Search

Predmet istraživanja doktorske disertacije je zaštita potrošača sa širim osvrtom na zaštitu korisnika finansijskih usluga u eri digitalnog poslovanja. Reč je o ličnoj potrošnji građana koja, prema statističkim podacima učestvuje u BDP oko 70% Srbije, obuhvata kupovinu robe i/ili korišćenje usluga, uključujući i finansijske usluge. Istraživanja koja su proistekla iz ove disertacije ukazuju na to da domaći potrošači i korisnici finansijskih usluga, nisu u dovoljnoj meri zaštićeni ni u pogledu primene međunarodnih regulatornih okvira niti od strane postojećih institucija, ali ni i od pružaoca finansijskih usluga. U disertaciji se pošlo od obaveza Srbije koje je preuzela odredbama člana 78. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju zaključenim sa Evropskom unijom (nadalje: EU), u kojima je utvrđena obaveza naše zemlje da usklađuje domaće propise o zaštiti potrošača sa propisima koji se donose u EU. Na neusaglašenu primenu propisa EU u našoj legislativi ukazuje i nedovoljno preuzimanje odredaba Direktive 93/13 o nepoštenim odredbama u potrošačkim ugovorima. Kao posledicu tog propusta u našoj zemlji imali smo oko 20.000 spornih ugovora o stambenim kreditima sa valutnom klauzulom indeksiranom u švajcarskim francima, koji su se našli pred domaćim sudovima. Polazeći od odredaba pomenute Direktive, odredbe u ugovorima koje su građani uzeli za kupovinu stanova uz pomenutu klauzulu, proglašene su ništavnim od strane Evropskog suda pravde 2017. godine, o čemu je više detalja dato u Prilogu disertacije broj 1– Studija slučaja (Case study). Kao epilog tog slučaja Skupština Srbije donela je poseban zakon - lex specialis, radi pokrića dela štete koju su pretrpeli građani po osnovu tih stambenih kredita, što je budžet Srbije koštalo oko 100 miliona evra. Drugi deo naknade štete građanima po osnovu pomenutih stambenih kredita pao je na komercijalne banke koje su odobravale te kredite.

Prispevek obravnava položaj kulturne dediščine in probleme razmejitve med nacionalnim kulturnim sektorjem in pristojnostmi EU na tem področju. Politika varovanja kulturne dediščine ni del ureditve Pogodbe o delovanju EU, temveč EU skrbi za sofinanciranje in podporo obnavljanju in ohranjanju kulturne dediščine. Zato so na tem področju lahko problematične številne direktive EU na drugih področjih zakonodajnega urejanja EU, ki so z implementacijo vključene v nacionalne zakonodaje in ki v večji ali manjši meri škodljivo vplivajo na trajnostno ohranjanje evropske kulturne dediščine. Avtorica v prispevku poda predloge za možen vpliv in vključitev pristojnih nacionalnih organov v zakonodajni postopek sprejemanja aktov EU na drugih področjih, ki lahko škodljivo vplivajo na konkretno varstvo kulturne dediščine. The paper deals with the position of cultural heritage and the problems of fixing the boundaries between the national cultural sector and the EU jurisdiction in this area. Policies of cultural heritage protection regime are not part of the Treaty on the Functioning of the EU. Nevertheless, the action of the EU is aimed at co-financing and supporting of its conservation and safeguarding. Therefore, several EU Directives, which regulate other areas (environmental protection, construction of new buildings) and are incorporated into national legislation, could be problematic because of their detrimental effect on the sustainable conservation of the European cultural heritage. The authoress puts forward proposals for potential impact and involvement of the competent national authorities in the legislative process of adopting EU legislation in other areas, which could detrimentally affect the individual protection of cultural heritage.

