temperatura, koje u fazi zrenja šunki negativno utječu na kvalitetu samog proizvoda te je cilj ovoga rada ukazati kako te promjene utječu na dugogodišnju tradicijsku proizvodnju šunki i kako je za budućnost nužno uvođenje promjena u tu proizvodnju., The climate is a system that is constantly changing due to solar and volcanic activities, astronomical parameters, and also due to the increase of human activities throughout the last century. Human activity increased the atmospheric concentrations of greenhouse gases and caused a temperature rise. Measurements show that the warming is more pronounced over the land than over the sea, i.e. it is stronger over Europe, North America, and Asia; than over Australia, Africa, and South America. In the Republic of Croatia, the increase in temperatures is more pronounced on the coast than in the continental parts of the country, but this increase on the coast is manifested in the warm part of the year, while in the inland areas, the increase is manifested during the winter period. This increase in temperatures in the winter part of the year affects the producers of domestic ham and other dried meat products in the continental part of the country. In traditional ham production, the producers usually placed ham for ripening in the attic spaces of houses, where there was a satisfactory air flow, relying on the influence of nature, i.e., the climate of that part of the year. In traditional ham production, the producers usually placed ham for ripening in the attic spaces of houses, where there was a satisfactory air flow, relying on the influence of nature, i.e. the climate of that part of the year. Given that climate change is already present and that it directly affects the agricultural sector, this paper aimed to show how these changes affect the long-standing traditional production of ham and how it is necessary to introduce production changes in the future.

Cilj ovog istraživanja bio je usporediti učinak dodavanja sojinog proteina, nukleotida te pojedinačnih aminokiselina u starter smjesu za telad na eksterijerne odlike i tjelesnu masu teladi. Pokus je proveden na 20 životinja ravnomjerno raspoređenih u dvije skupine, kontrolnu (K) i pokusnu (P) pri čemu je u svakoj skupini bio ujednačen omjer muške i ženske teladi. Istraživanje je trajalo od teljenja do prosječne starosne dobi od 91 dana. Praćenje tjelesnih mjera izvršeno je u četiri navrata uz pomoć Lydtinova štapa i mjerne vrpce. Mjerenje i vaganje provedeno je sa 6, 24, 50 i 91 dan prosječne starosti. Određivani su slijedeći pokazatelji: tjelesna masa, visina grebena, visina križa, duljina trupa, širina zdjelice, dubina prsa, širina prsa, opseg prsa, opseg trupa te dužina buta. Na temelju dobivenih vrijednosti tjelesnih mjera izračunati su indeksi anamorfoznosti i tjelesne kompaktnosti. Telad se napajala svježim nepasteriziranim punomasnim mlijekom u dva obroka dnevno, 3 L ujutro i 3 L navečer. Čvrsta hrana u obliku peletirane starter smjese i voda ponuđeni su ad libitum od četvrtog dana starosti do prosječne starosti od 63 dana. U starter smjesu pokusne skupine dodani su nukleotidi kvasaca, sojin proteinski koncentrat te dvije limitirajuće aminokiseline – metionin i lizin. Nakon toga, telad se hranila jednom dnevno s prijelaznim obrokom kroz 3 dana. Telad iz obje skupine je do 91. dana starosti hranjena jednom dnevno obrokom u obliku TMR-a. Ukupna ponuđena količina obroka bila je 4, 1 kg ST/ tele/ dan. Od dobivenih rezultata statistički značajne razlika dobivena je za dužinu buta (P

