Search

Bušotina Kloštar 146 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Programa radova likvidacije bušotine Kloštar 146 izdanoga od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima, kao i policikličkim aromatskim ugljikovodicima nameće se zaključak da nije došlo do bitnih promjena u tlu do promatrane dubine od 60 centimetara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. U pogledu teških metala svi uzorci tla u kojima je određen kadmij, živa, olovo, molibden, kobalt i bakar su svrstani u I razred (čisto tlo). Vanadij je na prijelazu između I i II razreda. Povećana onečišćenost (II razred) karakterizira sadržaj cinka, kroma i nikla, dok je u većini uzoraka tla utvrđena velika onečišćenost tla arsenom i barijem (III razred). Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog kalija. Biljci pristupačnog fosfora u bušotinskom krugu ima u dovoljnim količinama i nije ga potrebno dodavati. Potrebite količine i oblike organskih i kalijevih mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju vezanom uz rekultivaciju saniranog tla bušotinskog prostora.

Bušotina Križ-146 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Programa radova likvidacije bušotine Križ-146 izdanoga od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima, kao i policikličkim aromatskim ugljikovodicima nameće se zaključak da nije došlo do bitnih promjena u tlu do promatrane dubine od 60 centimetara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. U pogledu teških metala svi uzorci tla u kojima je određen kadmij, živa, olovo, kobalt, bakar i vanadij su svrstani u I razred (čisto tlo). Povećana onečišćenost (II razred) karakterizira sadržaj cinka, kroma i nikla. U svim uzorcima tla utvrđena je velika onečišćenost tla arsenom i barijem (III razred). U pogledu molibdena površinski uzorci s bušotinskog kruga su svrstani u III razred (velika onečišćenost), dok su podpovršinski (30-60 cm) i uzorci iz okoliša svrstani u čisto tlo (I razred). Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog kalija. Biljci pristupačnog fosfora u bušotinskom krugu ima u dovoljnim količinama i nije ga potrebno dodavati. Potrebite količine i oblike organskih i kalijevih mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju vezanom uz rekultivaciju saniranog tla bušotinskog prostora.

Rudarski radovi koji će biti provedeni pri istražnim radovima na bušotini Bunjani 1 jug duboka trebaju se odvijati u skladu s Zakonom o rudarstvu (NN 75/09), Zakonom o zaštiti na radu 59/96 ; 94/96 ; 114/03 ; 86/08, 75/09), Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10), Zakonom o vodama (NN 153/09), Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07), Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13) i drugim važećim zakonima, pravilnicima, konvencijama, protokolima, normama, odredbama, uredbama, elaboratima i ekspertizama iz područja nužnih za provedbu istraživanja. U slučaju akcidenta ili izvanrednog zagađenja, izlijevanja opasnih i štetnih tvari na površinu tla, u prijemnik, kanalizacijski sustav, vodne tokove, postupa se u skladu s programom za sanaciju prema operativnom planu za provođenje interventnih mjera u slučaju izvanrednoga zagađenja voda i okoliša. U tehnološkom procesu rada, tijekom radova na izgradnji tehnoloških objekata i postrojenja za proizvodnju, pripremu i transport plina i kondenzata i u toku kasnijih redovnih rudarskih radova na proizvodnji, koji sjedinjuje niz operacija i uređaja međusobno povezanih u tehnološke cjeline, prisutne su slijedeće opasnosti koji proizlaze iz specifičnosti rada: - Opasnosti koje nastaju kod rukovanja s bušotinskim fluidima (nafta, slana voda) - Opasnost od električne struje - Opasnosti od statičkog elektriciteta i atmosferskog pražnjenja - Opasnosti od visokih tlakova kod energetskih instalacija i uređaja (cjevovodi, armature, agregati, bušotinski uređaji, posude pod tlakom itd) - Opasnosti od rada sa štetnim materijalima i tvarima - Opasnost od rada na visini Radi učinkovite zaštite okoliša Sektor istraživanja i proizvodnje nafte i plina, kao krajnji korisnik i vlasnik zemljišta na kojem se radovi obavljaju, osigurava i propisuje način rada kojim se onečišćenje svodi na minimum kao i mjesto i uvjete pod kojima se mora zbrinjavati nastale otpadne tekućine i krute materijale. Cijeli tehnološki sustav tijekom proizvodnje i pripreme nafte na bušotinskom radnom prostoru kao i tijekom remontnih radova na bušotini Iva 2 duboka mora biti pod nadzorom i u normalnim okolnostima ne postoji mogućnost zagađenja okoliša. Do zagađenja okoliša može doći isključivo u okolnostima incidenta uzrokovanoga erupcijom bušotine ili havarijom postrojenja ili opreme te ljudskim faktorom. Kemikalije koje se koriste u tehnološkom procesu predstavljaju opasnost kao zagađivači samo u slučaju akcidenta, na pretakalištima ili u transportu, stoga je njima potrebno rukovati sukladno uputama za manipulaciju, koje izdaju njihovi proizvođači a propisano je u sigurnosno- tehničkim listovima koje je obavezno posjedovati na lokaciji. Opasni otpadni fluidi ne smiju se nekontrolirano ispuštati u okoliš, već prihvaćati u zatvorene spremnike, pripremiti za odvoz, odvoziti i neutralizirati prije prihvata u Centralnu otpadnu jamu za prikupljanje i regeneraciju opasnih otpadnih materijala