Search

Određena tijela u Europskoj uniji nastoje odrediti povezanost bolesti COVID-19 s radnim mjestom i/ili određenom gospodarskom djelatnošću. Veoma složeno (interdisciplinarno) pitanje i odnos je priznavanje (s aspekta zaštite zdravlja i sigurnosti na radu) COVID -19 profesionalnog podrijetla, kao: same profesionalne bolesti, samo ozljede na radu, ozljede na radu ili profesionalne bolesti (prema nacionalnim kriterijima pojedinih država) te bez točne (preciznije) odrednice radi li se o profesionalnoj bolesti ili ozljedi na radu, bez obzira što je „profesionalnog podrijetla“. Stavovi i rješenja u pojedinim državama članicama EU-a različita su. Pored zdravstvenih, i drugi radnici (u različitim djelatnostima) izloženi su riziku od zaraze SARS CoV-2 virusom i obolijevanju od COVID-19 bolesti (više ili manje rizične kategorije). U pitanju je profesionalni rad i visokorizične profesije prema epidemiološkim, kliničkim, anamnestičkim i posrednim dokazima. Bitna je profesionalna izloženost navedenom riziku. Dokazi moraju biti nedvojbeni i specifičniji od onih koji „dokumentiraju“ ozljedu na radu ili drugu bolest u vezi s radom (klinička manifestacija bolesti, laboratorijski, higijenski i drugi pregledi, ozbiljne komplikacije, specifični simptomi, trajanje simptoma, intenzitet i drugi dijagnostički postupci). Postupak je složen (po subjektima, radnicima i rokovima), a propisan je heterogenim normama države. Snagom svojeg organiziranja i postupanja, a u skladu s evidentnom situacijom u pandemiji bolesti COVID-19 odnosno SARS CoV-2 virusom, EU treba utvrditi jedinstvene („zajedničke“) kriterije za priznavanje COVID-19 bolesti profesionalnom bolešću. To je ujedno i sadržaj ovog rada.

U međunarodne radne standarde ulazi sadržaj Konvencije MOR-a br. 190 (2019) o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada i sadržaj Preporuke MOR-a br. 206 (2019) o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada. Okvirni sadržaj ovih dokumenata odnosi se na ljudska prava, dostojanstveni rad, suzbijanje diskriminacije (jednakost između muškarca i žene) te sigurne uvjete rada. Kada se Konvencija ratificira ona postaje dio pravnog sustava Republike Hrvatske i po pravnoj je snazi iznad zakona. Pored neposredne primjene, nužno je usklađivanje postojećeg i donošenje novoga zakonodavstva o sprječavanju nasilja i uznemiravanju u svijetu rada, kako bi se što cjelovitije uredila specifična i primjenjiva pitanja, odnosi i poslovi ili viši standardi za suzbijanje nasilja i uznemiravanja u svijetu rada te odredile mjere za ostvarivanje i zaštitu reguliranih prava. Hrvatski sabor treba donijeti zakon o ratifikaciji Konvencije i prihvaćanju Preporuke i tako potvrditi opredjeljenje Republike Hrvatske za „nultu toleranciju na nasilje i uznemiravanje“., International labor standards include the content of the ILO Convention no. 190 (2019) on the eradication of violence and harassment in the world of work and the content of ILO Recommendation no. 206 (2019) on the eradication of violence and harassment in the world of work. The framework content of these documents refers to human rights, dignified work, suppression of discrimination (equality between men and women) and safe working conditions. When the Convention is ratified, it becomes part of the legal system of the Republic of Croatia and has legal force above the law. In addition to immediate application, it is necessary to harmonize the existing and adopt new legislation on the prevention of violence and harassment in the world of work, in order to regulate as comprehensively as possible specific and applicable issues, relationships and jobs or higher standards for combating violence and harassment in the world of work, and to determine measures for exercise and protection of regulated rights. The Croatian Parliament should pass a law on the ratification of the Convention and the acceptance of the Recommendation and thus confirm the determination of the Republic of Croatia for “zero tolerance to violence and harassment”.