U procesu prerade rajčice nastaju različiti nusproizvodi i to: komina, pulpa, pokožica, sjemenke, ali i neiskorišteni dijelovi ploda koje treba zbrinuti u cilju smanjenja štetnih učinaka na okoliš. Komina rajčice je najzastupljeniji nusproizvod koji nastaje pri preradi rajčice. Cilj ovoga rada je prikazati mogućnosti upotrebe nusproizvoda rajčice u hranidbi domaćih životinja podijeljenih prema građi probavnog sustava s posebnim osvrtom na novije znanstvene spoznaje te predložiti njihove optimalne razine korištenja. Nusproizvodi rajčice imaju značajan udio vode i ugljikohidrata, manju količinu bjelančevina i lipida, a bogati su bioaktivnim spojevima prije svega onima iz skupine karotenoida, osobito likopenom. Učinkovitost upotrebe nusproizvoda rajčice ovisi o građi probavnog sustava domaćih životinja, dobi i proizvodnoj fazi životinja te kompoziciji obroka i formi ponuđenog nusproizvoda. Analizom dostupne literature o upotrebi nusproizvoda rajčice u hranidbi domaćih životinja može se zaključiti da je u cilju postizanja povoljnih proizvodnih i fizioloških učinaka te sprječavanja njihovog negativnog djelovanja za preporučiti kod nepreživača do 10 ili maksimalno 15 % obroka, a kod preživača i više od 20 %., In the tomato processing, various by-products are produced: pomace, pulp, skin, seeds, but also unused parts of the fruit which should be disposed of in order to reduce the harmful effects on the environment. Tomato pomace is the most abundant by-product produced during tomato processing. The aim of this paper is to show the possibilities of using tomato by-products in the feeding of domestic animals, divided according to the structure of the digestive system, with special reference to recent scientific knowledge, and to propose their optimal levels of use. Tomato by-products have a significant proportion of water and carbohydrates, a smaller amount of proteins and lipids, and are rich in bioactive compounds, primarily those from the group of carotenoids, especially lycopene. The efficiency of using tomato by-products depends on the structure of the digestive system of domestic animals, the age and production stage of the animals, as well as the composition of the diet and the form of offered by-product. Analyzing the available literature on the use of tomato by-products in the feeding of domestic animals, it can be concluded that in order to achieve favorable production and physiological effects and to prevent their negative effects, for non-ruminants up to 10 or a maximum 15% of the diet is recommended, and for ruminants more than 20%.

Klima je sustav koji se konstantno mijenja djelovanjem sunčeve i vulkanske aktivnosti te astronomskih parametara, a kroz zadnje stoljeće i povećanjem ljudskih aktivnosti. Upravo ljudska aktivnost je povećala atmosferske koncentracije stakleničkih plinova i uzrokovala porast temperature. Mjerenja pokazuju da je zatopljenje izraženije nad kopnom nego nad morem, odnosno da je jače nad Europom, Sjevernom Amerikom i Azijom, nego nad Australijom, Afrikom i južnom Amerikom. U Republici Hrvatskoj porast temperatura izraženiji je na obali nego u kontinentalnim dijelovima zemlje, ali je taj porast na priobalju izraženiji u toplom dijelu godine, dok je u kopnenim područjima taj porast izraženiji tijekom zimskog perioda. Upravo to povećanje temperatura u zimskom dijelu godine pogađa proizvođače domaće šunke i ostalih suhomesnatih proizvoda u kontinentalnom dijelu zemlje. U tradicionalnoj proizvodnji šunki proizvođači su šunke stavljali na zrenje najčešće u tavanske prostore kuća, gdje je bio zadovoljavajući protok zraka, oslanjajući se na utjecaj prirode tj. klimu toga dijela godine. Promjenom klime, došlo je do već spomenutih povišenih temperatura, koje u fazi zrenja šunki negativno utječu na kvalitet samog proizvoda te je cilj ovoga rada ukazati kako te promjene utječu na dugogodišnju tradicijsku proizvodnju šunki i kako je za budućnost nužno uvođenje promjena u tu proizvodnju.

Klima je sustav koji se konstantno mijenja djelovanjem sunčeve i vulkanske aktivnosti te astronomskih parametara, a kroz zadnje stoljeće i povećanjem ljudskih aktivnosti. Upravo ljudska aktivnost je povećala atmosferske koncentracije stakleničkih plinova i uzrokovala porast temperature. Mjerenja pokazuju da je zatopljenje izraženije nad kopnom nego nad morem, odnosno da je jače nad Europom, Sjevernom Amerikom i Azijom, nego nad Australijom, Afrikom i južnom Amerikom. U Republici Hrvatskoj porast temperatura izraženiji je na obali nego u kontinentalnim dijelovima zemlje, ali je taj porast na priobalju izraženiji u toplom dijelu godine, dok je u kopnenim područjima taj porast izraženiji tijekom zimskog perioda. Upravo to povećanje temperatura u zimskom dijelu godine pogađa proizvođače domaće šunke i ostalih suhomesnatih proizvoda u kontinentalnom dijelu zemlje. U tradicionalnoj proizvodnji šunki proizvođači su šunke stavljali na zrenje najčešće u tavanske prostore kuća, gdje je bio zadovoljavajući protok zraka, oslanjajući se na utjecaj prirode tj. klimu toga dijela godine. Promjenom klime, došlo je do već spomenutih povišenih temperatura, koje u fazi zrenja šunki negativno utječu na kvalitet samog proizvoda te je cilj ovoga rada ukazati kako te promjene utječu na dugogodišnju tradicijsku proizvodnju šunki i kako je za budućnost nužno uvođenje promjena u tu proizvodnju.