Pogona Žutica ili predati ovlaštenoj tvrtki ili osobi koja obavlja djelatnost skupljanja, prijevoza i zbrinjavanja predmetne vrste otpada. U slučaju potrebe likvidacije bušotine objekata i postrojenja nakon završetka eksploatacije, mora biti donesena odluka o završetku eksploatacije. Temeljem postojeće tehničke dokumentacije za svaku pojedinu bušotinu i stanja opreme u bušotini i na površini ušća bušotine treba izraditi poseban pojednostavljeni rudarski projekt s prikazom konkretne tehnologije likvidacije bušotine i bušotinskog radnog prostora, a u skladu s Dopunskim rudarskim projektom remontnih radova na naftnom polju i Glavnom tipskom rudarskom projektu „Sanacija isplačnih jama u INA Naftaplinu“. Kako bi se lokacija mogla dovesti u što bliže prvobitnom stanju, potrebno je likvidirati bušotinu na siguran način tj. postaviti cementne čepove za odvajanje slojeva, demontirati ušće bušotine obrnutim redoslijedom od montaže, odrezati zaštitne cijevi najmanje 1, 5 metara ispod razine okolnog zemljišta i na to zavariti pokrovnu (slijepu) prirubnicu. Nakon završenih rudarskih radova pri trajnom napuštanju kanala bušotine, objekata ili postrojenja pristupa se uređenju radnoga prostora. Potrebno je ukloniti svu nadzemnu opremu, a podzemne cjevovode inertizirati te ih kao i električne kablove mehanički zaštiti od mogućih akcidenata. Nakon završetka radova, investitor saziva stručni tim za pregled radova i o istim daje ocjenu. Ako ocjena nije pozitivna pristupa se korektivnim radnjama do konačnoga pozitivnoga rješenja. Po završetku svih radova na sanaciji bušotinskog kruga, potrebno je obaviti agroekološku ekspertizu tla i izraditi studiju stanja tla s prijedlogom za rekultivaciju tla. Nakon završene sanacije obavlja se komisijski pregled obavljenih radova prema internom propisniku „Postupak napuštanja rudarskih objekata i postrojenja u SD Naftaplin“, te sačiniti zapisnik. Navedeni zapisnik s pregleda s popratnom dokumentacijom dostavlja se Državnom inspektoratu i Inspekciji zaštite okoliša, prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN, 110/07. – članak 20) odnosno Pravilniku o mjerama otklanjanja šteta u okolišu i sanacijskim programom (NN, 145/08, poglavlje III: članak 6 i 7) te Zakonu o rudarstvu (NN 75/09), poglavlje V: Eksploatacija mineralnih sirovina, članak 71. i 72.

Rudarski radovi koji će biti provedeni pri istražnim radovima na bušotini Iva 2 duboka trebaju se odvijati u skladu s Zakonom o rudarstvu (NN 75/09), Zakonom o zaštiti na radu 59/96 ; 94/96 ; 114/03 ; 86/08, 75/09), Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10), Zakonom o vodama (NN 153/09), Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07), Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13) i drugim važećim zakonima, pravilnicima, konvencijama, protokolima, normama, odredbama, uredbama, elaboratima i ekspertizama iz područja nužnih za provedbu istraživanja. U slučaju akcidenta ili izvanrednog zagađenja, izlijevanja opasnih i štetnih tvari na površinu tla, u prijemnik, kanalizacijski sustav, vodne tokove, postupa se u skladu s programom za sanaciju prema operativnom planu za provođenje interventnih mjera u slučaju izvanrednoga zagađenja voda i okoliša. U tehnološkom procesu rada, tijekom radova na izgradnji tehnoloških objekata i postrojenja za proizvodnju, pripremu i transport plina i kondenzata i u toku kasnijih redovnih rudarskih radova na proizvodnji, koji sjedinjuje niz operacija i uređaja međusobno povezanih u tehnološke cjeline, prisutne su slijedeće opasnosti koji proizlaze iz specifičnosti rada: - Opasnosti koje nastaju kod rukovanja s bušotinskim fluidima (nafta, slana voda) - Opasnost od električne struje - Opasnosti od statičkog elektriciteta i atmosferskog pražnjenja - Opasnosti od visokih tlakova kod energetskih instalacija i uređaja (cjevovodi, armature, agregati, bušotinski uređaji, posude pod tlakom itd) - Opasnosti od rada sa štetnim materijalima i tvarima - Opasnost od rada na visini Radi učinkovite zaštite okoliša Sektor istraživanja i proizvodnje nafte i plina, kao krajnji korisnik i vlasnik zemljišta na kojem se radovi obavljaju, osigurava i propisuje način rada kojim se onečišćenje svodi na minimum kao i mjesto i uvjete pod kojima se mora zbrinjavati nastale otpadne tekućine i krute materijale. Cijeli tehnološki sustav tijekom proizvodnje i pripreme nafte na bušotinskom radnom prostoru kao i tijekom remontnih radova na bušotini Iva 2 duboka mora biti pod nadzorom i u normalnim okolnostima ne postoji mogućnost zagađenja okoliša. Do zagađenja okoliša može doći isključivo u okolnostima incidenta uzrokovanoga erupcijom bušotine ili havarijom postrojenja ili opreme te ljudskim faktorom. Kemikalije koje se koriste u tehnološkom procesu predstavljaju opasnost kao zagađivači samo u slučaju akcidenta, na pretakalištima ili u transportu, stoga je njima potrebno rukovati sukladno uputama za manipulaciju, koje izdaju njihovi proizvođači a propisano je u sigurnosno- tehničkim listovima koje je obavezno posjedovati na lokaciji. Opasni otpadni fluidi ne smiju se nekontrolirano ispuštati u okoliš, već prihvaćati u zatvorene spremnike, pripremiti za odvoz, odvoziti i neutralizirati prije prihvata u Centralnu otpadnu jamu za prikupljanje i regeneraciju opasnih otpadnih materijala