Search

Istraživanje se sastojalo od eksperimentalnog i epidemiološkog dijela. U eksperimentalnom dijelu istraženi su akutni učinci pušenja, konzumacije standardiziranog doručka i kave na pH KI-a u 41 zdravog odraslog ispitanika. Učinak konzumacije standardiziranog doručka i kave na pH KI-a nije uočen. Vrijednosti pH KI-a izmjerene u pušača nakon cjelonoćnog sustezanja od pušenja bile su prosječno za 0,62 logaritamske jedinice niže od vrijednosti izmjerenih u zdravih nepušača (P, The study comprised experimental and epidemiological section. In experimental section, acute effects of smoking, standardised breakfast and coffee consumption on EBC pH were evaluated in 41 healthy adults. No effect of food and coffee consumption on EBC pH was found. EBC pH values of smokers after overnight smoking abstinence were on average 0.62 logarithmic unites lower than values in healthy non smokers (P

Uvod: Atopični dermatitis, imenovan tudi atopijski ekcem ali nevrodermitis, je kronična, ponavljajoča se nenalezljiva vnetna kožna bolezen, za katero je značilno hudo srbenje. Je najpogostejša kronična vnetna bolezen dojenčkov v starosti treh mesecev, ki se pojavi pri približno 20 % otroške populacije. Tipičen je nastop bolezni v zgodnjem otroštvu. saj se pri več kot 60 % dojenčkov simptomi prvič pojavijo že pred enim letom starosti, 85 % otrok pa zboli do 5 leta življenja. Večina prizadetih dojenčkov ima vse življenje občutljivo, suho, drobno in luščečo se kožo. Namen: Namen diplomskega dela je bil na podlagi pregleda domače in tuje literature predstaviti atopični dermatitis pri dojenčkih in njegove posebnosti, ter izpostaviti vlogo medicinskih sester. Pri tem smo si postavili cilj, odgovoriti na tri postavljena raziskovalna vprašanja. Metode dela: Uporabljena je bila deskriptivna metoda dela s pregledom znanstvene in strokovne ter domače in tuje literature na temo atopičnega dermatitisa pri dojenčkih in vloge medicinskih sester. Iskanje literature je potekalo med avgustom in decembrom 2020 preko mednarodnih podatkovnih baz: PubMed, Science Direct, preko portala digitalne knjižnice Univerze v Ljubljani DiKUL ter s pomočjo spletnega brskalnika Google Učenjak. Vključitveni kriteriji so bili: literatura, napisana med letoma 2010 in 2020, dostop do celotnega besedila, angleški in slovenski jezik ter primernost vsebine članka glede na naslov diplomskega dela. Izjemoma smo uporabili starejše vire le takrat, ko so bili relevantni. Rezultati: Študije dokazujejo, da imajo dojenčki z atopičnim dermatitisom največkrat težave s srbenjem, bolečino, utrujenostjo, posledica vsega tega pa je tudi nespečnost. Da zmanjšamo resnost in potek same bolezni, se priporoča dojenje, izogibanje alergeni hrani, pomembna pa je predvsem ustrezna nega kože dojenčka. Pri vsem tem imajo pomembno vlogo medicinske sestre, ki skrbijo za strokovno in pravilno izvedbo nege kože. Ne-nazadnje pa imajo glavno vlogo pri poučevanju staršev, kako lahko v domačem okolju prevzamejo vlogo medicinskih sester. Razprava in zaključek: Naše ugotovitve so pokazale, da je srbenje za dojenčka neželen dogodek in njegovo zdravstveno stanje poslabša. Na obolelem mestu je koža boleča, rdeča, otekla, suha, razpokana, nastanejo tudi ranice, kar privede do infekcije in posledično tudi do bolečine. Pri vsem tem se pojavi tudi nespečnost. Tu so avtorji enotnega mnenja, da ima lahko nespečnost na dojenčka negativne posledice, vključno z nevro-kongnitivnimi funkcijami, vedenjskimi težavami in spremenjenim razpoloženjem. Da bi nastale težave kolikor toliko omilile, se svetuje nego kože dojenčka po priporočilih medicinskih sester. Tako lahko medicinske sestre s poučevanjem zdravstvene vzgoje o negi atopične kože pripomorejo k večji samozavesti in kompetentnosti staršev dojenčka pri negi kože ter obvladovanju bolezni. Poleg te naloge imajo tudi pomembno vlogo pri teoretičnem in praktičnem poučevanju o pravilni prehrani in negi kože. Introduction: Atopic dermatitis, also called atopic eczema or neurodermitis, is a chronic, recurrent, non-communicable inflammatory skin disease characterised by severe itching. It is the most common chronic inflammatory disease of infants aged 3 months, occurs in approximately 20% of the infant population. Typical is the onset of the disease in early childhood, with more than 60% of infants first icing symptoms as early as a year, and 85% of children get sick up to 5 years of life. Most of the affected babies have sensitive, dry and finely flaming skin all their lives. Purpose: The purpose of the thesis was to present atopic dermatitis in infants and its specificities, on the basis of a review of domestic and foreign literature, and to highlight the role of nurses. In doing so, we set ourselves a goal, answering the three research questions Methods: A descriptive method of working with an overview of scientific and professional and domestic and foreign literature on atopic dermatitis in infants and the role of nurses was used. The literature search took place between August and December 2020, via international databases: PubMed, Science Direct, via the Digital Library portal of the University of Ljubljana DiKUL and through the Google Scholar web browser. The inclusion criteria were: literature written between 2010 and 2020, access to the full text, English and Slovenian language and the appropriateness of the content of the article according to the title of the thesis. Exceptionally, we only used older sources when they were relevant. Results: Studies show that infants with atopic dermatitis usually have problems with itching, pain, fatigue, and insomnia is also the result of all this. In order to reduce the severity and course of the disease itself, breastfeeding is recommended, avoiding allergen food, and in particular appropriate skin care of the infant is important. In all of this, nurses who itch for professional and proper skin care play an important role. Last but not least, it plays a major role in teaching parents how they can take on the role of nurses in their home environment. Discussion and conclusion: Our findings have shown that itching for the infant is an adverse event and his health deteriorates. At the site, the skin is painful, red, swollen, dry, cracked, sore pain is also formed, leading to infection and consequently pain. Insomnia also occurs in all of this. Here, the authors of the single opinion that insomnia can have negative consequences on the infant, including neuro-congestive functions, behavioral problems and altered mood. In order to alleviate the problems as much as possible, infant skin care is recommended, according to the recommendations of the nurses. Thus, by teaching health education about atopic skin care, the nurse can help to increase the confidence and competence of the infant's parents in skin care and disease control. In addition to this task, it also plays an important role in theoretical and practical teaching on proper nutrition and skin care.

Background. Asthma treatment response is highly variable and pharmacogenetic markers that predict treatment response would be one step closer to personalized treatment. GWAS studies have shown that polymorphisms GLCCI1 could be associated with asthma treatment response to inhaled corticosteroids (ICS). Materials and methods. We genotyped rs37973 of GLCCI1 in 208 adult asthma patients treated with ICS. Change in % predicted FEV1 was analysed after short-term (3 months) and after long-term (at least 3 years) treatment. Treatment success was defined as good when FEV1 decreased less than 30 ml/year. Results. After 3 months of treatment, change of % predicted FEV1 was higher in patients with GG genotype than in patients with AG+AA genotype, and this genotype dependent difference was only evident in non-smokers. Similar results were found after at least 3 years of treatment when all patients were analysed, in non-smokers and patients with atopy. Even though, no differences in treatment success (good vs. poor response) were observed when analysing the entire group of patients, genotype dependent treatment success was highly influenced by smoking and atopy. GG genotype was overrepresented in non-smokers and patients with atopy with good response. Conclusions. Rs37973 was associated with short- and long-term treatment response however, there was a great influence of smoking and atopy on pharmacogenetic association. Furthermore, we found GG genotype to be associated with better treatment response, what is contrary to results found in GWAS.