Selen je važan mikroelement u prehrani ljudi i hranidbi životinja. Cilj ovoga rada je prikazati metode/postupke koji se poduzimaju u procesu obogaćivanja janjećeg mesa selenom. Različitim hranidbenim modifikacijama moguće je značajno promijeniti (prije svega poboljšati) sadržaj minerala u janjećem mesu pa tako i selena. Unos selena u janjadi varira zbog promjene elementarnog sastava biljnih vrsta tijekom sezone, te koncentracije u krmnoj smjesi. Hranidbeni čimbenici imaju značajan utjecaj na sadržaj selena u janjećem mesu. Selen organskog podrijetla, osobito podrijetlom od biofortificiranih krmiva pokazuje bolju dostupnost u odnosu na anorganski izvor a korišteni su za poboljšanje zdravlja i proizvodnosti te mogu biti put u procesu obogaćivanja janjećeg mesa selenom prirodnim putem. Analizom dosadašnjih dostupnih istraživanja vidljiv je značajan utjecaj dodatka selena (organski oblici) ili korištenih biofortificiranih krmiva selenom u hrani janjadi na njegov sadržaj u janjećem mesu te je to put koji treba koristiti u procesu obogaćivanja janjećeg mesa selenom., Selenium is an important trace element in human and animal nutrition. The aim of this research is to present the methods/procedures that are undertaken in the process of enrichment of lamb meat with selenium. Various nutritional modifications can significantly change (primarily improve) the mineral content in lamb meat and thus selenium. Selenium intake in lambs varies due to changes in the elemental composition of plant species during the season, and the concentration in the feed mixture. Nutritional factors have a significant impact on the selenium content in lamb meat. Selenium of organic origin, especially originating from biofortified feeds, shows better availability compared to the inorganic source and it has been used to improve health and productivity as well as be a way in the process of enriching lamb meat with selenium naturally. The analysis of previous research shows a significant impact of selenium supplementation (organic forms) or used biofortified feeds with selenium in lamb feed on its content in lamb meat and this is the way to be used in the process of enriching lamb meat with selenium.

The objective of this study was to research correlations between milk composition and selected blood indicators of liver function in ewes during lactation. The research was conducted with samples of milk and blood from Travnik Pramenka ewes (n = 99). Samples were collected in the area of western Slavonia in Croatia from lactating sheep grazing on natural pastures. Chemical composition of sheep milk was analysed as well as biochemical parameters in serum. Positive correlation between ALB : TGC, ALB : ALT, GUK : GGT, CHOL : ALT and AST : GGT was determined, while significant negative correlation was determined between GUK : ALB, GUK : TGC, GUK : ALT, ALB : GGT as well as ALT : GGT. Significant positive correlation was determined between blood and milk indicators, like ALB protein (r = 0.243), ALB : DMNF (r = 0.309) and ALB : SCC (r = 0.249), as well as negative correlation between TGC : MY (r = -0.264), ALT : protein (r = -0.258), lactose : TGC (r = -0.274) and ALT : DMNF (r = -0.234). The relations between indicators of milk composition, milk production and ewes blood indicators as well as their mutual connections indicate the justification of using the analysis of liver status indicators. Accordingly, by using these relations metabolic pathways of liver status indicators could be better monitored, which is important for practice regarding prevention of possible feeding errors and prevention of major production losses while maintaining the health of lactating sheep.

The aim of the present study was to determine the difference between the biochemical serum parameters of goat kids during suckling and post- weaning period. The study was carried out with 10 French Alpine goat kids aged 32 (±3) days in the suckling period and 87 (±3) days in the post- weaning period. When the goat kids were weaned, the concentrations of total proteins (61.7 vs. 54.3 g/l ; P=0.002), globulins (31.2 vs. 25.4 g/l ; P=0.017) and the activities of AST (107.3 vs. 70.3 U/l ; P=0.003) and GGT (47.5 vs. 36.9 U/l ; P=0.038) in serum increased compared to the values during the suckling period. These changes are a consequence of the normal growth and organ maturation of goat kids during transition from non-functional ruminant during suckling to functional one in post-weaning period.

Važnost utjecaja poljoprivredne prakse na dobrobit životinja te njezin povezani utjecaj na javno zdravlje i zdravlje životinja, u novije vrijeme sve je bitniji čimbnik na koji kupci obraćaju pozornost prilikom kupovine proizvoda animalnog podrijetla. Ipak stavovi potrošača prema dobrobiti životinja na farmama nisu ujednačeni, oni podrazumijevaju različite stavove i društvene dimenzije vezane uz etničku pripadnost, poljoprivredno-prehrambenu kulturu, etiku, kupovnu moć i vjerovanja. Stoga je ovaj rad imao za cilj pokazati stavove hrvatskih kupaca, prema tome koliko im je bitan utjecaj dobrobiti životinja u uzgoju prilikom kupovine proizvoda animalnog podrijetla. Za prikupljanje podataka korištena je metoda ankete, a kao instrument korišten je anketni upitnik (n = 100). Ispitivanjem su utvrđene statistički značajne razlike u stavovima ispitanika vezanim za dobrobit životinja prema spolu, obrazovanju i prihodu ispitanika te da su kupci animalnih proizvoda zabrinuti za dobrobit životinja na farmama.