Evropska unija zaostruje direktive in priporočila z rastjo potrebe po mobilnosti in rastjo motoriziranega prometa na cestah ter uvaja ukrepe na področju trajnostne mobilnosti in na področju vpliva prevoznih sredstev na okolje. Kar nas je pripeljalo do raziskovanja možnosti za vpeljavo trajnostnih načinov prevoza v izbrani občini. V diplomski nalogi smo se pomočjo spletne literature o trajnostni mobilnosti seznanili s konceptom trajnostne mobilnosti, nato smo opisali stanje prometnega sistema Občine Hajdina in s pomočjo primerov dobre prakse izdelali načrt za vpeljavo sistemov skupne rabe. Z analizo opravljene ankete smo ugotovili, da občani zelo pogosto uporabljajo lasten prevoz z osebnimi avtomobili za izpolnjevanje svojih potreb po mobilnosti in imajo skeptični pogled na vpeljavo sistemov skupne rabe v Občini Hajdina. Rezultati ankete pa so prav tako pokazali, da imajo sistemi skupne rabe majhen potencial na izbranem območju. The European Union decided to tighten it's directives according to the growing need for mobility and the growth of motorized traffic on the roads. To further its initiatives, The European Union purposefully came to the decision to introduce measures in the field of sustainable mobility and in the field of the impact of means of transport on the environment. Which led us to research of the possibilities for the introduction of sustainable modes of transport in selected community. We have gotten acquainted with the concept of Sustainable Mobility trough the revision of the available literature, we described the current state of the transportation system of the Municipality of Hajdina and we developed a plan for the introduction of sharing systems through researched examples of good practices. With the analysis of the survey, we got to the conclusion that the Citizens choose to use their cars very often, in order to meet their mobility needs. We also concluded, that the Citizens are skeptical towards the introduction of Share systems in the Municipality of Hajdina.

Tema predavanja je analiza važećeg zajedničkog europskog zakonodavnog okvira kojim se regulira pristup profesiji i profesionalno djelovanje arhitekata u EU. Poseban osvrt posvećen je recentnim deregulacijskim intencijama EK koje se postupno prenose i implementiraju u nacionalna zakonodavstva, te kontinuirano oslabljuju profesionalni status i ovlaštenja arhitekata.

V diplomskem delu je predstavljena posebna oblika delovnega časa, torej nočno delo, z ustrezno predstavitvijo vpliva mednarodnega in evropskega prava na pravno ureditev nočnega dela, nato pa je predstavljena še podrobnejša ureditev nočnega dela v slovenski delovni zakonodaji ter spremembe in novosti na tem področju. V okviru nočnega dela, ki predstavlja institut delovnega prava, gre za delo, ki pomembno posega v človekov bioritem, hkrati pa vpliva na človekovo socialno in družinsko življenje. Ravno zaradi narave in škodljivih vplivov nočnega dela je delavec, ki tovrstno delo opravlja, upravičen do posebnih ugodnosti in dodatnih pravic. Nočnega delavca varujejo tako mednarodnopravni akti, med katerimi so najbolj značilne konvencije MOD in direktive EU kot sekundarni pravni viri evropskega prava, kot tudi nacionalna zakonodaja, v okviru katere ima v RS glavno vlogo Zakon o delovnih razmerjih, podredno pa veljajo še drugi zakoni in podzakonski akti. Poleg predstavitve relevantne delovnopravne zakonodaje s področja nočnega dela, vključuje diplomsko delo tudi problematiko v zvezi z nočnim delom oziroma odprta vprašanja, na katera sem v okviru diplomskega dela poskušal odgovoriti. Na koncu sem v diplomsko delo vključil še analizo podatkov oziroma informacij, pridobljenih na podlagi osebnih izkušenj nočnih delavcev glede vpliva nočnega dela na njihovo družbeno in družinsko življenje ter ugotovitve glede razlogov, zaradi katerih opravljajo to vrsto dela. In the graduation thesis, a special form of working time is presented, therefore night work, with an appropriate presentation of the impact that the International and European law has on the matter’s legal regulations. Afterwards, the night work’s legal regulations in the Slovenian employment legislation are presented in detail, as well as changes and innovations in the field. The field night work, an institute of the labour law, contains work that interferes with the worker’s biorhythm and at the same time affects a person’s social and family life. These workers are entitled to special benefits and additional rights due to the nature and the harmful effects of night work. The night worker is protected by international legal acts, the ILO Conventions and the EU Directives as secondary legal sources of law are the most typical, the national legislation in which the Labour Relations Act plays the central role, and other laws and bylaws subordinate to the Act. In addition to the presentation of the relevant night work`s labour legislation, the thesis also contains issues and open questions on the subject I try to answer. Finally, I have also analysed data about the impact night work have on workers in terms of social and family life and the reason they perform this type of work, obtained from the personal experiences of night workers.