Alergijske bolesti smatraju se bolestima modernog doba jer su veliki javnozdravstveni problem u industrijski razvijenim zemljama, ali i u zemljama u razvoju, posebno u djece i mlađih odraslih osoba. Uzroci porasta alergijskih bolesti još nisu dovoljno objašnjeni, no rizičnim čimbenicima smatraju se nasljedna predispozicija, izloženost alergenima, onečišćenje okoliša, smanjena stimulacija imunološkog sustava u ranim razvojnim stadijima i suvremeni način života. Alergijske bolesti treba tretirati kao općeniti poremećaj zdravlja, te se one mogu javiti u bilo koje doba života, u različitim organima istodobno ili u različitom vremenskom periodu, dugotrajne su i zahtjevaju kompleksnu medicinsku skrb. Značajno utječu na kvalitetu života, i smanjenje radne sposobnosti oboljelih te su veliko socioekonomsko opterećenje za pojedinca i društvo. U radu su teorijski obrađeni pojmovi atopijskih (alergijskih) bolesti, te pojam alergijskog rinitisa koji se smatra najčešćom manifestacijom atopije. Zatim su obrazloženi pojmovi alergije, astme i atopijskog dermatitisa. U radu su opisani načini izvođenja dijagnostičkog PRICK testa te ukazane moguće nuspojave prilikom izvođenja. Pretragom rezultata kliničkih testova ukazano je na najčešće inhalacijske alergene u sjevernom dijelu Republike Hrvatske. Objašnjena je uloga medicinske sestre u edukaciji bolesnika u atopijskim bolestima te su navedene sestrinske dijagnoze. Allergic diseases are considered to be diseases of modern time as they are a great public health problem in developed countries, but also in developing countries, especially among children and young adults. Causes of increase of allergic diseases are still not explained in detail. However, the presumption is that the risk factors are hereditary predisposition, allergen exposure, environmental pollution, decreased stimulation of immune system in early stages of development and modern lifestyle. Allergic diseases should be treated as general health problem disord, and they can appear in any period of life, in different organs at the same time or in different time period. Moreover, their duration is prolonged and they require a complex medical care. They also significantly affect the quality of life, and decrease in work ability of the ill, and they are a great socio-economic burden for the individual and the society. This paper atopic (allergic) diseases are being theoretically explained, mostly allergic rhinitis which is considered to be one of the most common manifestation of atopy. Furthermore, the terms allergy, asthma and atopic dermatitis are being explained. In the paper the way of performing the diagnostic PRICK test is pointed out as well and also the possible side effects during test performance. Statistical analysis of the skin PRICK test pointed out the most common inhalation allergens in the north part of Republic of Croatia. The role of medical nurse in education of the ill about atopic diseases is explained, and the nursing diagnoses are adduced as well.

Alergijske bolesti nasljedne su bolesti čija se učestalost značajno povećala u posljednjih 50 godina. Istraživanjima je utvrđena njihova korelacija s ekspresijom pojedinih gena, a simptomi alergijskih reakcija posljedica su kaskadnih reakcija i međudjelovanja upalnih procesa. Novi pristupi u istraživanjima kao što su Next Generation Sequencing (NGS) i Genome Wide Association Studies (GWAS) omogućavaju ispitivanje različitih kategorija unutar i između populacija te razvijaju strategije za upravljanje velikom količinom podataka s ciljem otkrivanja poveznica između ekspresije određenih gena i alergijskih bolesti.

Apstrakt: Klara ćelije su matične ćelije respiratornog epitela koje diferenciraju u mukocilijarni epitel. Glavni cilj ove studije je utvrđivanje povezanosti koncentracija proteina Klara ćelija (SS16) u serumu sa ispoljavanjem bolesti donjih disajnih puteva u uzrastu do dve godine i njihov prediktivni značaj na ispoljavanje bolesti u sedmoj godini života u odnosu na atopiju. Metod: U grupi zdrave dece uzrasta 5-24 meseca analizirane su koncentracije SS16 u serumu u odnosu na individualne karakteristike, predhodno ispoljavanje bolesti donjih disajnih puteva i koncentracije biomarkera TN2 odgovora, imunoregulatornih citokina i infekcije RSV, kao i u odnosu na ispoljavanje bolesti donjih disajnih puteva u uzrastu od sedam godina. Rezultati: Kod dece bez atopije koncentracije SS16 u serumu se povećavaju sa uzrastom, dok se kod dece sa atopijom smanjuju. BHR fenotip kod dece sa atopijom udružen je sa koncentracijom SS16≤3,4 ng/ml. Negativna korelacija CC16 i TSLP utvrđena je kod dece sa atopijom i kod dece bez atopije pri statističkoj eliminaciji IL-10. Prediktor dijagnoze astme u 7 godini kod ženske dece je SS16≥6,8ng/ml u uzrastu 5-7 meseci i SS16≤2,9ng/ml u uzrastu 8-24 meseca. Na rizik od ispoljavanja akutnog bronhitisa u 7 godini, kod muške dece bez atopije ukazuje SS16≤3,7ng/ml, bez porasta u infekciji RSV. Na rizik od ispoljavanja akutnog bronhitisa u 7 godini, kod muške dece sa atopijom u uzrastu 5-7 meseci ukazuje SS16≤4,3ng/ml i TGFβ1≥27,5ng/ml. Zaključak: U ovoj studiji je utvrđen značaj koncentracija SS16 u serumu kao markera BHR u uzrastu do dve godine, kao i prediktora astme kod ženske dece i akutnog vizinga kod muške dece u uzrastu od sedam godina. Summary: Clara cells are stem cells of the lung epithelium which differentiate into a mucociliary epithelium. The aim of this study is to determine correlation of serum levels Clara cells protein (CC16) with the manifestation of lower respiratory tract diseases (LRTD) in the period of up to two years of age and to establish a predictive significance of CC16 for the manifestation of LRTD at the age of seven in relation to the atopy. Меthodology: Longitudinal study of symtoms free children aged 5-24 months. CC16 determinated by ELISA method. Serum CC16 at 5-24 months of age analyzed in relation to individual characteristics, previously manifested LRTD, as well as to the TH2 response, immunoregulatory cytokines and RSV infection, as well as in relation to the LRTD at the age of seven. Results: Serum CC16 in nonatopic children is increasing with age while it is decreasing in atopic children. BHR phenotype in children with atopy is connected to the СС16≤3,4 ng/ml. The negative correlation between CC16 and TSLP is determined in atopic children and in nonatopic children via statistical elimination IL-10. In female children predictor for athma at the age of 7 is СС16≥6,8ng/ml at the age of 5-7 months and СС16≤2,9ng/ml at the age of 8-24 months. The risk of acute bronchitis at the age of 7 in male nonatopic children is indicated by the СС16 ≤3,7ng/ml, without an increase in the RSV infection. The risk of acute bronchitis at the age of 7 in atopic male children is indicated by СС16≤4,3ng/ml and TGFβ1≥27,5ng/ml at the age of 5-7 months of age. Conclusion: This study has determined the significance of CC16 as a BHR-marker in atopic children at the age of two, and as a predictor of asthma in female children and acute wheezing in male children at the age of seven.

Prikazati učinkovitost dijagnostičko- terapijskog pristupa EoE-u na našoj Klinici. Retrospektivnim pregledom dokumentacije identificirali smo pacijente sa potvrđenom dijagnozom EoE. Analizirali smo dob, spol, simptome, dužinu trajanja bolesti do postavljanja dijagnoze, prisutnost atopijskih bolesti, razinu eozinofila u krvi i ukupnih IgE antitijela, endoskopski i histološki nalaz, odgovor na liječenje, te suradljivost pacijenta. od osmero djece (6 m) dobi 12-17 godina u trenutku postavljanja dijagnoze (srednja dobi 13, 6±1, 73) nađene su tipične makroskopske endoskopske promjene, histološki nalaz koji je zadovoljavao kriterije za EoE. Svi su imali senzitizaciju na nutritivne alergene, a većina i zahvaćanje više organskih sustava atopijom. U četiri pacijenta bilježi se blaga pothranjenost. Nije bilo kliničkog niti histološkog odgovora na izoliranu terapiju IPP-om, a po uvođenju uvođenja TED/EED troje pacijenata je ušlo u remisiju, dvoje nisu odgovorili na preporučene mjere, jedan je bio nesuradljiv. Kod dvoje pacijenta bilježimo klinički odgovor, predviđena je kontrolna endoskopija. Trajanje simptoma u bilo u rasponu od 3 - 60 mjeseci s tim da za jednog pacijenta podatci nedostaju, a u jednom slučaju dijagnoza je postavljena tijekom obrade suspektne celijakije.