The research objective was to determine haematological and biochemical parameters in blood of 30 Lacaune dairy sheep during different stages of lactation (early: 60th, medium: 120th and late: 180th days). The sheep were on average 4 years old, in 3rd lactation. Haematological parameters were determined in whole blood (white blood cell (WBC), red blood cell (RBC), haemoglobin (HGB) concentration, haematocrit (HCT) value, mean corpuscular volume (MCV), mean cell haemoglobin (MCH), mean cell haemoglobin concentration (MCHC) and platelet (PLT) count), and a blood smear was used for determination of differential blood cell count. Determined biochemical parameters in blood serum were: concentration of minerals (Ca, P-inorganic, Mg and Fe), concentration of total proteins (TP), albumin (ALB), globulins (GLOB), urea, glucose (GUK), cholesterol (CHOL), high-density lipoprotein (HDL), low-density lipoprotein (LDL), triglycerides (TGC), beta-hydroxybutyrate (BHB) and non-esterified fatty acids (NEFA), enzyme activities (aspartate aminotransferase (AST), alanine aminotransferase (ALT), alkaline phosphatase (ALP), γ-glutamyl transferase (GGT), creatine kinase (CK), activity of glutathione peroxidase (GPx) and total superoxide dismutase (SOD). With progression of lactation stages, sheep blood tests proved significant increase in WBC, RBC, HGB, HCT, monocytes, Fe, urea, TP, ALB, CHOL, HDL, LDL, BHB, AST, GGT and ALT as well as a decrease in lymphocytes, Mg, GUK and SOD. Determined changes in haematological and biochemical blood parameters of Lacaune dairy sheep during different lactation stages proved good quality nutrition of sheep and indicate the need to include this dairy breed/genotype in prospective schemes for definition of referential values for these indicators in sheep., Cilj je ovoga rada utvrditi hematološke i biokemijske pokazatelje u krvi 30 lakon ovaca tijekom različitih stadija laktacije (rani: 60., srednji: 120. i kasni: 180. dan). Ovce su bile prosječne dobi 4 godine u 3. laktaciji. U punoj krvi su utvrđeni hematološki pokazatelji (broj leukocita: (WBC), eritrocita (RBC), hemoglobin (HGB), hematokrit (HCT), prosječni volumen eritrocita (MCV), prosječni hemoglobin u eritrocitu (MCH), prosječna koncentracija hemoglobina u eritrocitu (MCHC) i trombociti (PLT), a iz krvnih razmaza i diferencijalna krvna slika. Od biokemijskih pokazatelja u serumu utvrđeni su: koncentracije minerala (Ca, P-anorganski, Mg i Fe), ukupnih protein (TP), albumin (ALB), globulina (GLOB), uree, glukoze (GUK), kolesterola (CHOL), HDL-kolesterola (HDL), LDL-kolesterola (LDL), triglicerida (TGC), beta-hidroksibutirata (BHB) i neesterificiranih masnih kiseline (NEFA) te aktivnost enzima (aspartat aminotransferaze (AST), alanin aminotransferazee (ALT), alkalne fosfataze (ALP), γ-glutamil transferaze (GGT), kreatin kinaze (CK), glutation peroksidaze (GPx) i superoksid dismutaze (SOD). Utvrđeno je značajno povećanje WBC, RBC, HGB, HCT, Fe, urea, TP, ALB, CHOL, HDL, LDL, BHB, AST, GGT i ALT kao i smanjenje limfocita, Mg, GUK i SOD u krvi kako je laktacija odmicala. Utvrđene promjene u hematološkim i biokemijskim pokazateljima u krvi lakon ovaca tijekom laktacije ukazuju na kvalitetan obrok kojim su hranjene ovce, ali i potrebu uključivanja pasmine/genotipa osobito mliječnoga predznaka u buduće sheme izrade referentnih vrijednosti za navedene pokazatelje u ovaca.

