Search

Protokoli usmjeravanja su današnja stvarnost u svijetu mreža. Protokoli OSPF i EIGRP iz skupine IGP, te protokol BGP iz skupine EGP. Teorijski i praktično su obrađena sva tri protokola, s naglaskom na praktično. Primjena protokola usmjeravanja podijeljena je u tri dijela. Prvi dio obrađuje dvije LAN mreže. U jednoj se koristi EIGRP, a u drugoj OSPF. Protokol EIGRP je protokol vektora udaljenosti koji koristi algoritam Bellman-Ford za izračun udaljenosti između dva čvora. Ima iste tablice usmjeravanja unutar jednog autonomnog sustava. Uz to obrađene su konfiguracije usmjeritelja koristeći taj protokol. S druge strane, protokol OSPF je protokol stanja veze i koristi algoritam Dijkstra. On ima podjelu po područjima pa tablice usmjeravanja mogu ovisiti o tome. U radu je obrađena konfiguracija za navedeni protokol, te definicija svakog pojedinog područja na usmjeritelju. Drugi dio je BGP protokol u kojemu su opisane osnovne naredbe koje je potrebno unijeti na usmjeriteljima da bi se osposobila mreža. Ona je zamišljena kao telekom ili skup više autonomnih sustava. Naposljetku su povezane dvije LAN mreže u jednu WAN mrežu preko BGP mreže. Tablice usmjeravanja između dvije LAN mreže dijele se preko tunela kako ne bi bile dostupne nikom drugom. These days routing protocols are the reality in the world of networks. OSPF and EIGRP protocols from the IGP group, and BGP protocol from EGP group. All three of them are theoretically and practically processed, with emphasis on practical. Appliance of routing protocols is divided into three parts. The first part deals with two LAN networks. One is using EIGRP, and the other OSPF. Protocol EIGRP is a distance vector protocol used by the Bellman-Ford algorithm for calculation of remoteness between two nodes. It has the same tables of directing within one autonomous system. Along with the configuration of the router using that exact protocol. On the other side, the OSPF protocol is a connection state protocol and it uses Dijkstra algorithm. It has an area division and the routing table can depend on it. This seminar presents configuration of specified protocol, and the definition of each area on the router. The second part is a BGP protocol in which the basic commands, required by the routers, are described to enable the network. The network is conceived as a telecom or a set of more autonomous system. There are two LAN networks connected to one WAN network via BGP network. The routing tables between the two LAN networks are divided through the tunnel so that they would not be available to any other.

U ovom završnom radu se obrađuje usporedba Internet protokola verzije 4 i Internet protokola verzije 6. Internet protokoli služe za prijenos podataka s izvorišta na odredište. Na početku rada objašnjen je OSI referentni model i TCP/IP model. Nadalje u ovom radu bit će ukazane osnovne razlike između ova dva protokola poput duljine adresa i adresnog prostora, razlike između zaglavlja pojedinog protokola, usporedba adresiranja i usmjeravanja paketa između izvorišta i odredišta. Osnovna zadaća ovog rada je ukazati na razlike između dva protokola. In this final paper, a comparison of Internet Protocol Version 4 and Internet Protocol Version 6 is handled. Internet protocols serve to transfer data from sources to the destination. At the beginning of the work, the OSI reference model and the TCP/IP model were explained. Further, in this paper, the basic differences between these two protocols, such as the length of address and address space, the differences between the headers of a particular protocol, comparison of addressing and routing of packets between source and destination will be shown. The basic task of this paper is to point to the differences between the two protocols.

"Uredsko poslovanje i sposivodstvo - potpuni priručnik" na zaokružen i cjelovit način predstavlja važnu materiju uredskog poslovanja i spisovodstva u Republici Hrvatskoj. U njoj su, osim cjelokupnog teksta Uredbe o uredskom poslovanju, unijeta i brojna autorova iskustva iz rada u državnoj i javnoj upravi. Knjiga sadrži i tri priloga: obrasce iz Uredbe o uredskom poslovanju ; rokove čuvanja gradiva ; te izvod iz Pravilnika o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojčanim oznakama stvaralaca i primalaca akta iz 1988., a koji je još uvijek na snazi.

Ovaj rad opisuje implementaciju jednostavne arhitekture sustava Interneta stvari. Najprije se opisuju komponente arhitekture. Komponente arhitekture su korisnička aplikacija, servisu u oblaku, pristupnik i naprave. Zatim se opisuje aplikacijski protokol koji naprave u sustavu koriste. Nakon toga opisuje se implementacija i komunikacija komponenti sustava. This thesis describes the implementation of a simple Internet of Things architecture. At the beginning, components of the architecture are described. Components of the system are user application, cloud service, gateway and devices. Following that, the communication protocol used by smart devices in the system is explained. In the end, implementation and communication of system components is described.