Introduction: Bronchial asthma is a chronic inflammatory disease of the airways and for the occurrence of it predisposing factors are responsible such as hereditary load, nonspecific airway hyperresponsiveness and atopy. In the presence of predisposition, numerous risk factors lead to the appearance or worsening of asthma, presenting a sort of triggers. Physical exertion represents a significant risk factor for worsening of existing bronchial asthma because hyperventilation through indirect way activates broncho-constrictor mechanisms. The aim of this study was to determine the influence of nonspecific airway hyperreactivity and atopy on bronchospasmin asthmatics during exertion. Method: The study included a total of 162 patients with the mild form of bronchial asthma and with confirmed nonspecific airway hyperresponsiveness and atopy. Depending on the results after the stress test, or the appearance of exertion-induced bronchospasm (EIB) or its absence, the respondents were divided into two equal experimental groups. Results: The respondents who had a family history of bronchial asthma were more likely to have had bronchospasm during exertion . The degree of nonspecific hyperreactivity and hypersensitivity of the airways expressed through a decline in FEV1 and inhaled histamine concentration was correlated with bronchospasm during exertion. Atopy constitution presented via a skin test to inhalant allergens and total IgE in the serum were in positive correlation with bronchospasm during exertion. Conclusion: A more expressed nonspecific airway hyperresponsiveness and atopic constitution in asthmatics increase airway reactivity during exertion.

Učestalost alergijskih bolesti postiže gotovo epidemijske razmjere. Alergijske su bolesti među najčešćim kroničnim problemima u djetinjstvu i najčešće tegobe u odraslih. Kronične tegobe znatno utječu na kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji.(1) U djece, atopijske bolesti su najčešće bolesti kroničnog tipa razvijenih zemalja. Zabrinjavajući porast slučajeva pripisujemo genetskoj predispoziciji, načinu života te izlaganju štetnim agensima iz okoline. (2) Da bi se utjecalo na smanjenje učestalosti pojavnosti atopija, vrlo je važna uloga medicinskih sestara u ljudskoj zajednici koje posjedovanjem stručnog znanja i vještina putem edukacija te procesa zdravstvene njege mogu utjecati na prevenciju, kontrolu tijeka te sprječavanja komplikacija same bolesti. Uz edukaciju djece i njihovih obitelji, bitna je uloga sestre u provođenju općih mjera primarne prevencije, primjeni simptomatskih lijekova i lijekova za kontrolu atopijskih bolesti.

Respiratorni sincicijalni virus (RSV) je najznačajniji uzročnik respiratornih bolesti kod dece uzrasta do dve godine. RSV bronhiolitis ranog detinjstva se smatra faktorom rizika za pojavu rekurentnog vizinga i astme, dok RSV infekcija sama po sebi može biti determinanta razvoja hiperreaktivnosti bronhijalnog (BHR) stabla. Ovaj uzrast predstavlja i rizični period za sinergističko delovanje infekcije i atopije kao faktora rizika za pojavu astme. Opšti ciljevi ovog rada su utvrđivanje karakteristika RSV infekcije u odnosu na atopiju, bronhijalne hiprreaktivnosti u odnosu na RSV infekciju i atopiju, kao i utvrđivanje predviđajućih faktora za razvoj bronhijalne hiprreaktivnosti kod dece uzrasta do dve godine. Istraživanje predstavlja epidemiološko-kliničku opservacionu studiju preseka sa eksperimentalnim delom na materijalu humanog porekla in vitro, a sprovedeno je ispitivanjem zdrave dece uzrasta 5-24 meseca. Određivanje serumskih koncentracija anti-RSV IgA i IgG izvršeno je imunoenzimskim ELISA testom, dok je postojanje atopije utvrđeno detekcijom serumskih specifičnih IgE prema uobičajenim alergenima, kvantitativnim Phadiatop infant testom. Rezultatima ovog istraživanja utvrđena je učestalost prisustva anti-RSV antitela kod dece uzrasta do dve godine u Šumadijskom okrugu od približno 26%. BHR, klinički definisan kao prisustvo hronične bolesti bronhija i/ili 3 i više bilo kojih bolesti donjih disajnih puteva, utvrđen je kod 21,1% dece, dok su rizične grupe za pojavu BHR deca sa RSV infekcijom, starija od sedam meseci, muškog pola i deca na veštačkoj ishrani. Takođe, ovo istraživanje je pokazalo da su deca sa atopijom imala imala češće RSV infekciju u odnosu na decu bez atopije (43,3% vs. 22,8%). Utvrđen je jedinstveni fenotip BHR u uzrastu do dve godine, gde je svako treće dete sa atopijom imalo BHR, pri čemu je 77,8% imalo i RSV infekciju. Za razliku od dece sa atopijom, u grupi dece bez atopije BHR je imalo svako peto dete, a učestalost RSV infekcije je iznosila samo 25%. Takođe, dečaci sa atopijom koji su ispoljili BHR imali su RSV infekciju u preko 80% slučajeva, ali BHR kod dece muškog pola bez atopije nije povezan sa RSV infekcijom. Rezultati ove studije ukazuju da rani rizik za razvoj astme može biti determinisan ispoljavanjem BHR nakon RSV infekcije kod sve ženske dece i kod muške dece sa atopijom tokom druge godine života. U vezi sa tim, deca sa atopijom uzrasta do dve godine su prepoznata kao ciljna grupa za pravovremenu primenu mera prevencije od virusnih respiratornih infekcija (primarna prevencija razvoja hroničnih respiratornih bolesti u uzrastu do dve godine) i primenu mera smanjenja izloženosti inhalatornim alergenima (sekundarna prevencija razvoja hroničnih respiratornih bolesti u kasnijem uzrastu). Respiratory syncytial virus (RSV) is the most important causative agent of respiratory diseases in children up to two years of age. RSV bronchiolitis in early childhood is considered to be important risk factor of the recurrent wheezing and asthma development, while RSV infection itself could be determinant of bronchial hyperreactivity (BHR). Also, this age is the risky period for the synergic effect of both infection and atopy in asthma development. The general objectives of this study were to define the characteristics of the RSV infection relative to atopy, bronchial hyperactivity compared to RSV infection and atopy, as well as determining predictive factors for the development of bronchial hyperactivity in children up to two years old. The study presents the epidemiological-clinical observational study section with experimental work on the material of human origin in vitro. It was conducted by examining healthy children aged 5-24 months. Biological samples (children's blood) were taken in the Medical Center under pediatric control and the parents were informed about the purpose, aim and methods of this study. Serum IgA and IgG antibodies were determined by the quantitative ELISA (SERION ELISA classic, Institute Virion/Serion GmbH, Wϋrzburg, Germany). Atopy was established by measuring specific IgE in relation to usual allergens, using Phadiatop Infant Multitest. The results of this study determined the frequency of anti-RSV antibodies in the children aged

The CD14 receptor is expressed on the surfaces of monocytes, macrophages, and, to a lesser extent, of activated granulocytes and B lymphocytes (mCD14). It also exists in soluble form in the serum (sCD14), in which it binds microbial compounds and indoor allergens. The objectives of this study were to see whether serum sCD14 concentrations could be used as a marker of atopic disorders and to estimate the effects of environmental factors (tobacco smoke exposure, childhood residence in urban or rural areas, and having a pet) on sCD14 and IgE values. Mass fraction of sCD14 and total IgE were determined in the sera of atopic (N=53) and non-atopic (N=35) participants using the standard enzyme-linked immunosorbent assay. Exposure to pets and environmental tobacco smoke was estimated based on the International Study of Asthma and Allergies in Childhood questionnaire (ISAAC). Median sCD14 concentration was significantly lower in atopic than in non-atopic girls (3.49 vs. 3.83 μg mL-1; p, Receptor CD14 izražen je na površini monocita, makrofaga, te u manjoj mjeri na aktiviranim granulocitima i B limfocitima (mCD14). Također, CD14 postoji u topivom obliku u serumu (sCD14), koji ima važnu ulogu u vezanju nekih komponenata mikroorganizama i alergena unutarnjeg okoliša. Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi mogu li se vrijednosti koncentracije sCD14 u serumu koristiti kao biljeg atopičnih poremećaja, te ustanoviti utjecaj čimbenika okoliša (pušenje, stanovanje u gradskom-ruralnom području tijekom djetinjstva te kućni ljubimci) na vrijednosti sCD14 i IgE. Koncentracija sCD14 i ukupni IgE određeni su u serumu atopičara (N=53) i neatopičara (N=35) standardnim enzim-imunokemijskim metodama. Izloženost okolišnim čimbenicima (kućni ljubimci, pušenje) procijenjeni su prema Upitniku iz Međunarodne studije o astmi i alergiji (ISAAC). Medijan koncentracija sCD14 bio je značajno niži u atopičnih djevojaka nego u neatopičnih (3.49 vs. 3.83 μg mL-1; p