U Republici Hrvatskoj zadnjih je godina sve veći interes za ovčjim mlijekom i uzgojem mliječnih pasmina ovaca pa tako i za lakon ovcom. Cilj je ovoga rada prikazati fenotipske odlike lakon ovce u uzgojima u Republici Hrvatskoj te ih usporediti s dostupnim istraživanjima. Istraživanje je provedeno na 40 ovaca prosječne dobi 4 odine u trećoj laktaciji. Od fenotipskih odlika utvrđeni su tjelesna masa, tjelesne mjere, indeks tjelesne razvijenosti te je izračunata korelacija između fenotipskih odlika. Prosječna tjelesna masa ovaca bila je 60, 94 kg, visina grebena 68, 05 cm, dužina trupa 78, 49 cm, a indeks tjelesne kondicije 3, 05. Utvrđena je značajna jaka pozitivna korelacija između većine fenotipskih odlika ovaca. Manje odstupanje u fenotipskim odlikama lakon ovaca možemo povezati s procesom prilagodbe, ali i utjecaju hranidbe.

The study aimed to assess metabolic demands during late gestation and lactation by variation of some biochemical blood parameters. The research was conducted on 10 Merinolandschaf late gestation and lactation ewe kept on the farm. Most of the investigated indicators were in the reference range, except for a slight deviation in the concentration of urea, triglycerides, albumin, and LDL which can be related to intensive metabolic process, energy demands of the fetal-placental unit in gestation, and early lactation ewes, as well as the ration rich in protein. A significantly increased concentration of glucose and triglyceride in lactating compared to highly pregnant ewes is expected given the early lactation and lactation curve of ewes.

Cilj predmetnog istraživanja bio je utvrditi utjecaj redoslijeda janjenja (1.-5.) na porodnu masu i prirast janjadi travničke pramenke. Istraživanje je provedeno na 94 janjeta oba spola odbitih u prosječnoj dobi od oko 70 dana. Prosječna porodna masa, masa pri odbiću, ukupni prirast i prosječni dnevni prirast bili su redom 4, 49 kg, 20, 64 kg, 16, 07 kg i 225, 76 g. Svi istraživani pokazatelji rasta janjadi povećavali su se s rednim brojem janjenja njihovih majki (od prvog do četvrtog) iako razlike u utvrđenim prosjecima nisu bile statistički značajne(P>0.05).

The research aimed to determine the blood metabolic profile and acid-base status of lactating Travnik ewes in an extensive production system. The research was carried out on 108 lactating Travnik ewes, with an average age of 3-4 years, in their 3rd lactation. The ewes were kept on pasture, and had water and animal salt ad libitum. Hematological indicators were determined in whole blood, biochemical parameters in serum, and acid-base status was determined in plasma. The determined average values of hematological parameters were mostly within reference values, except the lower MCHC content and higher MCV content, which indicates the instability of erythrocyte constants. Average mineral concentrations were within the reference values, except for Ca and Fe concentrations which were lower and were influenced by higher milk excretion. Most of the biochemical indicators, enzyme activity, and indicators of the acid-base balance of lactating Travnik ewes’ blood were within the reference values. A high concentration of urea above the reference values was found, and concentrations of total proteins, albumins, total cholesterol, HDL and LDL cholesterol, and triglycerides at the upper limit or above the reference values were determined. Slightly lower GPx activity and higher SOD activity above reference values were determined. These indicators point to energy deficit, as well as poor grazing quality, and a lack of selenium in pasture plant species. When determining the blood metabolic profile of lactating Travnik ewes, the obtained results of the research should be considered, and they should be included in the development of reference values for the Travnik sheep breed., Cilj istraživanja bio je utvrditi metabolički profil krvi i acido-bazni status ovaca travničke pramenke u ekstenzivnom proizvodnom sustavu. Istraživanje je provedeno na 108 ovaca travničke pramenke prosječne dobi 3 – 4 godine, u trećoj laktaciji. Ovce su boravile na pašnjaku, a vodu i stočnu sol imale su ad libitum. Hematološki pokazatelji određeni su u punoj krvi, biokemijski pokazatelji u serumu, a acido-bazni status u plazmi. Utvrđene prosječne vrijednosti hematoloških pokazatelja bile su u najvećoj mjeri u fiziološkim granicama, osim manje prosječne vrijednosti MCHC-a te veće vrijednosti MCV-a, što upućuje na nestabilnost eritrocitnih konstanti. Prosječne koncentracije minerala bile su u granicama referentnih vrijednosti, osim koncentracija kalcija i željeza koje su bile manje, a pod utjecajem su većeg izlučivanja mlijekom. Većina biokemijskih pokazatelja, aktivnosti enzima i pokazatelja acido-bazne ravnoteže krvi ovaca travničke pramenke bila je u granicama referentnih vrijednosti. Treba naglasiti utvrđenu veću koncentraciju uree te na gornjoj granici ili veće od referentnih vrijednosti koncentracije albumina, ukupnih proteina, ukupnog kolesterola, HDL i LDL-kolesterola i triglicerida, kao i manju aktivnost GPx te nešto veću SOD-a. To upućuje na energetski deficit te kvalitetu paše i nedostatak selena. Pri utvrđivanju metaboličkog profila travničke pramenke u obzir treba uzeti rezultate dobivenih istraživanja te ih uvažavati pri izradi referentnih vrijednosti za ovu pasminu.