Dok traje pandemija bolesti COVID-19, u ostvarivanju, ponajprije individualnih radnih odnosa (jer su kolektivni radni odnosi „na čekanju“) javljaju se brojna pitanja na koja nema odgovora (osobito u sudskoj praksi). Najčešće se obrazloženje traži u činjenici da je u pitanju pandemija i nemoći (pa i nespremnosti) svijeta rada, ali i nefl eksibilnosti autonomne regulative radnih odnosa i nespremnosti poslodavaca u svakodnevnom odgovoru na zahtjeve krize. U posebnim okolnostima ne smiju biti dovedena u pitanje primjena načela suvremenoga, demokratskoga radnog prava (uz načelo zaštite osobe na radu, načelo in favorem laboratoris, načelo zaštite prava iz radnog odnosa, sve uz sveprisutno načelo ustavnosti i zakonitosti), ali i načelo pacta sunt servanda (načelo obveznog prava) u ugovornim radnim odnosima i dr. Pokušava se pronaći odgovor na sporna pitanja koja u praksi (primjeni) tijekom epidemije, najčešće utvrđuju sadržaj radnih odnosa: „intervencija“ u ugovor o radu, autonomna regulativa radnih odnosa, radno vrijeme, plaće i naknade, odmori i dopusti, zaštita zdravlja i sigurnosti na radu, primjena načela najpovoljnijega prava za radnika i druga. Nužno je vrlo restriktivno primjenjivati svako ograničenje prava na radu, koje, inače može, u skladu s Ustavom države, biti uređeno samo zakonom, pa i mjere tijekom epidemije samo u okvirima zakona i Ustava., During the epidemic of the disease COVID-19, in the realization of primarily individual labour relations (because collective labor relations are at the moment “on hold”), there are numerous questions to which there are no answers yet (especially in the case-law). The most common explanation we can fi nd in the fact that it is an epidemic (pandemic) but also, we should emphasis the “impotence” of the (unprepared) labour market, but also the infl exibility of autonomous regulations of labor relations and the “unprepared” employers to the regular response to the “demands of the crisis”. In “special circumstances” the application of the principles of modern, democratic labour law (among others, there should be highlighted the principle of protection of the person at work, the principle in favorem laboratoris, the principle of protection of employment rights, all with the ubiquitous principle of constitutionality and legality), the principle of pacta sunt servanda (principle of compulsory law) in contractual employment and others, should not be questioned. There is an initiative to fi nd the answers to controversial questions that in practice (in applicability) at the time of the epidemic, most often, determine the content of labour relations: the “intervention” in the employment contract, autonomous regulation of labour relations, working hours, wages and benefi ts, safety at work, application of the principle of the most favorable right for workers and others. It is necessary to apply very restrictively any restriction of the right to work, which, otherwise, in accordance with the Constitution of the state, can be regulated only by law, but also by “measures” applied during the epidemic only within the law and the Constitution.

Vinodolski zakon iz 1288. najstariji je sačuvani zakonski tekst na hrvatskom jeziku te je istraživan različitim metodama. Ipak, nomotehničko tumačenje do sada nije obavljeno, dijelom i zato što je to noviji dio pravne znanosti. Autori istražuju Vinodolski zakon utvrđujući posebnosti njegova nastanka, „demokratičnost” donošenja od strane izabranih predstavnika općina i zapis pravnih običaja naroda. Nomotehničkom se metodom analiziraju: naziv (zakon), pravni sustav Vinodola, broj propisa, prostorna primjena, redoslijed normi, strani utjecaji te kvaliteta pojedinih propisa koji Vinodolski zakon svrstavaju u sam vrh europskih srednjovjekovnih propisa.

Osnovni, istovremeno i ključni pojmovi radnog prava sabrani su na jednom mjestu, po prvi puta u povijesti radnog prava u Republici Hrvatskoj.

Predmet ovoga rada su industrijske akcije drukčije od štrajka u sadržaju prirodnih prava (prava čovjeka na radu), kao dio prava na rad i slobodu rada, prava na zaradu „kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život“ ; pravo na ograničeno radno vrijeme ; pravo na odmore i dopuste ; pravo udjela pri odlučivanju u poduzeću ; pravo na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu ; pravo na socijalnu sigurnost, socijalno osiguranje i zdravstvenu zaštitu ; pravo koalicije i osnivanja sindikata „radi zaštite svojih gospodarskih i socijalnih interesa“ ; pa slijedom toga „jamči se pravo na štrajk“.

Knjiga sadrži komentar svake odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN br. 100/2019), ukupno 281 članka s odgovarajućom sudskom praksom, te prilozima.

U „Narodnim novinama“ (dalje „N.N.“) broj 75/2018 od 22. 8. 2018. objavljeni su provedbeni (podzakonski) propisi, koje je donio ministar nadležan za rad, pozivom na Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („N.N“ 157/13, 152/14 i 39/18). Riječ je o pet pravilnika, koji su stupili na snagu 31. kolovoza 2018. godine. U ovom se radu razmatraju osnovna pitanja njihovog sadržaja.

Autor se bavi Međunarodnom organizacijom rada - ILO plodovi ljudskih prava (ne)adekvatni korijenima.