Imunoglobulin G (IgG) smatra se jednim od modulatora imunog odgovora u atopijskim bolestima, najčešće putem interakcija s Fcγ receptorima (FcγR) na površini imunoloških efektorskih stanica, a naročito inhibitornog receptora FcγRIIB. Diferencijalna N-glikozilacija Fc regija IgG utječe na afinitet IgG za FcγR, te stoga možda predstavlja jedan od mehanizama regulacije imunog odgovora u atopijskim bolestima. Ukupni N-glikom plazme (engl. total plasma N-glycome, TPNG) i N-glikom IgG djece po sastavu i dobnoj dinamici razlikuju se od onog u odraslih, što zahtijeva odvojene analize N-glikoma ove dvije populacije. Kako bi se utvrdilo postoji li povezanost između specifičnog N-glikoprofila IgG i atopijskih bolesti u pedijatrijskoj populaciji, ova studija ispitala je TPNG i N-glikoprofil IgG u djece koja pate od atopijskih bolesti i zdrave djece. Prikupljena je periferna krv 61 pedijatrijskog pacijenta i 74 zdrave djece oba spola starosti od 5 do 18 godina. Plazma je odvojena centrifugiranjem, te IgG izoliran afinitetnom kromatografijom pomoću proteina G. TPNG je ispitan tekućinskom kromatografijom visoke učinkovitosti s hidrofilnim interakcijama, a N-glikom IgG tekućinskom kromatografijom ultravisoke učinkovitosti s hidrofilnim interakcijama. N-glikozilacijski profil IgG kod djece s atopijom pokazao se specifičnim za ovaj protein, te različitim od onog kod zdrave djece. Udio većine jednostavnih, manjih, nesijaliniziranih struktura u ukupnim N-glikanima IgG manji je, a udio većih, većinom sijaliniziranih složenih struktura uglavnom veći kod djece s atopijom. Udio sijaliniziranih (naročito disijaliniziranih), digalaktoziliranih i sržno fukoziliranih (većinom bez presijecajućeg GlcNAc) struktura veći je, dok je udio agalaktoziliranih struktura i udio struktura s presijecajućim GlcNAc manji nego kod zdrave djece, što je u načelu suprotno od glikoprofila IgG i drugih proteina koji uobičajeno karakteriziraju upalna stanja. Analiza N-glikozilacije IgG ima zbog toga potencijal da se razvije u predispozicijski, dijagnostički i/ili prognostički marker za atopijske bolesti kod djece, te pruža temelj za istraživanje ovog područja s ciljem razvoja novih vrsta bioloških terapeutika za liječenje atopijskih bolesti. Immunoglobulin G (IgG) is considered one of modulators of immune response in atopic diseases, most often through interactions with Fcγ receptors (FcγR) on the surface of immune effector cells, and especially with the inhibitory receptor FcγRIIB. Differential N-glycosylation of IgG Fc regions affects the IgG affinity for FcγR, and thus maybe represents one of regulatory mechanisms of immune response in atopic diseases. Children's total plasma N-glycome (TPNG) and IgG N-glycome differ in composition and age dynamics from those found in adults, requiring independent N-glycome analyses of the two populations. To verify the existence of an association between a specific IgG N-glycoprofile and atopic diseases in pediatric population, this study examined TPNG and IgG N-glycoprofile in atopic vs. healthy children. Peripheral blood was collected from 61 patients and 74 healthy controls of both sexes aged 5-18 years. Plasma was separated by centrifugation and IgG isolated by affinity chromatography using protein G. TPNG was examined by hydrophilic interaction high performance liquid chromatography, and IgG N-glycome by hydrophilic interaction ultra performance liquid chromatography. A protein specific IgG N-glycosylation profile different from the one in healthy children was found. The content of majority of simple, smaller, asialylated structures in total IgG N-glycome was smaller and the content of greater, mainly sialylated complex structures was mostly greater in children with atopy. The content of sialylated (especially disialylated), digalactosilated and core fucosylated (mostly without GlcNAc) structures was greater, while the content of agalactosylated and the content of structures with bisecting GlcNAc was smaller in comparison with healthy children, displaying a glycoprofile in principle opposite from the one usually observed in IgG and other proteins in inflammatory conditions. The analysis of IgG N-glycoslyation thus has the potential to be developed into a predisposition, diagnostic and/or prognostic biomarker for atopic diseases in children, and provides a ground for further research in the area, aiming at the development of novel class of biological therapeutics for the treatment of atopic diseases.

Razvoj i fenotipska ekspresija alergijskih bolesti ovise o složenoj interakciji između genetičkih i okolišnih čimbenika. Epidemiološke studije ukazuju na niz čimbenika rizika povezanih s astmom i alergijskim bolestima, uključujući senzibilizaciju na inhalacijske i nutritivne alergene, prehranu tijekom trudnoće i dojenja, aerozagađenja - posebice izloženost duhanskom dimu, utjecaj mikroorganizama i njihovih produkata, infekcije i psihosocijalne čimbenike. Ipak, za mnoge od njih nedostaju dokazi da mjere eliminacije i izbjegavanja zaista preveniraju razvoj alergijskih bolesti. Prikazani su novi podaci nekih epidemioloških studija o povezanosti čimbenika rizika i alergijskih bolesti. Navedene su preporuke za primarnu prevenciju alergijskih bolesti u djece visokog rizika, temeljene na dokazima, te mjere sekundarne prevencije u djece koja boluju od alergijskih bolesti.

Preosjetljivost na pelud masline važan je uzrok peludnih alergija u mediteranskim zemljama. Cilj ovoga rada bio je utvrditi učestalost preosjetljivosti na pelud masline među bolesnicima s peludnom alergijom u Zadru i Zadarskoj županiji. Dobivene rezultate usporedili smo s ranijim ispitivanjem preosjetljivosti na pelud masline u Dalmaciji. Ukupno je obrađen 671 ispitanik s preosjetljivosti na peludne alergene. Od toga broja 61 % ispitanika bilo je muškog spola, a 39 % je bilo ženskog spola. Od ukupno ispitanih 53.5 % činila su djeca u dobi od 4 do 14 godina, a preostalih 46.5 % bili su odrasli u dobi od 15 do 59 godina života. Svim ispitanicima uzeta je detaljna obiteljska i osobna anamneza, napravljen klinički pregled te učinjeno kožno prick-testiranje i enzimatsko-imunološki UniCAP-test za određivanje specifi čnih IgE-protutijela. Statistička obrada podataka učinjena je χ2-testom. Preosjetljivost na pelud masline dokazana je u 8.8 % bolesnika s peludnom alergijom. Najveći broj bolesnika s preosjetljivosti na pelud masline boluje od alergijskog rinitisa, 58 % bolesnika. Postoji statistički značajna razlika u broju bolesnika između dvije ispitivane sredine, gradske i seoske. Samo 3 % bolesnika stanovnici su otoka. Preosjetljivost na pelud masline u našem ispitivanju najniža je u odnosu na ispitivanja provedena u drugim mediteranskim zemljama. Najčešće se očituje kliničkom slikom alergijskog rinitisa, a statistički je značajno češća u gradskoj sredini. Usporedba preosjetljivosti na pelud masline tijekom dvaju ispitivanih razdoblja u našoj zemlji nije pokazala porast broja bolesnika s preosjetljivosti na pelud masline., Olive pollen is one of the most common respiratory allergens in the Mediterranean countries. The aim of this study was to establish the frequency of hypersensitivity to the pollen of Olea europea in pollen allergic patients in the County of Zadar. The study included 671 patients with pollen allergy; 61 % were male and 39 % female. 53.5 % were children aged from 4 to 14 years and 46.5 % adolescents and adults from 15 to 59 years. We took their case history, clinically examined them, and tested using the skin prick test and enzymo-immunologic UniCAP test for specifi c IgE antibodies. For statistical analysis we used the chi-square test. Hypersensitivity to Olea europea pollen was confi rmed in 8.8 % patients with pollen allergy. Among them, the most prevalent symptom was rhinitis (58 %). Most hypersensitive patients were urban residents. Only 3 % patients lived on an island. Judging by available data, our fi ndings show the lowest hypersensitivity to olive pollen in the Mediterranean. A comparison with our two earlier studies did not show any fl uctuation in this kind of hypersensitivity.