Cilj istraživanja bio je utvrditi proizvodne pokazatelje u sisajuće teladi. Istraživanje je rađeno na 10 grla sisajuće teladi do odbića koje je izvršeno 68. dana istraživanja. Od proizvodnih pokazatelja praćeni su tjelesna masa, dnevni prirast te tjelesne mjere pomoću kojih su izračunati indeks anamorfoznosti te indeks tjelesne kompaktnosti. Tjelesna masa određena je individualno odmah nakon teljenja te 31. i 62. dana te su izračunati dnevni prirasti. Uzimanje tjelesnih mjera provedeno je 5., 31. i 62. dana starosti teladi. Rezultati istraživanja pokazuju kako su svi proizvodni pokazatelji pokazali značajno više vrijednosti s porastom dobi teladi osim prosječnog dnevnog prirasta. Prema dobivenim rezltatima može se zaključiti kako su telad u istraživanju imala odgovarajući rast i razvoj.

Due to the high content of crude protein and high concentration of unsaturated fatty acids, pumpkin seed cake (PSC) could be a good quality feedstuff for ruminants, while extruded linseed (ELS) has already shown some beneficial effect on fatty acids proportion of goat milk. Besides, lactation is the most demanding period when monitoring the metabolic condition of animal. Therefore, the aim of this study was to determine the effect of PSC and ELS replacing soybean meal in diets of dairy goats on blood haemato-chemical parameters and milk quality. A 28 lactating French Alpine dairy goats were monitored within 20 days in early lactation. Diet of each groups had a balanced content of energy and crude protein, and a slight difference in lipid content. Goats in control group (n = 9) received soybean meal and extruded soybean. In experimental groups soybean was partially replaced with ELS (n = 10) or completely with PSC (n = 9). Dietary treatments had no effect on haemato-chemical parameters, although PSC increased concentration of globulins in serum. PSC lowered linoleic acid compared to control. ELS increased proportion of α-linolenic acid, eicosapentaenoic acid, and total n-3 fatty acids in milk. Positive correlations were found between non-esterified fatty acids (NEFA) and ratio C18:1/C15:0, NEFA and ratio C17:0/C15:0, as well as β-hydroxybutyrate and ratio C17:0/C15:0. The replacement of soybean meal with PSC or partially with ELS is feasible with respect to haemato-chemical parameters of early lactating dairy goats, while ELS had much beneficial effect on fatty acids compared to PSC., Zbog visokog sadržaja sirovih bjelančevina i visoke koncentracije nezasićenih masnih kiselina, pogača sjemenki bundeve (PSC) potencijalno je kvalitetno krmivo za preživače, dok je ekstrudirani lan (ELS) u obrocima koza već pokazao blagotvoran utjecaj na kvalitetu kozjeg mlijeka. Laktacija je vrlo zahtjevno razdoblje za praćenje metaboličkog statusa životinja. Prema tome, cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi utjecaj PSC i ELS na hematološko-biokemijske pokazatelje u krvi i na kvalitetu mlijeka, kao zamjena za soju u obrocima mliječnih koza. Istraživanje je provedeno s 28 koza pasmine francuska alpine koje su bile podijeljene u dvije pokusne skupine tijekom 20 dana u ranoj laktaciji. Obroci su bili izbalansirani u pogledu energije i sadržaja sirovih bjelančevina, uz neznatne razlike sadržaja lipida. Obroci kontrolne skupine (n = 9) sadržavali su sačmu i ekstrudiranu soju. U obrocima pokusnih skupina soja je djelomično zamijenjena s ELS (n = 10) ili u potpunosti zamijenjena s PSC (n = 9). Hematološko-biokemijski pokazatelji u krvi koza nisu rezultirali značajnijim promjenama pod utjecajem hranidbe, iako je obrok s PSC povećao koncentraciju globulina u serumu. PSC je rezultirao smanjenjem linolne kiseline (n-6) u odnosu na kontrolnu skupinu. ELS obroci povećali su koncentraciju α-linolenske, eikozapentaenske kiseline i koncentraciju ukupnih n-3 masnih kiselina u mlijeku. Utvrđene su pozitivne korelacije između ne-esterificiranih masnih kiselina (NEFA) i C18:1/C15:0, NEFA te C17:0/C15:0, kao i β-hidroksibutirata te C17:0/C15:0. Potpuna zamjena sačme i ekstrudirane soje s PSC ili djelomično s ELS opravdana je s obzirom na hematološko-biokemijske pokazatelje koza u ranoj laktaciji, dok je ELS imao blagotvoran utjecaj na masne kiseline u mlijeku u odnosu na PSC.