Autor se bavi specifičnom zdravstvenom zaštitom radnika u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.

Prošlo je 100 godina (29. 06. 1919.) od osnivanja i Ustava Međunarodne organizacije rada (MOR-a) i njezinih prvih konvencija, što, uz univerzalna vrela radnoga (i socijalnog) prava, a kasnije i uz primarna i sekundarna vrela prava Europske unije (EU) i Vijeća Europe (VE) čini svojevrsnu kodifikaciju međunarodnog radnog prava o slobodama i pravima na radu i u vezi s radom koja čine jedinstvo univerzalnih i prirodnih prava. To čini osnov za donošenje propisa („bivših“ i „sadašnjih“) u radnopravnim i socijalnopravnim odnosima u svakoj državi-članici pa tako i u Republici Hrvatskoj.

Autor se bavi temom "Korijeni i temelji radnih prava u dokumentima MOR-a (u povodu 100 godina osnivanja i rada)"

Autor se bavi provedbom postupka procjene učinka propisa.

Zakon o zaštiti na radu (ZZR) objavljen je u „N.N“ 71/14 ; 118/14 ; 154/14 ; a primjenjuje se od 19.06.2014. godine. Već se javljaju „ideje i prijedlozi“ o njegovim „izmjenama i dopunama“. Jedan od tih „dokumenata“ izašao je iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava u XII mjesecu 2017 (doduše, na jednom „savjetovanju“ u organizaciji ZIRC Zagreb), a sada i na stranicama toga ministarstva. O ovim i drugim „prijedlozima“ biti će „rasprava i mišljenja“ kao i što su ova u sadržaju ovoga rada. Svake „izmjene i dopune“ (ili samo „izmjene“ ili samo „dopune“) zakona je zahtjevan nomotehnički zahvat pun uvjeta, razloga i ciljeva brojnih subjekata koji razvijaju specifične odnose u ovoj posebno složenoj i značajnoj oblasti prava. Na to obvezuju norme o izradi propisa i druge činjenice.

Autor se bavi temom "Heterogenosti i nedorečenosti disciplinske (stegovne) odgovornosti radnika po ugovoru o radu"

U „Narodnim Novinama“ (dalje: „N.N“) broj 78/2018. od 25.5.2018., objavljen je Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (dalje: Pravilnik). Donio ga je ministar nadležan za rad, pozivom na Zakon o zaštiti na radu (dalje ZZR), članak 78., a utvrđuje: „mjere, pravila, postupke i aktivnosti zaštite na radu radnika, osoba na radu i samozaposlenih osoba na privremenim gradilištima“ koja su određena odredbama ovoga Pravilnika.

Vlada Republike Hrvatske i Sindikat hrvatskih učitelja, sklopili su 15. svibnja 2018. godine Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: Kolektivni ugovor ili Ugovor). „Ugovor obvezuje i primjenjuje se u ustanovama u kojima se obavlja osnovnoškolska djelatnost (u daljnjem tekstu: škola), pri čemu financijska sredstva za ugovorena prava i obveze osigurava Državni proračun Republike Hrvatske, odnosno proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na način utvrđen Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispr. 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/17 i 7/17).“ Ugovor ima sve objektivne nomotehničke pretpostavke (oznake) propisa. Ima normativni dio („utvrđuje prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenika škola“) i ugovorni dio („utvrđuje prava i obveze njegovih potpisnika“).

U „Narodnim novinama“ broj 36/2018 od 18.04.2018. objavljen je Kolektivni ugovor ugostiteljstva, zaključen između reprezentativnih sindikata u toj djelatnosti i Hrvatske udruge poslodavaca – udruga ugostiteljstva i turizma, 27. ožujka 2018. godine, a uređuju „međusobna prava i obveze, te određena pravila i pitanja iz radnih odnosa i u svezi s radnim odnosom radnika/ce... u ugostiteljskoj djelatnosti“ i „... određena minimalna prava i obveze poslodavaca i radnika u ugostiteljskoj djelatnosti“. To su „djelatnosti pružanja usluga smještaja i pripreme i usluživanja hrane i pića...“.

Autor se bavi temom "Nomotehničke oznake i manjkavosti Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća"

Autor se bavi prikazom knjige "Novo hrvatsko radno pravo - ogledi iz radnog prava i pravne prakse" Dragana Zlatovića i Ivana Malenice.

Zakon o zaštiti na radu, u skladu s Direktivom 2009/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za sigurnost i zdravlje radnika pri uporabi radne opreme na radu i posebni provedbeni (podzakonski) akti uređuju složena i specifična pitanja i odnose u vezi radne opreme na radu. To određuju pojmovi: radna oprema, opasno područje, izloženi radnik, rukovoditelj i drugi, kao i brojne obveze poslodavca i drugih subjekata u tom procesu. To je i sadržaj ovoga rada.