The aim of this study was to obtain preliminary exhaled breath condensate (EBC) pH values for healthy adult Croatian subjects, and to evaluate criteria for defi ning respiratory health of population providing normal EBC pH values in epidemiologic studies. In 109 adults without a history of lower airway symptoms (AS), four groups were described by narrowing the defi nition of “health” down to 1) without lower AS; 2) without lower and upper AS; 3) without AS, with normal FEV1 and bronchial normoreactivity; 4) without AS, with normal FEV1, bronchial normoreactivity, normal total IgE, and with negative skin prick test. Median EBC pH values did not differ between the groups (7.72, 7.73, 7.73, 7.73), but as health criteria got stricter, we observed a slight, nonsignifi cant increase in minimal pH values (6.95, 7.10, 7.20, 7.37). Median EBC pH values with interquartile range in the total sample (7.72; 7.63 to 7.76) were within the range previously reported by other authors. They did not differ regarding sex, smoking habit and atopic status, and were not associated with age, FEV1 or total IgE. The non-signifi cant trend in EBC pH observed with stricter criteria of respiratory health and atopic status indicates the need for further research on criteria for defi ning healthy population in a larger sample., Ciljevi preliminarnog istraživanja bili su izmjeriti pH-vrijednosti kondenzata izdaha (pH KI) odraslih stanovnika Hrvatske bez dišnih poremećaja te utvrditi kriterije potrebne za defi niranje zdravlja dišnog sustava populacije u kojoj se planiraju utvrditi normalne pH-vrijednosti KI-a. U uzorku od 109 odraslih osoba bez tegoba od strane donjih dišnih putova, sužavajući defi niciju “zdravlja”, opisane su 4 skupine ispitanika: 1) bez donjih dišnih simptoma (DS); 2) bez gornjih i donjih DS; 3) bez DS i hiperreaktivnosti bronha s normalnim FEV1; 4) bez DS i hiperreaktivnosti bronha s normalnim FEV1, ukupnim IgE i s negativnim prick testom. Medijani pH-vrijednosti nisu se razlikovali između skupina (7,72; 7,73; 7,73; 7,73), ali uvođenjem sve strožih kriterija zdravlja uočen je blag, iako nesignifi kantan, porast minimalnih pH-vrijednosti KI-a (6,95; 7,10; 7,20; 7,37). Medijan pH KI s interkvartilnim rasponom u ukupnom uzorku (7,72; 7,63 do 7,76) bio je unutar raspona vrijednosti izmjerenih u istraživanjima drugih autora. Na pH KI nisu utjecali spol, navika pušenja i atopijski status i nije bio povezan s dobi, vrijednostima FEV1 ili ukupnim IgE. Uočeni nesignifi kantni trend porasta pH KI nakon uvođenja strožih zdravstvenih kriterija sugerira potrebu daljnjih istraživanja kriterija za defi niranje zdravlja dišnog sustava na većem uzorku.

U mnoge djece atopičara se prvi znakovi i simptomi IgE-posredovane preosjetljivosti javljaju već u dojenačkoj dobi. Kožno testiranje i dalje je osnova u dijagnostici alergija u djece. Kožni ubodni test naširoko se koristi u procjeni alergijskih poremećaja i ostaje, kako u odraslih tako i u djece, metoda prvog izbora u ispitivanju neposredne IgE- posredovane reakcije. Ipak, često se raspravlja o praktičnoj koristi i točnosti kožnog ubodnog testa u dojenčadi. Cilj ovog ispitivanja bio je utvrditi mogućnost korištenja kožnog ubodnog testa kao dijagnostičke metode u dijagnosticiranju preosjetljivosti na nutritivne i inhalacijske alergene u dojenčadi te ispitati njegovu korelaciju s koncentracijom specifičnih IgE protutijela na ispitivane alergene. Također, cilj je bio i dati preporuke za alergološko testiranje u male djece, temeljene na dokazima.

Cink (Zn), selenij (Se) i bakar (Cu) neophodni su za ekspresiju i očuvanje strukture te djelovanje metaloproteina ključnih za održavanje zdravog imunološkog sustava. Kronična izloženost olovu (Pb) i kadmiju (Cd) može smanjiti koncentraciju i biološku raspoloživost Zn, Se i Cu. S druge strane, Zn i Se mogu smanjiti ili spriječiti toksične učinke Pb i Cd. U studiji je ispitana povezanost koncentracija Pb i Cd u krvi, Zn, Se i Cu u serumu, aktivnosti Cu, Zn-ovisne superoksid-dismutaze (SOD) i Se-ovisne glutation-peroksidaze (GPx), te dobi, pušenja i konzumiranja alkohola na pokazatelje atopije i ventilacijske plućne parametre u 166 žena i 50 muškaraca koji nisu profesionalno izloženi metalima odnosno drugim ksenobioticima. Pokazatelji atopije uključivali su razinu ukupnog imunoglobulina E (IgE) u serumu, „ prick“ kožni test (PKT), te nespecifičnu reaktivnost nazalne (NNR) i bronhalne sluznice (NBR). Ventilacijski plućni parametri uključivali su forsirani vitalni kapacitet (FVC) i forsirani ekspiracijski volumen u prvoj sekundi (FEV1). Izmjerene koncentracije Pb i Cd u krvi, Cu, Zn i Se u serumu, te aktivnosti antioksidativnih enzima SOD i GPx u muškaraca i žena bile su u okviru uobičajenih vrijednosti za našu opću populaciju, te usporedive s vrijednostima mnogih zemalja. Muškarci su imali statistički značajno višu razinu Pb u krvi i Zn u serumu, značajno viši ukupni IgE i prevalenciju pozitivnog PKT, te nižu razinu Cu u serumu i NNR u usporedbi sa ženama. Petnaest žena koje su uzimale ženske spolne hormone (tj. hormonalnu terapiju, HT) imalo je značajno viši Cu u serumu od žena koje ih nisu uzimale. Rezultati postupne višestruke regresije pokazali su značajnu inverznu povezanost između IgE i Cu u serumu te između NNR i Cu u serumu u žena. Kada se iz modela isključe žene na HT, povezanost između IgE i Cu u serumu postaje granična (P=0.051), povezanost između NNR i Cu u serumu se gubi, a pozitivna povezanost između IgE i Pb u krvi postaje značajna (P=0.046). U muškaraca, značajna inverzna povezanost nađena je između NBR i Se u serumu. Sniženje FVC% i FEV1% povezano je s porastom intenziteta pušenja i sniženjem Zn u serumu. Rezultati logističke regresije pokazali su značajnu inverznu povezanost između pozitivnog PKT i Se u serumu. Uočene razlike u rezultatima između muškaraca i žena mogu se djelomično pripisati različitim razinama ispitivanih metala i enzima u skupinama muškaraca i žena, kao i njihovom međusobnom djelovanju. Ulogu HT u žena s obzirom na povezanost između pokazatelja atopije i Cu u serumu treba dodatno istražiti.

Više od 100 gena povezano je s atopijom, astmom i atopijskim fenotipovima. Kao i ostale atopijske bolesti, astma je kompleksni poremećaj uzrokovan interakcijama između multiplih gena s malim ili umjerenim učinkom i jednako važnih čimbenika iz okoliša. Iako je genetička osnova nesumnjivo važna u astmi i atopijskim bolestima, način nasljeđivanja je još i sad nejasan. Za identifikaciju gena preosjetljivosti potrebne su replikacije genetičkih povezanosti i dokazi o funkcionalnoj povezanosti genskih varijanti i bolesti. U ovom radu bit će prikazani i neki novi geni povezani s atopijskim bolestima, reproducirani u neovisnim studijama povezanosti., There are over 100 genes that have been reported to be associated with atopy, asthma or related phenotypes. Like other atopic diseases, asthma is a complex disorder caused by interactions between multiple genes of small or modest effect and equally important environmental factors. Asthma and atopic diseases have an important genetic component but no clear pattern of inheritance. Replication of genetic associations and demonstration of a functional link between the associated variants and disease are required to confirm atopy and asthma susceptibility genes. Certain important recently detected genes which were replicated by independent association studies and have functional data are reviewed in this article.