Cilj istraživanja bio je utvrditi aktivnosti enzima i koncentracije hormona štitaste žlijezde u krvi ovaca i janjadi te ih usporediti s fiziološkim vrijednostima za ovce i s rezultatima dosadašnjih istraživanja. Istraživanje je provedeno na 10 ovaca u laktaciji i 10 janjadi Merinolandschaf pasmine u tovu. Utvrđeno je povećanje aktivnosti ALP u krvi janjadi koje su iznad referentnih vrijednosti, te nešto viša aktivnost CK u krvi janjadi u odnosu na ovce što ukazuje na intenzivan metabolizam usmjeren na rast i razvoj. Koncentracije hormona štitaste žlijezde ukazuju na dobru energetsku opskrbu, a njihove varijacije u usporedbi s drugim istraživanjima mogu se povezati s različitim uvjetima držanja, reprodukcijskim statusom, lokacijom i metodama određivanja.

Aim of this research was to determine the hematological parameters of highly pregnant and lactating ewes and compare them with reference values. The research was conducted on 10 Merinolandschaf ewe in high pregnancy and lactation. All hematological parameters were within the reference values, except a slight deviation of HCT and MCV which can be a sign of dehydration or a higher number of circulating RBC`s in pregnancy and regeneration responses. A significant increase in monocytes in lactating ewes can be associated with environmental stress and high nutritional requirements due to milk production.

Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj različitih startera, koji sadrže sirutku u prahu i izvore bjelančevina s niskim udjelom antinutritivnih tvari (ANF) te metionin i lizin na: tjelesne mjere, biokemijske parametre te konzumaciju hrane rano odbijene ženske teladi holstein pasmine. Sukladno starteru, telad je podijeljena u četiri skupine; kontrolna (kontrolni starter), E1 (starter sa suhom sirutkom), E2 (starter sa izvorima proteina s niskim ANF-om + metionin i lizin) i E3 (starter sa suhom sirutkom i izvorima proteina s niskim ANF-om + metionin i lizin). Rezultati provedenog istraživanja ukazuju da različiti starteri koji su sadržavali sirutku i izvore bjelančevina s niskim ANF-om te metioninom i lizinom značajno utječu na kon¬zumaciju mliječne zamjenice i startera te na ukupnu konzumaciju suhe tvari, visinu grebena, duljinu tijela te koncentracije NEFA u plazmi ženske teladi holstein pasmine. U konačnici, u cilju optimizacije porasta te konzumacije hrane teladi, može se preporučiti uporaba startera koji sadrže sirutku u prahu, izvore bjelančevina s niskim udjelom antinutritivnih tvari te metionina i lizina, ali to zahtjeva daljnja istraživanja o utjecaju na ostale performanse teladi., The objective of this research was to determine the effect of different starters consisted of dried whey and soy proteins with low anti-nutritive factors (ANFs) + amino acids (lysine and methionine) on body measurements, biochemical parameters, and feed consumption of early-weaned female Holstein calves. Based on the starter, calves were divided into four groups: i) control (control starter), ii) E1 (starter with added dry whey), iii) E2 (starter with added soy proteins with low ANFs + lysine and methionine), and iv) E3 (starter with added dry whey and soy proteins with low ANFs + lysine and methionine). Results indicate that different starters based on whey powder and soy proteins with low ANFs + lysine and methionine significantly affected the consumption of milk replacer and starter, the total consumption of dry matter, then withers in height, and body length (among body traits) as well as NEFA (among blood biochemical parameters) of female Holstein calves. Finally, starters based on dried whey and soy proteins with low ANFs + lysine and methionine could be recommended to optimize the growth and feed consumption.

Cilj je predmetnog istraživanja bio utvrditi klaoničke pokazatelje, mjere razvijenosti trupa, boju i pH-vrijednost mišićnog tkiva trupova istarske ovce. U tu je svrhu zaklano 31 grlo, a trupovi su podvrgnuti standardnim postupcima obrade. Neposredno nakon klanja i klaoničke obrade obavljena su mjerenja trupova, određivanje boje mesa i pH-vrijednosti (pH45). Prosječna je tjelesna masa ovaca neposredno prije klanja bila 59, 34 kg, masa trupa 30, 44 kg, randman 50, 66 % i pH45 6, 09. Trup istarske ovce poprilično je dug (83, 02 cm) i dubok u prsnom dijelu (34, 47 cm), što je bilo i očekivano jer su to važne pasminske odlike. Po klaoničkim se pokazateljima može zaključiti da istarska ovca ima određeni potencijal i za proizvodnju mesa.