Pogona Žutica ili predati ovlaštenoj tvrtki ili osobi koja obavlja djelatnost skupljanja, prijevoza i zbrinjavanja predmetne vrste otpada. U slučaju potrebe likvidacije bušotine objekata i postrojenja nakon završetka eksploatacije, mora biti donesena odluka o završetku eksploatacije. Temeljem postojeće tehničke dokumentacije za svaku pojedinu bušotinu i stanja opreme u bušotini i na površini ušća bušotine treba izraditi poseban pojednostavljeni rudarski projekt s prikazom konkretne tehnologije likvidacije bušotine i bušotinskog radnog prostora, a u skladu s Dopunskim rudarskim projektom remontnih radova na naftnom polju i Glavnom tipskom rudarskom projektu „Sanacija isplačnih jama u INA Naftaplinu“. Kako bi se lokacija mogla dovesti u što bliže prvobitnom stanju, potrebno je likvidirati bušotinu na siguran način tj. postaviti cementne čepove za odvajanje slojeva, demontirati ušće bušotine obrnutim redoslijedom od montaže, odrezati zaštitne cijevi najmanje 1, 5 metara ispod razine okolnog zemljišta i na to zavariti pokrovnu (slijepu) prirubnicu. Nakon završenih rudarskih radova pri trajnom napuštanju kanala bušotine, objekata ili postrojenja pristupa se uređenju radnoga prostora. Potrebno je ukloniti svu nadzemnu opremu, a podzemne cjevovode inertizirati te ih kao i električne kablove mehanički zaštiti od mogućih akcidenata. Nakon završetka radova, investitor saziva stručni tim za pregled radova i o istim daje ocjenu. Ako ocjena nije pozitivna pristupa se korektivnim radnjama do konačnoga pozitivnoga rješenja. Po završetku svih radova na sanaciji bušotinskog kruga, potrebno je obaviti agroekološku ekspertizu tla i izraditi studiju stanja tla s prijedlogom za rekultivaciju tla. Nakon završene sanacije obavlja se komisijski pregled obavljenih radova prema internom propisniku „Postupak napuštanja rudarskih objekata i postrojenja u SD Naftaplin“, te sačiniti zapisnik. Navedeni zapisnik s pregleda s popratnom dokumentacijom dostavlja se Državnom inspektoratu i Inspekciji zaštite okoliša, prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN, 110/07. – članak 20) odnosno Pravilniku o mjerama otklanjanja šteta u okolišu i sanacijskim programom (NN, 145/08, poglavlje III: članak 6 i 7) te Zakonu o rudarstvu (NN 75/09), poglavlje V: Eksploatacija mineralnih sirovina, članak 71. i 72.

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi nulto stanje kvalitete tla prije početka bilo kakvih rudarskih radova na istražnoj bušotini Hrastilnica 3. • Prethodnim geofizičkim istraživanjima na području eksploatacijskog polja Žutica došlo se do saznanja o mogućem ležištu ugljikovodika na području općine Križ u mjestu Velika Hrastilnica. Izvedena je istražna bušotina do dubine cca 2 200 metara. Kako se u međuvremenu bušotina pokazala pozitivnom pristupiti će se crpljenju ugljikovodika. Sve navedeno zahtijevalo je izgradnju pristupne ceste, bušotinskog kruga odnosno radnoga prostora na kojem će se odvijati tehnološki proces bušenja. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica više desetljetnog crpljenja ugljikovodika. • Uzorkovanje tla u prostoru istražne bušotine Hrastilnica 3 provedeno je 26. listopada 2012. godine. Prilikom terenske opservacije izvršeno je sondiranje terena, s ciljem identifikacije pedosistematske pripadnosti tla i stanja tala na području istražne bušotine. Pri terenskim istraživanjima sudjelovali su Prof.sr.sc. Ivica Kisić i Igor Bogunović, dipl.ing.agr. sa Agronomskog fakulteta te kolega Neven Lisec iz INA Naftaplina, Zagreb, SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina. • Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju slabu heterogenost promatranih značajki tla na području istražne bušotine. Manje- više reakcija tla je slabo kisela do slabo alkalna. Slična je situacija i s humusom u tlu, te ukupnim ugljikom, dušikom, vodikom i sumporom u tlu. Biljci pristupačan fosfor se kreće u granicama vrlo slabe opskrbljenosti u bušotinskom krugu do umjerene opskrbljenosti u okolnom dijelu. U pogledu biljci pristupačnog kalija vrijednosti se kreću u granicama slabe do dobre opskrbljenosti. U pogledu odnosa ugljika i dušika u svim uzorkovanjima determinirane vrijednosti su povoljne. • Sadržaj 15 pojedinačni PAH-ova ukazuje na vrijednosti u granicama početnoga opterećenja tla. • Sadržaj mineralnih i teško hlapljivih lipofilnih tvari (ukupna ulja i masti) ukazuje na početne opterećenosti tla. • U pogledu teških metala jasno je vidljivo da niti u jednom slučaju u bilo kom uzorkovanju sadržaj teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 32/10 i NN 15/92). Uzimajući u obzir stupanj onečišćenosti (postotak sadržaja pojedinoga teškoga metala u tlu u odnosu na graničnu vrijednost) olovo, kadmij, kobalt, živa i molibden spadaju u klasu potpuno čistih tala (I razred), dok se sadržaj kroma, bakra i vanadija nalazi na granici I i II razreda. Cink spada u klasu povećane onečišćenosti (II razred), dok se nikal, arsen i barij nalaze na granici II i III razreda (velika onečišćenost tla). • Utvrđene vrijednosti istraživanih parametara su bile očekivane. No, na kraju crpljenja ugljikovodika s ove bušotine neke generacije koje dolaze za nama utvrditi će promjene koje su se desile u tlu. Točnije rečeno, koliki je bio utjecaj (pritisak na tlo) bušotine Hrastilnica 3.