Alergije se nameću posljednjih 40 godina kao bolesti modernog načina življenja od kojih pobolijeva sve više ljudi. Za dramatičan rast prevalencije ovih bolesti koji se bilježi od druge polovice XX. stoljeća nema jedinstvenog objašnjenja. Postavlja se pitanje je li to posljedica sveukupnih promjena u civilizaciji čovjeka, ekonomskih, kulturoloških, meteoroloških, ekoloških ili drugih nepoznatih čimbenika. Cilj rada temeljio se na hipotezi da je u posljednjih godina došlo do promjene u strukturi učestalosti senzibilizacije na pojedine aeroalergene u odrasle populacije s atopijom u Zagrebu i široj okolici, te se željelo utvrditi strukturu učestalosti senzibilizacije na pojedine pelude u odrasle populacije s dišnim smetnjama, utvrditi postoje li promjene u senzibilizaciji odrasle populacije s dišnim smetnjama na pojedine aeroalergene te utvrditi postojanje eventualne promjene učestalosti senzibilizacije na pelud ambrozije u ispitivanom razdoblju. Provedenom retrogradnom analizom zdravstvenih kartona alergološke ambulante u vremenu od 1991. do 2004. godine izlučen je 5591 ispitanik koji je alergološki testiran u tom razdoblju. U analizu je po skupinama uključeno 794 ispitanika u skupini 1991.-1994. god., 814 u skupini 1995.-1999. god., te 969 u skupini 2000.-2004. god. čiji su kartoni sadržavali sve potrebne podatke o dobi, spolu, stručnoj spremi, mjestu stanovanja, uputnoj dijagnozi, dominantnim simptomima, nalazu SPT-a, ukupnom i specifičnom IgE. Statistička raščlamba provedena je u statističkom programskom paketu Statistica, Kernel release 5.5 A (StatSoft, Inc. Tulsa, OK). Kao statistički značajna korištena je razina značajnosti P106, osjetljivost, 99,25%; specifičnost, 100%, P, Allergic disorders have during the last 40 years noticeably gained importance as disorders associated to modern lifestyle with increasing prevalence. For their dramatic increase in prevalence during the second half of twentieth century we still have no distinctive explanation. The questions regarding the cause of that increasement in prevalence are raised. Is that a consequence of global changes in civilized living, economic, political, cultural, meteorological, and ecological or other unknown factors? The aim of this research is based on the hypothesis that during last 15 years there had been a change in the structure of prevalence of sensitization to different aeroallergens in adult population of Zagreb and its surroundings with atopy. Specific goals were to determine the structure of prevalence of sensitization to different pollens in adult population with respiratory symptoms, as well as to determine whether there are changes in sensitization in adult population with respiratory symptoms to different aeroallergens, and to determine the changes in prevalence of sensitization to ragweed during the investigated time period. Retrospective analysis of medical records from Allergy Clinic in the period between 1991 and 2004 have identified 5591 patients. We included 794 patients during years 1991-1994, 814 patients during 1995-1999, and 969 patients during 2000-2004 as 3 time dependent subgroups. These patients were included based on having all relevant data in their medical charts: age, gender, education level, residence, referral diagnosis, dominant symptoms, result of skin-prick test (SPT), total and specific IgE. Statistical analysis was done using Statistica, Kernel release 5.5 A (StatSoft, Inc. Tulsa, OK). As statistically significant P106; sensitivity, 99.25%; specificity, 100%; P

Suvremeni pogled na etiologiju i progresiju bolesti podrazumijeva interaktivno djelovanje genetskih, fizioloških, psiholoških i bihevioralnih čimbenika te čimbenika okoliša, koji utječu na sposobnost tijela da ostane i postane zdravo, odnosno da se odupre ili prevlada bolest. Psihosocijalni čimbenici koji se najčešće dovode u vezu s alergijskim bolestima su osobine ličnosti u užem smislu, emocionalna stanja, raspoloženja, stilovi suočavanja sa stresom i socijalna podrška. Ispitivanja odnosa između psiholoških osobina i alergijskih bolesti mogu se svrstati u tri glavne skupine. Jedna se skupina bavi ispitivanjem psiholoških osobina koje bi se mogle smatrati predisponirajućima za pojavu alergijskih bolesti. U okviru druge skupine ispituju se osobine ličnosti i psihološki status bolesnika ovisno o težini i vrsti alergijske bolesti. Treća skupina ispitivanja bavi se odnosom između doživljenog stresa i funkcionalnih, fizioloških i subjektivnih parametara kod pacijenata oboljelih od alergijskih bolesti. Kod osoba koje boluju od alergijskih bolesti, a posebno atopijskih, općenito su utvrđeni izraženiji neurotizam, sramežljivost, anksioznost i depresivnost te slabije vještine suočavanja sa stresom. Najnovije analize rezultata istraživanja odnosa između psihosocijalnih čimbenika i atopijskih poremećaja potvrđuju njihovu dvosmjernu povezanost. Pri tom je negativno djelovanje atopijskih poremećaja na mentalno zdravlje izraženije od negativnog djelovanja psihosocijalnih čimbenika na razvoj i prognozu atopijskih poremećaja. Ovi rezultati upućuju na potencijalnu važnost psiholoških intervencija u uspješnoj prevenciji i kontroli atopijskih poremećaja. I nadalje je otvoreno pitanje mehanizama koji leže u osnovi recipročne povezanosti psihosocijalnih čimbenika i atopijskih poremećaja.

Objavljene su brojne studije koje pokazuju porast učestalosti atopije i atopijskih bolesti u svijetu, dok u Hrvatskoj do sada nije bilo sličnih istraživanja. Cilj ove studije bio je procijeniti 15-godišnji trend učestalosti pokazatelja atopije (povišenih ukupnih IgE protutijela, pozitivnog prick kožnog testa na najčešće inhalacijske alergene i prisutnih atopijskih simptoma) u odraslih osoba u Hrvatskoj, zasebno u žena i muškaraca. Studija je uključila 721 osobu (445 muškaraca i 276 žena), starosti 18 do 45 godina, koje su alergološki pregledane u sklopu preventivnih pregleda prije zapošljavanja. Svim ispitanicima uzeti su anamnestički podaci o prisutnosti atopijskih dišnih i kožnih simptoma, učinjeno im je prick kožno testiranje s najčešćim inhalacijskim alergenima i mjerenje ukupnih serumskih IgE protutijela. Analiza trenda učestalosti atopije učinjena je nakon stratifikacije ispitanika u tri susljedna petogodišnja perioda u razdoblju od 1985. do 1999. godine. Učestalost istovremeno prisutnih atopijskih simptoma i povišenih ukupnih IgE protutijela značajno je porasla tijekom analiziranog perioda u muškaraca (OR 2.44, 95%CI 1.39-4.29, p=0.002). U razdoblju od 1985. do1989. godine iznosila je 2%, a u razdoblju od 1995. do 1999.godine 15%. Porast učestalosti pozitivnog prick kožnog testa utvrđen je samo u žena, uz graničnu statističku značajnost (OR 1.65, 95%CI 1.00-2.71, p=0.050). U žena, stanovanje na selu se pokazalo prediktorom povišenih ukupnih IgE protutijela (OR 5.36, 95%CI 2.41-11.93, p=0.000), a pušenje prediktorom istovremeno povišenih ukupnih IgE protutijela i pozitivnog prick kožnog testa (OR 6.20, 95%CI 1.67-23.07, p=0.006). Studija pokazuje rastući trend učestalosti istovremeno prisutnih atopijskih simptoma i povišenih ukupnih IgE protutijela u odraslih muškaraca u Hrvatskoj u razdoblju između 1985. i 1999. godine, dok takav trend nije potvrđen u žena. Rezultati ukazuju na postojanje spolnih razlika u produkciji i regulaciji IgE protutijela.