U tovu pilića uz odabir genotipa, pravilnu hranidbu i optimalnu mikroklimu, važnu ulogu ima i vrsta stelje. Vrsta i kakvoća stelje izravno utjeću na makroklimatske uvjete u objektu, a time i na proizvodne pokazatelje te zdravstveno stanje pilića u tovu. Također, stelja ima pozitivan učinak i na dobrobit životinja, kojoj se u zadnje vrijeme sve više u svijetu, a i kod nas poklanja pažnja. Uloga stelje u tovu pilića prvenstveno je termoizolacija, tj. da štiti perad od hladnoće, upijanje fekalija i suviška vlage iz zraka. S obzirom na postojanje velikog broja različitih vrsta stelje, cilj ovoga rada je prikazati utjecaj različitih vrsta stelje u tovu pilića na njihov zdravstveni status i proizvodne pokazatelje.

Republika Hrvatska zbog svojih klimatskih, zemljopisnih i tradicijskih osobitosti ima bogatu tradiciju proizvodnje i pripreme različitih suhomesnatih proizvoda koji se odlikuju posebnom kvalitetom i tradicionalnim načinom proizvodnje. Šunka i pršut su tako među najpoznatijim suhomesnatim proizvodima kod nas, a kategoriziramo ih kao trajne suhomesnate proizvode od svinjskog mesa. Razlika između šunki i pršuta je u obradi butova i tehnologiji proizvodnje. Najpoznatija hrvatska šunka je slavonska šunka koja se proizvodi od obrađenog svinjskog buta iz kojega se vadi križna kost (os sacrum) i zdjelične kosti (bočna sjedna i preponska) te se donji rub buta polukružno zaobli, kako bi bio oko 6 cm od glave bedrene kosti. Nakon toga u but se utrljava sol (suho soljenje/salamurenje) ili se but potapa u salamuru (vlažno solenje/salamurenje), kroz 30 dana, poslije čega slijedi dimljenje (sušenje) na dimu drveta ili strugotine jasena, bukve, graba ili hrasta. Po završetku dimljenja pristupa se završnoj fazi tzv. zrenju šunki, u posebnim prostorijama s optimalnom mikroklimom, kroz 7-8 mjeseci, ovisno o masi buta. Najpoznatiji hrvatski pršuti su: Dalmatinski pršut, Istarski pršut, Drniški pršut i Krčki pršut. Ovi pršuti razlikuju se po tehnologiji proizvodnje, a prema Pravilniku o mesnim proizvodima koji je na snazi u Republici Hrvatskoj, svi ovi pršuti su proizvodi od svinjskog buta s kostima, sa ili bez kože i potkožnog masnog tkiva, sa ili bez nogice, i zdjeličnih kostiju, bez repa, sa ili bez dodataka začina, koji se konzerviraju postupkom suhog soljenja ili salamurenja, sa ili bez dimljenja te podvrgnutim procesima sušenja i zrenja kroz najmanje 9 mjeseci. Da bi se proizvela kvalitetna šunka ili pršut, neophodno je osigurati kvalitetnu osnovnu sirovinu (meso buta). Na kvalitetu svinjskih polovica utječe uz genetske (genotip svinja) i niz paragenetskih čimbenika: hranidba, sustav držanja, dob svinja, spol, kastracija, završna tjelesna masa svinja, postupak sa svinjama prije klanja, tehnologija proizvodnje šunki i pršuta (primarna obrada butova, soljenje, dimljenje, zrenje). Cilj ovoga rada je prikazati kako povezano djelovanje ovih čimbenika utječe na kvalitetu šunki i pršuta.

The aim of the present study was to determine fatty acid profile of cheese from Alpine goats, manufactured traditionally on the family farm. Bulk milk was collected from goats, during morning milking, from which 12 (350 g) semi-hard cheeses were manufactured and maintained for 24 hours. The highest value was determined in oleic acid (26.96%) proportion, following by palmitic (23.17%) and stearic acid (16.33%). Proportion of linoleic acid (LA) was 3.37%, and α-linolenic acid (ALA) 0.56%. The goat cheese is comprised 15.06% of short-chain fatty acids (SCFA), primarily C6:0, C8:0 and C10:0. Thus, semi-hard goat cheese from Alpine goat milk is characterized by fatty acids beneficial for human health, like SCFA, oleic acid, LA and ALA.