Rudarski radovi koji će biti provedeni pri istražnim radovima na bušotini Čepelovac 1 sjever duboka trebaju se odvijati u skladu s Zakonom o rudarstvu (NN 75/09), Zakonom o zaštiti na radu 59/96 ; 94/96 ; 114/03 ; 86/08, 75/09), Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10), Zakonom o vodama (NN 153/09), Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07), Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13) i drugim važećim zakonima, pravilnicima, konvencijama, protokolima, normama, odredbama, uredbama, elaboratima i ekspertizama iz područja nužnih za provedbu istraživanja. U slučaju akcidenta ili izvanrednog zagađenja, izlijevanja opasnih i štetnih tvari na površinu tla, u prijemnik, kanalizacijski sustav, vodne tokove, postupa se u skladu s programom za sanaciju prema operativnom planu za provođenje interventnih mjera u slučaju izvanrednoga zagađenja voda i okoliša. U tehnološkom procesu rada, tijekom radova na izgradnji tehnoloških objekata i postrojenja za proizvodnju, pripremu i transport plina i kondenzata i u toku kasnijih redovnih rudarskih radova na proizvodnji, koji sjedinjuje niz operacija i uređaja međusobno povezanih u tehnološke cjeline, prisutne su slijedeće opasnosti koji proizlaze iz specifičnosti rada: - Opasnosti koje nastaju kod rukovanja s bušotinskim fluidima (nafta, slana voda) - Opasnost od električne struje - Opasnosti od statičkog elektriciteta i atmosferskog pražnjenja - Opasnosti od visokih tlakova kod energetskih instalacija i uređaja (cjevovodi, armature, agregati, bušotinski uređaji, posude pod tlakom itd) - Opasnosti od rada sa štetnim materijalima i tvarima - Opasnost od rada na visini Radi učinkovite zaštite okoliša Sektor istraživanja i proizvodnje nafte i plina, kao krajnji korisnik i vlasnik zemljišta na kojem se radovi obavljaju, osigurava i propisuje način rada kojim se onečišćenje svodi na minimum kao i mjesto i uvjete pod kojima se mora zbrinjavati nastale otpadne tekućine i krute materijale. Cijeli tehnološki sustav tijekom proizvodnje i pripreme nafte na bušotinskom radnom prostoru kao i tijekom remontnih radova na bušotini Iva 2 duboka mora biti pod nadzorom i u normalnim okolnostima ne postoji mogućnost zagađenja okoliša. Do zagađenja okoliša može doći isključivo u okolnostima incidenta uzrokovanoga erupcijom bušotine ili havarijom postrojenja ili opreme te ljudskim faktorom. Kemikalije koje se koriste u tehnološkom procesu predstavljaju opasnost kao zagađivači samo u slučaju akcidenta, na pretakalištima ili u transportu, stoga je njima potrebno rukovati sukladno uputama za manipulaciju, koje izdaju njihovi proizvođači a propisano je u sigurnosno- tehničkim listovima koje je obavezno posjedovati na lokaciji. Opasni otpadni fluidi ne smiju se nekontrolirano ispuštati u okoliš, već prihvaćati u zatvorene spremnike, pripremiti za odvoz, odvoziti i neutralizirati prije prihvata u Centralnu otpadnu jamu za prikupljanje i regeneraciju opasnih otpadnih materijala Pogona Žutica ili predati ovlaštenoj tvrtki ili osobi koja obavlja djelatnost skupljanja, prijevoza i zbrinjavanja predmetne vrste otpada. U slučaju potrebe likvidacije bušotine objekata i postrojenja nakon završetka eksploatacije, mora biti donesena odluka o završetku eksploatacije. Temeljem postojeće tehničke dokumentacije za svaku pojedinu bušotinu i stanja opreme u bušotini i na površini ušća bušotine treba izraditi poseban pojednostavljeni rudarski projekt s prikazom konkretne tehnologije likvidacije bušotine i bušotinskog radnog prostora, a u skladu s Dopunskim rudarskim projektom remontnih radova na naftnom polju i Glavnom tipskom rudarskom projektu „Sanacija isplačnih jama u INA Naftaplinu“. Kako bi se lokacija mogla dovesti u što bliže prvobitnom stanju, potrebno je likvidirati bušotinu na siguran način tj. postaviti cementne čepove za odvajanje slojeva, demontirati ušće bušotine obrnutim redoslijedom od montaže, odrezati zaštitne cijevi najmanje 1, 5 metara ispod razine okolnog zemljišta i na to zavariti pokrovnu (slijepu) prirubnicu. Nakon završenih rudarskih radova pri trajnom napuštanju kanala bušotine, objekata ili postrojenja pristupa se uređenju radnoga prostora. Potrebno je ukloniti svu nadzemnu opremu, a podzemne cjevovode inertizirati te ih kao i električne kablove mehanički zaštiti od mogućih akcidenata. Nakon završetka radova, investitor saziva stručni tim za pregled radova i o istim daje ocjenu. Ako ocjena nije pozitivna pristupa se korektivnim radnjama do konačnoga pozitivnoga rješenja. Po završetku