Search

Recognisable Signature in the Bjelovar and Wider Croatian Cultural and Visual Domains: 45 Creative Years of Krešimir Ivanček

Cjelokupnost kulturnih nastojanja (likovnih, glazbenih, scenskih) kao matrica na kojoj se odvijao književni život Bjelovara i okolice, tzv. bjelovarskog književnog kruga, u vremenu od svršetka II. svjetskog rata do početka šezdesetih godina prikazuje se uvodnim tekstom, a zatim se mnoštvo djela – što razasutih po časopisima, što ukoričenih – raščlanjuje i kritički vrednuje neposrednim uvidom u stvaralaštvo svakog od autora. Po svršetku II. svjetskog rata, u socijalizmu, od 1950. samoupravnom, mnogi pisci afirmirani između dva svjetska rata i za vrijeme rata nastavili su se baviti književnim radom i u novim okolnostima, uglavnom prozom socijalne i ratne tematike (M. Kudumija, S. Kolar, I. Dončević, Z. Jušić-Seunik). Njima se pridružuje i K. Špoljar. Slično je i s piscima za najmlađe (M. Lovrak, S. Kolar, Z. Perlić, Z. Jušić-Seunik, E. i B. Špoljar). U drugoj polovici pedesetih na scenu Narodnog kazališta E. Špoljar uz djela domaćih autora sve češće postavlja i dramske tekstove svjetskih, posebice američkih i engleskih, pisaca. Istodobno se pojavljuju i dramska ostvarenja S. Kolara, K. Špoljara te E. i B. Špoljara. Prvim svojim stihozbirkama u književni život stupaju K. Špoljar, V. Bažant, J. Biškup i M. Taritaš. Zvuci jazza polako su dopirali i do Bjelovara zahvaljujući interpretacijama B. Petrovića, a apstraktno slikarstvo (E. Murtić, I. Friščić), odnosno kiparstvo (V. Bakić, J. Zeman) osvajalo je mnoge galerije, pa i galeriju Gradskog muzeja. Početkom šezdesetih izrasta novi (razlogovski) naraštaj književnika koji će punu afirmaciju doživjeti tijekom šezdesetih uz bučne taktove rock and rolla, odnosno suvremenih kompozicija na matricama klasike (J. Magdić). Riječ je o pjesnicima apsurda i opreka svijeta (Ž. Sabol), strahova, izgubljenog zavičaja (M. Taritaš, V. Bažant), ironijskog odmaka (J. Biškup, V. Šiljak), ali i prozaistima socijalne (M. Sabolović), kontemplativne (gradske) tematike (K. Šopljar). Spomenuti pisci ostat će glavnim nositeljima književnog života sve do devedesetih. Njima će se tijekom sedamdesetih i osamdesetih pridružiti i drugi: G. Tribuson, J. Pavičić, M. Selaković, B. Zeljković…, The entirety of cultural endeavours (fine arts, music and the scene), as the axis on which the literary life of Bjelovar and its surroundings – the so-called Bjelovar Literary Circle – had revolved in the period between the end of the Second World War and the beginning of the 1960s, is presented in the introductory part; the paper further analyses and critically evaluates a variety of works – published both in journals and in books – by the means of direct insight into the creative opus of each of the authors individually. After the Second World War had ended, during the socialist era (self-management socialism since 1950), many writers, who had achieved their affirmation between the two world wars, continued practising their literary work in the newly-established circumstances. They mostly concentrated on social and war-related prose (M. Kudumija, S. Kolar, I. Dončević, Z. Jušić- Seunik). K. Špoljar joined them subsequently, and similarly did children’s writers (M. Lovrak, S. Kolar, Z. Perlić, Z. Jušić-Seunik, E. and B. Špoljar). In the later 1950s, E. Špoljar introduced – along with the works by domestic authors – dramatic works of foreign (particularly American and English) writers into the repertory of the National Theatre. Dramatic works by S. Kolar, K. Špoljar, as well as E. and B. Špoljar were created in the said period as well. K. Špoljar, V. Bažant, J. Biškup and M. Taritaš entered the literary life with their first poetry collections then. The jazz sounds were slowly approaching Bjelovar thanks to the interpretations by B. Petrović, whilst abstract painting (E. Murtić, I. Friščić) and sculpture (V. Bakić, J. Zeman) began conquering numerous galleries, among which the gallery of the Town Museum. In the early 1960s, a new writer generation was born; their full affirmation would follow during the 1960s, accompanied by loud rock and roll and the then contemporary compositions based upon the classical music (J. Magdić). Those were poets contemplating over the absurd and the contrasts of the world (Ž. Sabol), fears, lost native place (M. Taritaš, V. Bažant), ironical detachment (J. Biškup, V. Šiljak), but also prose-writers tackling social (M. Sabolović) and contemplative (urban) topics (K. Špoljar). These writers would remain the principal holders of the literary life until the 1990s. A new generation joined them in the 1970s and 1980s: G. Tribuson, J. Pavičić, M. Selaković, B. Zeljković, etc.