Atopijski dermatitis ili atopijski egzem je kronično- recidivirajuća upalna dermatoza, uvjetovana genetskom predispozicijom, obilježena svrbežom, suhoćom kože i tipičnom kliničkom slikom koja u značajnoj mjeri ovisi o dobi bolesnika. Prevalencija je visoka i u stalnom je porastu. Atopijski dermatitis je najčešće prva bolest u atopijskome maršu na putu kasnijeg nastanka drugih atopijskih bolesti kao što su bronhalna astma i alergijski rinitis. Rano prepoznavanje i primjena optimalne i učinkovite terapije nužni su, a možda imaju ulogu i u prevenciji kasnijeg nastanka ostalih atopijskih bolesti., Atopic dermatitis/eczema is a chronic, recurring infl ammatory skin disease, caused by genetic predisposition, and characterized by itch, skin dryness and a typical clinical picture that to a large extent depends on the age of the patient. The prevalence is high and has been increasing over the past few decades. Atopic dermatitis is usually the fi rst to appear in the course of the atopic march and later development of bronchial asthma and allergic rhinitis. Early recognition and introduction of optimal and effi cient treatment is necessary and might have a preventive effect in the development of other atopic diseases.

Uz patofiziološku podlogui i definiciju alergija na hranu spominjmo i probleme s dijanostičkim postupkom, te pristup i dugotrajnost specifične terapija. Također se napominje i povezanost nutritivne alergije s drugim ekspresijama atopijske dijateze u djece

Kako bismo pobliže ispitali povezanost HLA regije s astmom i atopijom u populaciji djece koja boluju od atopijske astme, analizirali smo antigene sustava HLA razreda I, HLA-A i HLA-B lokusa te najpolimorfniji gen HLA razreda II, HLA-DRB1, kao i TNFa mikrosatelitni lokus vezan uz TNF-α gen. Ciljevi našeg istraživanja su bili analizirati učestalost alela navedenih lokusa u djece koja boluju od alergijske astme te istražiti njihovu povezanost s koncentracijom ukupnih IgE protutijela u serumu, sa stvaranjem specifičnih IgE protutijela na inhalacijske alergene iz okoliša (Dermatophagoides pteronyssinus, Ambrosia elatior i Dactylis glomerata) te povezanost s različitim astmatskim fenotipovima, s obzirom na prisustvo simptoma alergijskog rinitisa, te s obzirom na težinu bolesti i odgovor na liječenje. Genotipizirali smo 143 bolesnika dječje dobi, starosti 2.8-18.8 godina i rezultate usporedili s kontrolnim skupinama zdravih nesrodnih osoba. Za antigen HLA-A lokusa nije nađena značajna povezanost s astmom, atopijom niti asociranim atopijskim fenotipovima. Značajna pozitivna povezanost je utvrđena između antigena HLA-B8 i astme (pcor*=0.038, RR=3.06) i atopije, odnosno stvaranja visoke koncentracije ukupnog IgE u serumu (pcor*=0.042, RR=3.37). Prisustvo HLA-B8 antigena u hrvatskoj dječjoj populaciji predstavlja čimbenik rizika za astmu i atopiju, a vjerojatno ima utjecaj i na pojedine astmatske fenotipove, dok antigen HLA-B15 vjerojatno djeluje protektivno na razvoj astme. Rezultati analize HLA-DRB1 lokusa pokazuju pozitivnu povezanost alela HLA-DRB1*01 s astmom i alela -DRB1*03 s atopijom, odnosno visokom koncentracijom ukupnog serumskog IgE u bolesnika. Alel HLA-DRB1*16 je pokazao negativnu povezanost s astmom. U naših ispitanika rezultati genotipizacije TNFa mikrosatelitnog lokusa pokazuju utjecaj alela TNFa 2 kao mogućeg čimbenika rizika za astmu, atopiju i asocirane astmatske i atopijske fenotipove, dok bi alel TNFa 13 mogao imati protektivni učinak na razvoj astme, alergijskog rinitisa i atopije. Alel TNFa 11 je također pokazao mogući protektivni učinak na stvaranje visoke koncentracije ukupnog serumskog IgE.

Atopija je prdispozicija jedinke prema ispoljavanju odgovora preosjetljivosti na alergenu stimulaciju. Alergijske manifestacije su posljedica imunološke reakcije tipa I - reakcije trenutačne preosjetljivosti. Ove imunološke reakcije odigravaju se posredovanjem imunoglobulina E (IgE). Alergijske bolesti posljednjih desetljeća postaj se veći socio - medicinski problem zbog svoje rastuće incidencije i prevalencije pa sustoga atopija i alergijske bolesti postale vlikim interesom i liječnika i epidemiologa. Ovim istraživanjem željeli smo dodati još jednu kockicu u slagalicu za rasvjetljavanje uzroka sve raširenije pojave alergijskih bolesti, "blagodati" razvijenoga industijskog svijeta. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj određenih rizičnih čimbenika (pozitivna obiteljska anamneza za alergiju, primanje progesterona tijekom rudnoće, pušenje majke u trudnoći) na razinu IgE u krvi pupkovine, te razvoj alergijskih smetnji u prvim godinama života. Tijekom 1990. pa sve do 1993. godine analizirana je razina IgE u krvi pupkovine u nelesekcioniranoj grupi novorođenčadi. Normalnom razinom IgE smatrana je ona koja je manja od 0.9 kJ/L. Uvidom u liječničku dokumentaciju, vođenu od rođenja u nadležnim pedijatrijskim ambulantama Rijeke i bliže okolice, dobiveni su podaci od 163 djece (78 djevojčica i 85 dječaka) u dobi od 6.5 do 9.5 godina. Djeca su bila podijeljena u dvije grupe na osnovi razine IgE u krvi pupkovine: - s povišenim vrijednostima IgE ukrvi pupkovine (50 djece ; 19 djevojčica i 31 dječak) - s normalnim vrijednostima IgE u krvi pupkovine (113 djece ; 59 djevojčica i 54 dječaka). Ispitivan je nastanak respiratornih alergijskih smetnji (astma, opstruktivni bronhitis, alergijski rinitis), atopijskog dermatitisa i urtikarije. Vrijednosti IgE u krvi pupkovine bili sustatistički značajnije više u dječaka (1.0 kJ/L)no u djevojčica (0.68 kJ/L), p=0.05. Analizom utjecaja rizičnih čimbenika na razvoj alergijskih smetnji u prvim godinama života nije dobivena statistički značajna razlika između dviju ispitivanih grupa djece. Analizirana je i pojava alergijskih smetnji u cjelokupnoj grupi djece. Od 163 djece, 92 (56%) ispoljilo je neku od ispitivanih alergijskih manifestacija. Rizični čimbenici prisutni kod rođenja nisu imali upliva na razvoj alergijskih smetnji. Rezultati ovog ispitivanja sukladni su s rezultatima novijih velikih studija provođenih u Europi i SAD-u. Na osnovi ovog ispitivanja i podataka iz literature može se zaključiti da još uvijek nema zadovoljavajućeg čimbenika koji bi u novorođenačkoj dobi ukazao na mogućnost oboljevanja od alergije u dječjoj dobi. Ostaju nam mjere prevencije za one koji imaju jaku obiteljsku predispoziciju ili više rizičnih čimbenika. Podatak da više od polovice djece u ispitivanoj grupi ima alergijske smetnje otvara nova pitanja o čimbenicima koji su doveli do tako visokog pobola. Vjerujemo da su čimbenici okoliša, više no drugi, odgovorni za ovaj zabrinjavajući podatak.

Izloženost duhanskom dimu tijekom aktivnog i pasivnog pušenja smatra se najštetnijim polutantom unutarnjih prostora i značajnim rizičnim čimbenikom za nastanak senzibilizacije dišnog sustava. Duhan pripada biljnoj porodici Solanacea. Ekstrakt lišća duhana je heterogen i sadrži brojne proteine, primjese bakterija i lijesni, aditive kao što je kolofonij i ostatke pesticida. Iz lišća duhana izolirano je imunokemijskim metodama 37 različitih antigenih komponenti. Alergogene komponente iz lišća duhana i produkti izgaranja duhana djeluju na više načina na imunološki sustav. Kao iritansi i toksični agensi dolaze u interakcije sa različitim staničnim komponentama obrambenog sustava umanjujući njihovu funkcionalnnu sposobnost. Kao potencijalni alergeni induciraju stvaranje specifičnih antitijela koja pripadaju različitim vrstama imunoglobulina, a mogu djelovati i na produkciju citokina iz senzibiliziranih T limfocita. Dosadašnja ispitivanja ukazuju na povezanost aktivnog i pasivnog pušenja i razvoja atopije, međutim, mhanizam te povezanosti nije u potpunosti razjašnjen. Utvrđeno je da su i u muškaraca i u žena više razine IgE u serumu u pušača nego u nepušača. Nije utvrđena, međutim, veća učestalost pozitivnog kožnog testa na opće inhalacijske alergene u pušača. Utjecaj pušenja na povećanje razine ukupnog serumskog IgE tumači se direktnim učinkom pušenja na staničnom nivou i indirektnim povećanjem permeabilnosti respiratornog epitela za inhalacijske alergene. U slučajnom uzorku od 583 ispitanika (303 muškarca i 280 žena) mlađe odrasle populacije iz zagrebačke regije ispitali smo kožnu reaktivnost na njačešće inhalacijske alergene, ukupni serumski IgE i nespecifičnu bronhalnu reaktivnost radi procjene rizika za nastanak alergijskih bolesti dišnog sustava. Dobiveni rezultati analizirani su u skupinama obzirom na spol, prisutnost dišnih simptoma i intenzitet pušenja (pušački indeks). Rezultati ukupnog IgE u serumu pokazuju značajne razlike između analiziranih skupina. Pušačice sa dišnim simptomima imaju značajno viši IgE od pušača sa simptomima (177,70:68,20 IU/ml;P