svih radova na sanaciji bušotinskog kruga, potrebno je obaviti agroekološku ekspertizu tla i izraditi studiju stanja tla s prijedlogom za rekultivaciju tla. Nakon završene sanacije obavlja se komisijski pregled obavljenih radova prema internom propisniku „Postupak napuštanja rudarskih objekata i postrojenja u SD Naftaplin“, te sačiniti zapisnik. Navedeni zapisnik s pregleda s popratnom dokumentacijom dostavlja se Državnom inspektoratu i Inspekciji zaštite okoliša, prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN, 110/07. – članak 20) odnosno Pravilniku o mjerama otklanjanja šteta u okolišu i sanacijskim programom (NN, 145/08, poglavlje III: članak 6 i 7) te Zakonu o rudarstvu (NN 75/09), poglavlje V: Eksploatacija mineralnih sirovina, članak 71. i 72.

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi nulto stanje kvalitete tla prije početka bilo kakvih rudarskih radova na istražnoj bušotini Krunoslavlje 2. • Kako bi se na širem području oko mjesta Krunoslavlje u Osječko-baranjskoj županiji istražila potencijalna ležišta ugljikovodika, potrebno je izraditi navedenu bušotinu. Lokacije bušotina odabiru se na mjestima koja, prema izrađenom geološkom modelu podzemlja, imaju najveći potencijal nailaska na ležišta ugljikovodika. Kao prva bušotina na ovom području odabrana je lokacija Krunoslavlje 2, koja se nalazi sjeverozapadno od naselja Golinci, oko 1600 metara od najbližih kuća, odnosno 2100 metara sjeveroistočno od naselja Krunoslavlje. Na ovom mjestu potrebno je izgraditi bušotinski radni prostor na kojemu će se smjestiti pokretno bušaće postrojenje National 402 sa svom potrebnom opremom. Ako bi se ova istražna bušotina pokazala isplativom na njoj bi se pristupilo crpljenju ugljikovodika. Sve navedeno zahtjeva izgradnju pristupne ceste, bušotinskog kruga odnosno radnoga prostora na kojem će se odvijati tehnološki proces bušenja. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica više desetljetnog crpljenja ugljikovodika. • Uzorkovanje tla u prostoru istražne bušotine Krunoslavlje provedeno je 23. listopada 2012. godine. Prilikom terenske opservacije izvršeno je sondiranje terena, s ciljem identifikacije pedosistematske pripadnosti tla i stanja tala na području istražne bušotine. Pri terenskim istraživanjima sudjelovali su Prof.sr.sc. Ivica Kisić, Igor Bogunović, dipl.ing.agr. sa Agronomskog fakulteta te kolega Tomislav Pleše s pogona Beničanci. • Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju određenu heterogenost promatranih značajki tla na području istražne bušotine. Manje- više reakcija tla je kisela do slabo alkalna. Tlo je slabije opskrbljeno humusom, te relativno dobro ukupnim ugljikom i dušikom. U pogledu odnosa ugljika i dušika u svim uzorkovanjima determinirane vrijednosti su povoljne. Biljci pristupačan fosfor se kreće u granicama vrlo bogate opskrbljenosti na površini bušotinskog kruga do veoma slabe opskrbljenosti dubljih dijelova tla bušotinskog prostora, dok je okolno tlo dobro opskrbljeno fosforom. U pogledu biljci pristupačnog kalija vrijednosti se kreću u granicama dobre do umjerene opskrbljenosti. Sadržaj sumpora bio je manje-više identičan na svim mjestima gdje je provedeno uzorkovanje. • Sadržaj 15 istraživanih PAH-ova na svim mjestima uzorkovanja ukazuje na granice početnoga opterećenja tla. • Također sadržaj mineralnih ulja ukazuje na početnu opterećenost tla mineralnim uljima. Skoro identična situacija je zabilježena u pogledu teško hlapljivih lipofilnih tvari (ukupna ulja i masti). • Uzimajući u obzir stupanj onečišćenosti (postotak sadržaja pojedinoga teškoga metala u tlu u odnosu na graničnu vrijednost) olovo, kadmij, kobalt, živa i molibden spadaju u klasu potpuno čistih tala (I razred), dok se sadržaj cinka nalazi na granici I i II razreda. Bakar i vanadij spadaju u klasu povećane onečišćenosti (II razred), dok krom, nikal i barij spadaju u III razred - velike onečišćenosti. Arsen se nalazi na granici III i IV razreda (onečišćeno tlo). U pogledu sadržaja navedenih 12 teških metala vidljivo je da skoro niti u jednom slučaju (izuzev kroma i djelimično arsena) sadržaj teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 32/10 i NN 15/92). • Provedena agroekološka ekspertiza ukazuje da je riječ o tlu na kome nisu registrirane bilo kakve promjene uzrokovane dosadašnjom ljudskom aktivnošću. Povećan sadržaj kroma i arsena može se više povezati sa geološkim porijeklom matične stijene na kojoj su formirani utvrđeni tipovi tala na ovoj istražnoj bušotini a manje sa ljudskom djelatnošću.