Pregledom Ethernet tehnologije i njezinog utjecaja na razvoj mreža dolazi se do zaključka da postoji potreba za proširenjem Etherent tehnologije na razinu koja dozvoljava veću količinu uređaja (stanica) na mreži. Ovaj rast broja stanica na mreži je popraćen sa rastom broja podataka na mreži, time se postavljaju izazovi za nove tehnologije poput IP protokola i VLAN tehnologije. Kroz analizu IP protokola i VLAN tehnologije dolazimo do zaključka da je okosnica upravljanja modernim mrežama implementacija VLAN tehnologije na bilo kojoj razini mreže. IP protokol uspješno nadilazi problematiku adresiranja svih aktivnih i pasivnih uređaja na mreži, dok VLAN tehnologija nudi metode koje omogućuju logičku segmentaciju mreže. Skalabilnost mreža je do uvođenja VLAN-a bila nepredvidiva. Oslanjajući se na međusobno povezivanje lokalnih mreža putem preklopnika i algoritam razapinjućeg stabla, navedene metode su se pokazale kao neadekvatno rješenje za buduće potrebe mreža s obzirom na njihov rast. VLAN tehnologija kakvu poznajemo danas je relativno nova u pogledu odobrenja od strane IEEE i prve implementacije na velikoj razini. Daljni razvitak ove tehnologije se predivđa u područjima koje se bave programski definiranim mrežama tj. SDN (eng. Software Defined Networking), koji omogućuju upravljanje mrežama korištenjem apstrakcija kojima se odvajaju mrežni uređaji od mrežnih podataka. VLAN je odredio smjer kretanja ideja za nove načine upravljanja mreža.

U radu je izrađena i opisana komponenta za razmjenu poruka i informacija o prisutnosti na uređajima s operacijskim sustavom Android. Radi ispravnog oblikovanja, programske izvedbe i testiranja aplikacije, analiziran je protokol XMPP na kojem se komponenta temelji. Komponenta direktno komunicira s poslužiteljem Openfire temeljenim na protokolu XMPP. Ovaj način komunikacije uspoređen je s posrednom komunikacijom preko poslužitelja GCM-CSS. Objašnjena je instalacija i podešavanje poslužitelja Openfire koji je povezan s komponentom. Komponenta je na kraju ugrađena u testnu aplikaciju pomoću koje je testirana njena ispravnost pri radu. A messaging and presence information sharing component for Android devices was implemented in this paper. XMPP protocol, on which the component is based, is analized in order to design and test the component correctly. The component communicates directly with XMPP Openfire server. This way of communication is compared to intermediate way of communicating using the GCM-CSS server. Openfire was connected to the component, and its installation and configuration are explained in the paper. Finally, the component was built in a test application which was used to test the components behaviour.

U ovom radu izrađena je aplikacija za trenutno poručivanje na uređajima s operacijskim sustavom Android. Aplikacija korisnicima omogućava razmjenu kratkih tekstualnih poruka, informacija o prisutnosti te razmjenu datoteka. Razvijena aplikacija temelji se na protokolu XMPP (Extensible Messaging and Presence Protocol). U sklopu ovog rada također je instaliran i podešen XMPP poslužitelj. Razvijena aplikacija spaja se na poslužitelj sa kojeg dohvaća podatke o korisnicima. Razmjena poruka, informacija o prisutnosti i datoteka odvija se posredstvom poslužitelja. Aplikacija je ispitana u radu s instaliranim poslužiteljem. The result of this work is Android Application for Instant Messaging. The application allows users to exchange short text messages, presence information and files. The developed application is based on XMPP protocol (Extensible Messaging and Presence Protocol). Part of this work was also to install and configure XMPP server. The developed application connects to the server from which it retrieves information about users. The exchange of instant messages, presence information and files takes place through the server. The application has been tested to work with the installed server.

Glavna tema ovog završnog rada je Internet protokol verzija 6 (engl. IPv6 – Internet Protocol version 6) – kako i zbog kakvih potreba je nastao, koji su principi njegova funkcioniranja, te koje nam nove mogućnosti pruža. Naravno, da bi se moglo govoriti o IPv6 protokolu, svakako se mora spomenuti i njegov prethodnik, IPv4 protokol. Kroz kratku usporedbu tih dvaju protokola navest ćemo prednosti verzije 6, ali i spomenuti probleme oko njegove implementacije u sustave, koja traje već petnaestak godina. Budući je implementacija spora i ne odvija se istom brzinom u svim zemljama svijeta, dotaknut ćemo se i situacije koja se zbiva u našoj zemlji u odnosu na države koje nas okružuju. Main subject of this final paper is the Internet Protocol version 6 – how and due to what needs is was designed and created, what are the principles of its functioning and what new possibilities is it offering. To be able to talk about IPv6, we certainly have to mention its forerunner: the Internet Protocol version 4. Through short comparison of these two protocols we will explain the advantages of the version 6, but also mention the problems, which turned up during its implementation into the systems for the past 15 years. Because of its slow implementation the situation and progress is not in the same in every country, and we will compare the process in our country with neighbouring countries.

Razvijeni registar korisnika sustava za e-račun predstavlja sloţeni informacijski sustav koji obavlja zadaću evidencije korisnika koji sudjeluju u procesu razmjene, ne samo elektroničkih računa, nego i drugih elektroničkih dokumenata. Usluga koju registar korisnika pruţa svojim korisnicima je omogućavanje relevantnih podataka o drugim korisnicima tog informacijskog sustava. Proučavanjem različitih dijelova sustava za e- račun krenulo se u izgradnju registra korisnika. Nakon upoznavanja sa standardima pri izgradnji registra korisnika u raznim projektima i iskustvima u mnogim zemljama, analizirana je podatkovna struktura registra korisnika nakon čega je izgrađena baza podataka za registar korisnika i aplikacija za pristup registru.