Rad započinje kratkim osvrtom na štetne utjecaje onečišćenja zraka na zdravlje ljudi i okoliš (v. poglavlje 1.1). S obzirom na to da je Hrvatska pristupila Europskoj uniji 01. 07. 2013, a Bosna i Hercegovina je potencijalna zemlja kandidatkinja koja je s Europskom unijom 16. 06. 2008. potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, u radu se prikazuje pravni okvir Europske unije koji se odnosi na zaštitu zraka (v. poglavlje 2). Posebno pitanje koje se analizira jest narav ciljeva koji su postavljeni u europskim direktivama o zaštiti zraka – jesu li oni pravnoobvezujući ili su samo političke aspiracije (v. poglavlje 2.1). I Hrvatska i Bosna i Hercegovina su potpisnice međunarodnih ugovora koji su mjerodavni za suzbijanje onečišćenja zraka. U radu će se razmotriti obveze država koje proizlazi iz Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka s protokolima (v. poglavlje 3.1), Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica i Protokola o strateškoj procjeni okoliša (v. poglavlje 3.2) te Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša i Protokola o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (v. poglavlje 3.3). Za svaku od tih konvencija prikazat će se mehanizam nadzora nad njihovim pridržavanjem s posebnim naglaskom na mogućnost građana da iniciraju pokretanje postupka u odnosu na stranku za koju smatraju da ne ispunjava preuzete obveze

Primjena nove računovodstvene Direktive 2013/34/EU značajan je izazov za zakonodavstva zemalja članica EU. Direktiva daje okvir koji članice EU trebaju implementirati u svoje zakonodavstvo. Pitanje je na koji način će se Direktiva implementirati u računovodstvu i financijskom izvještavanju malih poduzeća. Stoga se ova Dikretiva smatra vrlo značajnom i za okvir računovodstvenog zakonodavstva malih poduzeća u Republici Hrvatskoj. Budući da priprema novog Zakona o računovodstvu implicira uvođenje zahtjeva nove Direktive u radu su elaborirane mogućnosti pojednostavljenja računovodstvene regulative za manja poduzeća u našim uvjetima.

U NN br. 130/13 (stupio na snagu 29. 10. 2013. g.) objavljen je Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca. Ovim se Pravilnikom propisuju zvanja, stručna sprema, ispitni programi, programi izobrazbe, uvjeti i načini stjecanja svjedodžbi u osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti zapovjednika broda, upravitelja stroja, časnika i drugih članova posade pomorskih brodova, uvjeti i način stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti za sigurnosnu zaštitu luke, broda i brodarske kompanije, uvjeti i način priznavanja, obnove, zamjene i oduzimanja svjedodžbi, uvjeti koje moraju zadovoljavati visokoškolske i srednjoškolske ustanove koje obrazuju pristupnike za stjecanje svjedodžbi o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti, uvjeti koje moraju zadovoljiti pravne osobe koje obavljaju izobrazbu pomoraca, uvjeti koje moraju zadovoljavati ispitivači i članovi ispitanih povjerenstava, postupak i način izdavanja suglasnosti za ustanove koje obrazuju pristupnike za stjecanje svjedodžbi o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti, postupak i način izdavanja dopusnica za održavanje izobrazbe pomoraca te način utvrđivanja naknade koju plaćaju pravne osobe ovlaštene za održavanje izobrazbe pomoraca. Pravilnik je usklađen s odredbama određenih direktiva EU koje se odnose na navedena pitanja i odnose.

