Search

Moral su proučavale mnoge psihološke grane, no najutjecajnija teorija na tom području jest L. Kohlbergova a teorija moralnog razvoja. Nadovezujući se na rad J. Piageta, Kohlberg pretpostavlja kako moralni razvoj prati nepromjenjiv set od tri stadija, s dva stupnja u svakom: pretkonvencionalni, konvencionalni i postkonvencionalni. Jedan od temeljnih pojmova te teorije jest pojam moralnog rasuđivanja, koji se definira kao proces mentalnog rasuđivanja kojim se dolazi do moralne procjene. Ipak, teorija je doživjela određene kritike, kako se pokazalo da je upitna veza između ponašanja i moralnog rasuđivanja. S druge strane, koncept moralnog odlučivanja bi u jednu ruku trebao ukloniti taj problem, jer stavlja pojedinca u egocentričnu perspektivu, umjesto u ulogu pasivnog promatrača. Takav bi pristup trebao dovesti do većeg poistovjećivanja sa situacijom, a samim time i angažiranost određenih emocija. Stoga se moralno odlučivanje može shvatiti kao kognitivno i afektivno opterećenje za pojedinca, što bi trebalo izazvati određenu promjenu na fiziološkom planu. Dosadašnja istraživanja su pokazala kako dolazi do promjena u kardiovaskularnoj aktivnosti prilikom mentalnog opterećenja, ali i prilikom doživljavanja određenih emocija. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati dolazi li uistinu do promjena u kardiovaskularnoj aktivnosti prilikom moralnog odlučivanja, kroz pet različitih scenarija, podijeljenih u periode odmora, periode čitanja prezentiranih moralnih dilemama i period donošenja odluke, te ispitati povezanosti između moralnosti ispitanika i kardiovaskularne aktivnosti. Analiza rezultata je pokazala kako dolazi do smanjivanja vrijednosti parametara vremena (aritmetička sredina (MRR) i standardna devijacija (SdRR) RR intervala te korijen prosječne veličine kvadriranih razlika između uzastopnih RR intervala (RMSSD)) u periodima čitanja i odlučivanja u odnosu na period odmora. Samo MRR se smanjila u svih 5 scenarija, dok su se vrijednosti SdRR i RMSSD bile manje samo u jednom od scenarija za period čitanja ili odlučivanja u odnosu na period odmora. Također se pokazalo kako se vrijednosti spektralnih parametara (normalizirane vrijednosti niskih (nuLF) i visokih frekvencija (nuHF), te njihov omjer (LF/HF)) ne razlikuju između različitih situacija i scenarija. Naposljetku, ispostavilo se kako nema povezanosti između moralnosti ispitanika, operacionalizirane rezultatom pojedinca u Testu moralnog odlučivanja (TMO) i različitih parametara kardiovaskularne aktivnosti. Morality has been studied by various branches of psychology, but the most impactful theory on that field is L. Kohlberg's theory of moral development. Continuing the work of J. Piaget, Kohlberg assumes that the moral development follows an invariant set of three stages, with two levels on each stage: preconventional, conventional and postconventional. One of the central concepts of this theory is the concept of moral reasoning, which can be defined as a process of mental reasoning that leads to moral decision. However, this theory has received some criticism, since the connection between behaviour and moral reasoning was questionable. On the other hand, the concept of moral decision-making should eliminate that problem, because it sets an individual in an egocentric perspective, instead of being just a passive observer. That kind of approach should lead to higher levels of relating to the situation and thus the engagement of certain emotions. Therefore, moral decision-making can be understood as a cognitive and an affective load for the individual, which should cause certain changes in the physiological plane. Previous research has shown the that changes in the cardiovascular activity occurs during mental load, but also when experiencing certain emotions. The goal of this study was to examine if the changes in the cardiovascular activity really occur during the course of moral decision-making, through five different scenarios, that were divided into periods of rest, periods of reading the moral dilemmas and periods of decision-making, and to examine the connection between the morality of the respondents and cardiovascular activity. Statistical analysis showed that the values of time domain parameters (mean (MRR) and standard deviation (SdRR) of RR intervals and the square root of the mean squared differences of successive RR intervals (RMSSD)) were red1ucet in the periods of reading and decision-making in comparison to the period of rest. Only MRR was reduced in all 5 scenarios, while the values of SdRR and RMSSD were reduced in only one of the scenarios for the period of reading or decision-making in comparison to the period of rest. Analysis also showed that the values of the frequency domain parameters (normalised units of low (nuLF) and high (nog) frequencies and their ratio (LF/HF) do not differ between different situations and scenarios. Finally, it turned out that there are no connections between the morality of respondents, operacionalised by the individuals result in the Test of moral decision-making (TMO) and different parameters of cardiovascular activity.

Osim široko prihvaćenog petofaktorskog modela ličnosti, prisutni su i drugi, poput HEXACO modela koji koristi 6 dimenzija ličnosti: iskrenost-poniznost, emocionalnost, ekstraverziju, ugodnost, savjesnost i otvorenost ka iskustvima. Jedan od načina na koji je ličnost u interakciji sa socijalnom okolinom je selekcija, koja ističe važnost osobina ličnosti u odluci o ulaženju ili ostajanju u interpersonalnim situacijama, te u odabiru ljudi s kojima će se stupiti ili ostati u interakciji. U ovom istraživanju se, u skladu sa teorijom privlačenja sličnosti, prema kojoj ljude privlače osobe koje posjeduju karakteristike slične njima, ispitivala povezanost između osobina ličnosti ljudi i njihovih procjena ličnosti idealne osobe. Rezultati ukazuju na to da postoje povezanosti između osobina ličnosti pojedinaca i procjena osobina ličnosti idealne osobe, dakle da ispitanici smatraju da idealna osoba posjeduje karakteristike slične njima, odnosno da preferiraju pojedince sa sličnim karakteristikama ličnosti, i na 6 glavnih dimenzija, ali i na većini pod-faceta tih dimenzija. Pri ispitivanju ovih istih povezanosti na 6 dimenzija i 24-pod-facete ličnosti, ispostavilo se da su one prisutne na dimenzijama iskrenost-poniznost, ekstraverzija, ugodnost i otvorenost ka iskustvima i kod ispitanika od 25 godina i starijih, dakle ne na svim dimenzijama. Bilo je manje povezanosti na razini pod-faceta. Moguće je da je kod starije grupe ispitanika prisutna manja potreba za potvrđivanjem svoje jedinstvenosti u interpersonalnim odnosima.