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi nulto stanje kvalitete tla prije početka bilo kakvih rudarskih radova na istražnoj bušotini Antunovac 1. • Kako bi se na širem području oko mjesta Antunovac u Osječko-baranjskoj županiji istražila potencijalna ležišta ugljikovodika, potrebno je izraditi navedenu bušotinu. Lokacije bušotina odabiru se na mjestima koja, prema izrađenom geološkom modelu podzemlja, imaju najveći potencijal nailaska na ležišta ugljikovodika. Kao prva bušotina na ovom području odabrana je lokacija Antunovac 1, koja se nalazi jugozapadno od naselja Tenja, oko 150 metara od najbližih kuća. Na ovom mjestu potrebno je izgraditi bušotinski radni prostor na kojemu će se smjestiti pokretno bušaće postrojenje National 402 sa svom potrebnom opremom. Ako bi se ova istražna bušotina pokazala isplativom na njoj bi se pristupilo crpljenju ugljikovodika. Sve navedeno zahtjeva izgradnju pristupne ceste, bušotinskog kruga odnosno radnoga prostora na kojem će se odvijati tehnološki proces bušenja. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica više desetljetnog crpljenja ugljikovodika. • Uzorkovanje tla u prostoru istražne bušotine Antunovac 1 provedeno je 19. lipnja 2012. godine. Prilikom terenske opservacije izvršeno je sondiranje terena, s ciljem identifikacije pedosistematske pripadnosti tla i stanja tala na području istražne bušotine. Pri terenskim istraživanjima sudjelovali su Prof.sr.sc. Ivica Kisić, dr.sc. Aleksandra Jurišić, dipl.ing.kem., i Igor Bogunović, dipl.ing.agr. sa Agronomskog fakulteta te kolega Darko Majder, dipl.ing.rud., iz INA Naftaplina, Zagreb, SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina. • Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju određenu heterogenost promatranih značajki tla na području istražne bušotine. Manje-više reakcija tla je kisela, slabo kisela do neutralna. Tlo je relativno dobro opskrbljeno humusom, te ukupnim ugljikom i dušikom. U pogledu odnosa ugljika i dušika u svim uzorkovanjima determinirane vrijednosti su povoljne. Biljci pristupačan fosfor se kreće u granicama vrlo dobre opskrbljenosti (izuzev jednoga uzorka u okolišu). U pogledu biljci pristupačnog kalija vrijednosti se kreću u granicama vrlo dobre opskrbljenosti. Sadržaj sumpora bio je manje-više identičan na svim mjestima gdje je provedeno uzorkovanje. • Sadržaj 15 istraživanih PAH-ova na svim mjestima uzorkovanja ukazuje na granice početnoga opterećenja tla. • Također sadržaj mineralnih ulja ukazuje na početnu opterećenost tla mineralnim uljima. Skoro identična situacija je zabilježena u pogledu teško hlapljivih lipofilnih tvari (ukupna ulja i masti). • U pogledu sadržaja 12 teških metala vidljivo je da skoro niti u jednom slučaju (izuzev nikla, barija i vanadija) sadržaj teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 32/10 i NN 15/92). • Provedena agroekološka analiza ukazuje da je riječ o tlu na kome nisu registrirane bilo kakve promjene uzrokovane ljudskom aktivnošću.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških metala te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima i PAH-ovima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 6 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti se relativno razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s prostora bušotinskog kruga i isplačne jame i u uzorcima tla uzetim u neposrednom okolišu ali koji nisu bili zahvaćeni rudarskim radovima). Sadržaj teških metala, mineralnih ulja i PAH-ova do dubine od 0, 6 metara na radnom prostoru bušotinskog kruga CREMUŠINA 1 ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno i šumsko tlo. Temeljem izloženog nameće se zaključak da su u pogledu onečišćenja kadmijem, živom, olovom, molibdenom i kobaltom svi uzorci bez obzira na mjesto uzorkovanja uvršteni u I razred, tj. čisto tlo u pogledu sadržaja navedenih metala. U pogledu sadržaja cinka i bakra svi uzorci su u granicama I i II razreda. U pogledu sadržaja arsena, nikla i vanadija utvrđena je identična heterogenost i u tlu s prostora bušotine i u okolnom tlu koje nije bilo zahvaćeno rudarskim radovima. Navedeno ukazuje da je riječ manje više o geološkom (prirodnom) sastavu svih istraživanih metala (izuzev barija) čiji se povećani sadržaj može povezati sa crpljenjem ugljikovodika. Kako nisu utvrđene nikakve razlike u pogledu reakcije tla, te biljci pristupačnoga fosfora i kalija ne preporučamo nikakve zahvate rekultivacije vezane uz ove parametre. Navedenu količinu organskog gnojiva prema mjerama navedenim u poglavlju o rekultivaciji trebali bi dodati tijekom proljeća ili jeseni naredne godine. Sve navedeno ukazuje da rad bušotine Cremušina 1 nije uzrokovala nikakve promjene u tlu koje je bilo unutar bušotinskoga radnoga prostora.