Uvodnim tekstom književni rad pisaca iz Bjelovara i okolice, tzv. bjelovarski književni krug, promatra se u cjelokupnosti kulturnih nastojanja u prvoj polovici 20. stoljeća. Mnogo djela razasutih po tisku ili, u najboljem slučaju, ukoričenih, neujednačenih vrijednosti raščlanjuje se i kritički vrjednuje neposrednim uvidom u stvaralaštvo svakog autora. Radi preglednosti književni život prikazan je u dvjema cjelinama: Ocvali sjaj stare imperije (1900.–1918.) te Iznevjerena očekivanja: u novoj državnoj tvorevini (1919.–1945.). Lujo Varga Bjelovarac i Fran Pilek, dva izvorna pjesnika i pripovjedača rodoljubne, ratne i socijalne tematike, dominantne su književne osobnosti prvog razdoblja koje se uglavnom poklapa s hrvatskom modernom. Istodobno djeluju i mnogi drugi književnici: zadnji pobornik ilirstva Ivan Trnski, pučki pisac i prosvjetitelj puka, liječnik, prevoditelj s bugarskoga i ruskoga Fran Gundrum Oriovčanin, svestrani svećenik Ivan Nepomuk Jemeršić, teolog i pučki pisac Rudolf Vimer i dr. Ugođaj predratnog Bjelovara u svojim kozerijama oslikao je Kruno Kolarević Sanjin, dok su Dragutin Klobučar i Ivan Bošnjak autori crtica iz seoskog života. Drugo razdoblje, poznatije kao književnost između dva rata, vrijeme izne vjerenih očekivanja, gorkih iluzija i otrežnjenja obilježeno je polemičkim tonovima, esejima pedagoga Vlade Petza, esejima-fantastičnim pričama Slavka Rozgaja, fizičara i astronoma, procvatom književnosti za djecu (Josip Cvrtila, Mato Lovrak, Zlata Perlić, Eduard i Branko Špoljar), dominacijom socijalne tematike i proznih vrsta (Vladimir Jurčić, Milan Selaković, Ivan Dončević, Rikard Simeon, Slavko Kolar, Mihovil Pavlek Miškina, Mara Matočec), pojavom ženskog pisma (Zdenka Jušić-Seunik, Zlata Perlić) uz iznimna poetska ostvarenja i otklone od uobičajenih klasifikacija (Đuro Sudeta). Na kraju je pridodan popis korištene literature u konačnom oblikovanju sinteze, pregleda, kao polazišta za daljnja iščitavanja i istraživanja na kraju kojih će nastati Bjelovarska zavičajna čitanka., In the introductory text, literary work of the writers from Bjelovar and its surroundings, called Bjelovar’s Literary circle, is being observed in the totality of the cultural efforts during the first half of the 20th century. Many works scattered through press or, in the best case, bound in stiff covers, with unequal values, are being divided and critically valued with direct access in the creation of every author. For easy reference the literary life is shown in two parts: Faded Glory of the old Empire (1900 – 1918) and Betrayed Expectations in the New State Formation (1919 – 1945). Lujo Varga Bjelovarac and Fran Pilek, two native poets and narrators of the patriotic, war and social topics, are two dominant literary personalities of the first period which mostly coincides with the Croatian Modern era. At the same time we have many other writers: The last supporter of the Illyrian Movement Ivan Trnski, a folk writer and educator of common people, doctor, translator from Bulgarian and Russian Fran Gundrum Orlovčanin, multi task minister Ivan Nepomuk Jemeršić, theologian and folk writer Rudolf Vimer etc. The atmosphere of the pre-war Bjelovar Kruno Kolarević Sanjin depicted in its causeries while Dragutin Klobučar and Ivan Bošnjak are the authors of sketches from the country life. The second period, better known as the literature between two wars, the time of the let down promises, bitter illusions, and sobering up, was marked with polemic tones, essays of the pedagogue Vlado Petz, essays-fantastic stories of Slavko Roz gaj, physicist and astronomer, blooming of children’s literature (Josip Cvrtila, Mato Lovrak, Zlata Perlić, Eduard and Branko Špoljar), social theme domination and prosaic sorts (Vladimir Jurčić, Ivan Dončević, Rikard Simeon, Slavko Kolar, Mihovil Pavlek Miškina, Mara Matočec), appearance of women authors (Zdenka Jušić-Seunik, Zlata Perlić) with exceptional poetic realizations and deviations from common classifications (Đuro Sudeta). In the end there is a list of the literature used in the final forming of synthesis, of the overview, as a starting point for further readings and researches in the end of which Bjelovar’s Homeland Reader is going to be formed.

Katalog izložbe nastale povodom obilježavanja 200. godišnjice rođenja Josipa Jurja Strossmayera i 10. godišnjice osnivanja Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bjelovaru.

Tekstovi o povijesti, književnosti, šumarstvu, medicini i kulturnom životu Bjelovara i gradova Bjelovarsko-križevačke županije.

Tekstovi o povijesti, školstvu, kulturi i političkom životu Bjelovara.