Pojava bronhospazma izazvanog tjelesnim opterećenjem je oblik nespecifične bronhlane hiperreaktivnosti. Najčešće se javlja u djece i mlađih odralih osoba oboljelih od astme (75-95%) i alergijskog rinitisa (40%), te u 3-11% neatopičara i neastmatičara navedenih mlađih dobnih skupina. Patofiziologija ovog fenomena nije do kraja razjašnjena. Neprepoznat i nekontroliran bronhospazam izazvan tjelesnim opterećenjem može značajno utjecati na kvalitetu života smanjujući nivo tjelesne aktivnosti i bavljenje sportom. Iznesene su najnovije spoznaje o patogenezi, epidemiologiji, diojagnostici i kliničkoj slici bronhospazma izazvanog tjelesnim opterećenjem. Opisani su suvremeni terapijski postupci. Pravilnim terapijskim pristupom bronhospazam izazvan tjelesnim opterećenjem se može do te mjere kontrolirati da ne remeti normalni ritam života, niti intenzivno bavljenje sportom.

U 166 djece s atopijom učinjena je usporedba kožnog testa (Prick) i specifičnig IgE.Određivanje specifičnih IgE je bolja dijagnostička metoda u odnosu na kožni test. To je vjerojatrno posljedica slabije standardizacije alergenskih ekstrakata u našoj zemlji u usporedbi s Evropom

Obrađeno je 354 djece s atopijskim bolestima (astma, polenoza, dermatitis). Najčešća bolest bila je astma. Atopija u obitelji utvrđena je u 46, 6 % ispitanika. Djeca atopičara češće su imala udružene dvije atopijske bolesti. Preosjetljivost na pojedinačne alergene utvrđena je u 66 % (234/354), a preosjetljivost na više alergena u 34 % (120/354) ispitanika. Djeca preosjetljiva na Dermatophagoides pteronyssinus jednako su se rađala tijekom cijele godine ; djeca preosjetljiva na peludi većinom su se rađala uoči sezone peludacije. Za senzibilizaciju djeteta na pojedine alergene mogla bi biti važna prva tri mjeseca života.

Senzibilizacija kože i respiratorne sluznice ispitana je u uzorku od 351 ispitanika (166 žena srednje dobi 28, 0+/-6, 44 godina i 185 muškaraca srdnje dobi 26, 3+/-5, 39 godina) sa šireg zagrebačkog područja tijekom prethodnih pregleda pri zapošljavanju na poslove sa posebnim uvjetima rada. U svih ispitanika prikupljeni su anamnestički podaci strandardiziranim upitnikom uz fizikalni pregled kože i dišnog sustava, izvršeno je epikutano testiranje (ET) sa europskom standardnom serijom kontaktnih alergena(Epipharm-Alk), prick testiranje (PT) sa inhalacijskim alergenima peludi trava, stabala, korova i Dermatophagoides pteronyssinusom (DP) (Imunoloski zavod Zagreb), određivanje ukupnog serumskog IgE (Pharmacia IgE EIA, Uppsala) i mjerenje nespecifične bronhalne reaktivnosti (NBR) standardiziranim histaminskim testom po Chai-u. Rezultati kožnog testiranja, određivanje ukupnog IgE u serumu i nespecifična bronhalna reaktivnost analizirani su u odnosu na naviku pušenja, prethodnu zaposlenost u industrijskim uvjetima, kožne i respiratorne simptome zasebno u žena i muškaraca. Rezultati su pokazali da je senzibilizacija kože učestalija u žena nego u muškaraca (30, 7%:18, 4%, P

Prick kožni test (PKT) i specifični IgE (sIgE) na grinje Dermatophagoides pteronyssinus (DP), Dermatophagoides farinae (DF), Lepidoglyphus destructor (LD) i Tyrophagus putrescentiae (TP) ispitani su u slučajnom uzorku od 67 muškaraca (40, 6ą7, 7 god.) iz kontinentalnog područja Hrvatske. PKT je učinjen alergenima Epipharm-ALK. Pozitivnom kožnom reakcijom smatran je srednji promjer urtike (D+d/2) 3 mm i veći (PKT+). sIgE određen je UniCAP metodom (Pharmacia AB Diagnostics). Vrijednosti manje od 0, 35 kU/L smatrane su nespecifičnima (sIgEo), a vrijednosti 0, 35 kU/L i više povišenima (sIgE+). Kožna reaktivnost je evaluirana u odnosu na razinu sIgE kao prevalencija PKT+ i kao srednji promjer urtike (D+d/2) u mm. Veća prevalencija sIgE+ utvrđena je na DP i DF (16/67 = 23, 9%), te na TP (15/67 = 22, 3%), nego na LD (10/67 = 14, 9%). U ispitanika sa sIgE+ utvrđeno je PKT+ na DP i DF u 10/16 = 62, 5% na TP u 13/15 = 86, 7% na LD u 9/10 = 90%. U ispitanika sa sIgEo utvrđeno je PKT+ na DP i DF u 5/51 = 9, 8%, na TP u 10/52 = 19, 2%, na LD u 9/57 = 15, 8%. U ispitanika sa sIgE+ na DP utvrđen je istovremeno sIgE na DF u 15/16 = 93, 8%, na TP u 12/16 = 75% i na LD u 8/16 = 50%, što ukazuje da u više od 50% osoba senzibiliziranih na DP postoji istovremeno senzibilizacija i na ostale ispitivane grinje. U osoba s PKT+ utvrđena je značajna razlika u srednjem promjeru urtike između osoba s sIgE+ i sIgE0 samo za LD (6.2ą2.8 : 3.56ą0.68 - P

U ovome članku dan je pregled profesionalnih alergijskih bolesti dišnog sustava. Opisana su tri najčešća entiteta: profesionalna bronhalna astma, profesionalni alergijski rinitis, i profesionalni hipersenzitivni pneumonitis. Profesionalna bronhalna astma, kao najznačajniji i najčešći entitet iz ove skupine, obrađena je detaljno, pri čemu su posebno istaknuti dijagnostika i prevencija. Skrenuta je pozornost na dijagnostičke postupke kojima se razlikuje neprofesionalna od profesionalne bronhalne astme. Prevencija je razrađena s obzirom na rizike radnog mjesta i radnog okoliša te se obzirom na individualni potencijal za razvoj senzibilizacije respiratorne sluznice osoba koje se zapošljavaju ili su već zaposlene na tim radnim mjestima.

Imunokompetentne stanice i aktivirani eozinofili, glavni su sudionici alergijske thkivne upale u području imunosnog sučeljavanja u upalnom odjeljku respiratorne sluznice. Imunosnim zbivanjem ravnaju specifični klonovi limfocita T, fenotipa 2, koji utječu na pojačanu sintezi IgE, te gomilanje upalnih stanica i njihovih citokina. Posljedice tog imunosnog usmjerenja očituju se histološkim i kliničkim znakovima sindroma bronhalne astme i rinitisa. Najnovija istraživanja pokazuju genetsku određenost imunosnog oštećenja koje u unakrižnom djelovanju s činiocima okoliša dovodi do ekspresije kliničke pojavnosti.

Značaj pozitivne obiteljske anamneze u djece s atopijskim bolestima s posebnim osvrtom na astmu i/ili polenozu