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi nulto stanje kvalitete tla prije početka bilo kakvih rudarskih radova na istražnoj bušotini Kozarice-42. • Prethodnim geofizičkim istraživanjima na području eksploatacijskog polja Kozarice-Jamarice došlo se do saznanja o mogućem ležištu ugljikovodika u ovom području. Kako bi se navedena otkrića i potvrdila, potrebno je izvesti razradnu horizontalnu bušotinu do dubine cca 1030 m (1250 m mjerene dužine). Ako bi se ova istražna bušotina pokazala isplativom na njoj bi se pristupilo crpljenju ugljikovodika. Sve navedeno zahtjeva izgradnju pristupne ceste, bušotinskog kruga odnosno radnoga prostora na kojem će se odvijati tehnološki proces bušenja. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica više desetljetnog crpljenja ugljikovodika. • Uzorkovanje tla u prostoru istražne bušotine Kozarice-42 provedeno je 3. srpnja 2012. godine. Prilikom terenske opservacije izvršeno je sondiranje terena, s ciljem identifikacije pedosistematske pripadnosti tla i stanja tala na području istražne bušotine. Pri terenskim istraživanjima sudjelovali su Prof.sr.sc. Ivica Kisić, dr.sc. Aleksandra Jurišić, dipl.ing.kem., i Igor Bogunović, dipl.ing.agr. sa Agronomskog fakulteta te kolega Darko Majder, dipl.ing.rud., iz INA Naftaplina, Zagreb, SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina. • Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju izrazitu heterogenost promatranih značajki tla na području istražne bušotine. Reakcija tla je jako kisela, kisela do neutralna. Utvrđene su očekivane vrijednosti količina humusa u tlu, te ukupnoga ugljika, dušika i sumpora u tlu. U pogledu odnosa ugljika i dušika u svim uzorkovanjima determinirane vrijednosti su povoljne. Biljci pristupačan fosfor se kreće u granicama slabe opskrbljenosti. U pogledu biljci pristupačnog kalija vrijednosti se kreću u granicama dobre opskrbljenosti. Sadržaj sumpora bio je manje-više identičan na svim mjestima gdje je provedeno uzorkovanje. • Sadržaj 15 istraživanih PAH-ova na svim mjestima uzorkovanja ukazuje na granice početnoga opterećenja tla. • Također sadržaj mineralnih ulja ukazuje na početnu opterećenost tla mineralnim uljima. Skoro identična situacija je zabilježena u pogledu teško hlapljivih lipofilnih tvari (ukupna ulja i masti). • U pogledu sadržaja 12 teških metala vidljivo je da skoro niti u jednom slučaju sadržaj teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 32/10 i NN 15/92). • Provedena agroekološka analiza ukazuje da je riječ o tlu na kome nisu registrirane bilo kakve promjene uzrokovane dosadašnjom ljudskom aktivnošću.

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi nulto stanje kvalitete tla prije početka bilo kakvih rudarskih radova na istražnoj bušotini Caginec 1. • Prethodnim geofizičkim istraživanjima na području eksploatacijskog polja Šumećani došlo se do saznanja o mogućem ležištu ugljikovodika u ovom području. Kako bi se navedena otkrića i potvrdila, potrebno je izvesti razradnu horizontalnu bušotinu do dubine cca 950 m. Ako bi se ova istražna bušotina pokazala isplativom na njoj bi se pristupilo crpljenju ugljikovodika. Sve navedeno zahtjeva izgradnju pristupne ceste, bušotinskog kruga odnosno radnoga prostora na kojem će se odvijati tehnološki proces bušenja. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica više desetljetnog crpljenja ugljikovodika. • Uzorkovanje tla u prostoru istražne bušotine Caginec 1 provedeno je 26. listopada 2012. godine. Prilikom terenske opservacije izvršeno je sondiranje terena, s ciljem identifikacije pedosistematske pripadnosti tla i stanja tala na području istražne bušotine. Pri terenskim istraživanjima sudjelovali su Prof.sr.sc. Ivica Kisić i Igor Bogunović, dipl.ing.agr. sa Agronomskog fakulteta te kolega Neven Lisec, stručni suradnik iz pogona Ivanić Grad. • Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju određenu heterogenost promatranih značajki tla na području istražne bušotine. Reakcija tla je jako kisela. Utvrđene su očekivane vrijednosti količina humusa u tlu, te ukupnoga ugljika, dušika i sumpora u tlu. U pogledu odnosa ugljika i dušika u svim uzorkovanjima determinirane vrijednosti su povoljne. Biljci pristupačan fosfor se kreće u granicama veoma slabe opskrbljenosti. U pogledu biljci pristupačnog kalija vrijednosti se kreću u granicama slabe do dobre opskrbljenosti. Sadržaj sumpora bio je manje-više identičan na svim mjestima gdje je provedeno uzorkovanje. • Sadržaj 15 istraživanih PAH-ova na svim mjestima uzorkovanja ukazuje na granice početnoga opterećenja tla. • Također sadržaj ukupnih i mineralnih ulja ukazuje na početnu opterećenost tla mineralnim uljima. • U pogledu sadržaja 12 teških metala vidljivo je da skoro niti u jednom slučaju sadržaj teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 32/10 i NN 15/92). Uzimajući u obzir stupanj onečišćenosti (postotak sadržaja pojedinoga teškoga metala u tlu u odnosu na graničnu vrijednost) kadmij, živa, olovo, molibden, kobalt i bakar spadaju u klasu potpuno čistih tala (I razred). Arsen i cink karakterizira povećana onečišćenost (II razred), dok je za nikal, krom, barij i vanadij utvrđena velika onečišćenost (III razred). • Provedena agroekološka analiza ukazuje da je riječ o tlu na kome nisu registrirane bilo kakve promjene uzrokovane dosadašnjom ljudskom aktivnošću.