Od 02.03.2017.godine u Republici Hrvatskoj primjenjuje se „novi"" Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 16/17). Zakon ima sadržaj raspoređen u 88 članaka kojima se uređuje: posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno usmjeravanje, obrazovanje radi povećanja zapošljivosti radne snage, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, mjere aktivne politike zapošljavanja, ostale aktivnosti u svrhu poticanja prostorne i profesionalne potrebljivosti radne snage, novog zapošljavanja i samozapošljavanja, izvori sredstva za djelatnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te ustroj, upravljanje i obavljanje djelatnosti Zavoda. „Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na posredovanje pri zapošljavanju pomoraca koje je uređeno posebnim propisima, osim ako su korisnici novčane naknade sukladno ovom Zakonu"".

Autor se bavi pomorskom knjižicom i odobrenjem za ukrcavanjem.

Autor se bavi razlozima i sadržajem izmjena Zakona o radu.

Autor se bavi temom "Obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje pomoraca - članova posade u međunarodnoj plovidbi"

U „Narodnim novinama"" br. 115. od 23.10.2015. godine objavljen je kolektivni ugovor za graditeljstvo s prilogom I „Tarifni stavovi"" i „Dodatkom"", kao sastavnim dijelovima toga autonomnog, profesionalnog i izvan državnog izvora prava. Uređene su brojne specifičnosti o uvjetima rada u djelatnostima graditeljstva. Kolektivni ugovor primjenjuje se na teritoriju Republike Hrvatske od dana potpisivanja 25. rujna 2015.

Autor se bavi temom "Nomotehničke i druge karakteristike kolektivnog ugovora za djelatnost privatnog zdravstva Hrvatske"

Autor se bavi sindikalnim povjerenicima i radničkim vijećima.

Autor se bavi temom radnika u graditeljstvu upućenih na rad u inozomestvu.

Autor se bavi temom "Posebnosti radnog vremena i odmora radnika u morskom ribarstvu"

Prirodne katastrofe postoje oduvijek i čovjek se od davnina morao boriti protiv njihovih posljedica, a vremenom sve organiziranije pri čemu se donose i pravni propisi u tu svrhu. Prvi dio rada obrađuje pravne propise relevantne za hrvatske prostore tokom 18. i 19. stoljeća koji posebno uređuju zdravstvenu zaštitu, vatrogastvo i redarstvo. Prirodne nepogode ne prestaju, ali se mogu, barem preventivno djelovati na njihove, često, nepopravljive posljedice. Pored drugih znanosti, pravna znanost o stvaranju novih propisa (nomotehnika) u tome može pomoći. Nakon pregleda važećih propisa koji danas predstavljaju organizacijski okvir za sprječavanje i saniranje posljedica od mogućih prirodnih i tehnoloških katastrofa, u trećem dijelu radu govori se o nomotehničkim (objektivnim i subjektivnim) pretpostavkama za znanstveno stvaranje propisa u odnosima i sustavu civilne zaštite.

Autor se bavi reprezentativnošću ili selektivnošću kolektivnog pregovaranja i kolektivnih ugovora.

Autor se bavi temom "Izrada procjene rizika"

Složeni odnosi u poslovima zaštite na radu ne mogu se obaviti bez subjekata koji imaju specifičan položaj i posebna prava, obveze i odgovornosti po Zakonu o zaštiti na radu. U ovom radu piše se o: ovlašteniku poslodavca, ovlaštenoj osobi, povjereniku radnika za zaštitu na radu, specijalistu medicine rada, stručnjaku zaštite na radu i odboru za zaštitu na radu u odnosima zaštite na radu., Complex relations in the field of safety at work could not be present without the subjects which have a specific status and specific rights, obligations and responsibilities regulated by the Occupational Health and Safety Act. This paper deals with: employer’s designated employee for the implementation of occupational health and safety activities, employees’ elected representative for health and safety protection at work, occupational medicine specialist, occupational health and safety specialist and the committee for safety at work in the relations of safety at work.

Autor se bavi novom organizacijom gospodarskih inspekcija.

Autor se bavi temom "Osposobljavanje iz zaštite na radu"

Autor se bavi Zakonom o europskim radničkim vijećima.

Autor se bavi temom "Obavljanje poslova zaštite na radu"

Autor se bavi sudjelovanjem radnika u odlučivanju u europskom društvu i europskoj zadruzi.

Autor se bavi jedinstvenim metodološko- nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.