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi nulto stanje kvalitete tla prije početka bilo kakvih rudarskih radova na istražnoj bušotini Krunoslavlje 2. • Kako bi se na širem području oko mjesta Krunoslavlje u Osječko-baranjskoj županiji istražila potencijalna ležišta ugljikovodika, potrebno je izraditi navedenu bušotinu. Lokacije bušotina odabiru se na mjestima koja, prema izrađenom geološkom modelu podzemlja, imaju najveći potencijal nailaska na ležišta ugljikovodika. Kao prva bušotina na ovom području odabrana je lokacija Krunoslavlje 2, koja se nalazi sjeverozapadno od naselja Golinci, oko 1600 metara od najbližih kuća, odnosno 2100 metara sjeveroistočno od naselja Krunoslavlje. Na ovom mjestu potrebno je izgraditi bušotinski radni prostor na kojemu će se smjestiti pokretno bušaće postrojenje National 402 sa svom potrebnom opremom. Ako bi se ova istražna bušotina pokazala isplativom na njoj bi se pristupilo crpljenju ugljikovodika. Sve navedeno zahtjeva izgradnju pristupne ceste, bušotinskog kruga odnosno radnoga prostora na kojem će se odvijati tehnološki proces bušenja. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica više desetljetnog crpljenja ugljikovodika. • Uzorkovanje tla u prostoru istražne bušotine Krunoslavlje provedeno je 23. listopada 2012. godine. Prilikom terenske opservacije izvršeno je sondiranje terena, s ciljem identifikacije pedosistematske pripadnosti tla i stanja tala na području istražne bušotine. Pri terenskim istraživanjima sudjelovali su Prof.sr.sc. Ivica Kisić, Igor Bogunović, dipl.ing.agr. sa Agronomskog fakulteta te kolega Tomislav Pleše s pogona Beničanci. • Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju određenu heterogenost promatranih značajki tla na području istražne bušotine. Manje-više reakcija tla je kisela do slabo alkalna. Tlo je slabije opskrbljeno humusom, te relativno dobro ukupnim ugljikom i dušikom. U pogledu odnosa ugljika i dušika u svim uzorkovanjima determinirane vrijednosti su povoljne. Biljci pristupačan fosfor se kreće u granicama vrlo bogate opskrbljenosti na površini bušotinskog kruga do veoma slabe opskrbljenosti dubljih dijelova tla bušotinskog prostora, dok je okolno tlo dobro opskrbljeno fosforom. U pogledu biljci pristupačnog kalija vrijednosti se kreću u granicama dobre do umjerene opskrbljenosti. Sadržaj sumpora bio je manje-više identičan na svim mjestima gdje je provedeno uzorkovanje. • Sadržaj 15 istraživanih PAH-ova na svim mjestima uzorkovanja ukazuje na granice početnoga opterećenja tla. • Također sadržaj mineralnih ulja ukazuje na početnu opterećenost tla mineralnim uljima. Skoro identična situacija je zabilježena u pogledu teško hlapljivih lipofilnih tvari (ukupna ulja i masti). • Uzimajući u obzir stupanj onečišćenosti (postotak sadržaja pojedinoga teškoga metala u tlu u odnosu na graničnu vrijednost) olovo, kadmij, kobalt, živa i molibden spadaju u klasu potpuno čistih tala (I razred), dok se sadržaj cinka nalazi na granici I i II razreda. Bakar spada u klasu povećane onečišćenosti (II razred), dok krom, nikal, barij i vanadij spadaju u III razred - velike onečišćenosti. Arsen se nalazi na granici III i IV razreda (onečišćeno tlo). U pogledu sadržaja navedenih 12 teških metala vidljivo je da skoro niti u jednom slučaju (izuzev kroma i djelimično arsena) sadržaj teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 32/10 i NN 15/92). • Provedena agroekološka ekspertiza ukazuje da je riječ o tlu na kome nisu registrirane bilo kakve promjene uzrokovane dosadašnjom ljudskom aktivnošću. Povećan sadržaj kroma i arsena može se više povezati sa geološkim porijeklom matične stijene na kojoj su formirani utvrđeni tipovi tala na ovoj istražnoj bušotini a manje sa ljudskom djelatnošću.