Rad prikazuje značaj MSP u gospodarstvu RH i EU mjeren različitim kvanitativnim kriterijima. Ukazano je na činjenicu da je dominantni oblik poduzeća i u RH i u EU tzv. malo odnosno mikro poduzeće te da je shodno tome potrebno prilagoditi odnosno pojednostaviti postojeću složenu računovodstvenu regulativu. Prikazani su i određeni rezultati empirijskog istraživanja o primjeni hrvatskih standarda te je ukazano na najčešće poteškoće koje se pojavljuju u njihovoj primjeni. Iako su na globalnoj razini usvojeni zasebni međunarodni računovodstveni standardi za MSP, hrvatska računovodstvena regulativa primarno je orjentirana ka računovodstvenim rješenjima koja postoje u EU. Budući da na razini EU nisu prihvaćeni MSFI za MSP već se krenulo ka procesu izmjene postojećih Direktiva u radu su detaljnije prikazane najznačajnije promjene IV Direktive, s posebnim naglaskom na mikro poduzeća i nova pojednostavljena računovodstvena rješenja za takva poduzeća. Istaknuto je također da će promjene koje se usvajaju na razini Europske komisije imati i odraza na promjene u financijskom izvještavanju u RH te je ukazano na promjene koje će se posljedično dogoditi i u našoj računovodstvenoj regulativi.

Considering the fact that the Italian government is ready to review both tax regulations and civil regulations governing financial statements, the paper try to summarize the considerations of Italian accounting science on introduction of International Accounting Standards in the national system. Accounting changes seen in recent years are significantly impacting the financial statements of the European companies: on one hand, listed companies are adopting International Accounting Standards, and on the other hand, SMEs are facing new regulations that are about to be reviewed by the Italian Government., S obzirom na to da se talijanska vlada sprema revidirati poreznu i civilnu financijsku regulativu, ovaj rad želi sažeti promišljanja talijanske računovodstvene znanosti i o uvođenju Međunarodnih računovodstvenih standarda u državni sustav. Promjene u računovodstvu koje vidimo posljednjih godina značajno utječu na financijske izvještaje europskih tvrtki: s jedne strane, tvrtke kotirane na burzi uvode Međunarodne računovodstvene standarde, dok su s druge, mala i srednja poduzeća suočena s novom regulativom koju se talijanska Vlada sprema preispitati.

This work analyses possible approaches on EU making decision about adopting International financial reporting standards for small and medium sized entities. These approaches are considered through the legal acts of the Union (regulations, directives, decisions, recommendations and opinions). The IFRS for SMEs’ impact is considered in connection with the changes of Fourth Council Directive and existence national accounting standards i.e. generally accepted accounting principles.

Regulatorni okvir obavljanja revizije u Republici Hrvatskoj podložan je čestim promjenama zbog konstantnog usklađivanja zakona s pravnom stečevinom Europske unije. Sukladno tome, podloga za donošenje novih regulatornih odredbi je Direktiva Europske unije koja, između ostalog, obvezuje upotrebu Međunarodnih revizijskih standarda te nameće nove zahtjeve u pogledu kontrole kvalitete revizorova rada, ali i uvođenja tijela koji će nadzirati rad struke. U tom smislu u postojeća zakonska rješenja u Republici Hrvatskoj su uvedene odredbe koje između ostalog uređuju pitanje nadzora nad revizijskom strukom koji provodi Odbor za javni nadzor revizije, ali i uvodi nove regulatorne zahtjeve pred revizorska društva i samostalne revizore u smislu uvođenja unutarnjeg sustava provjere kvalitete rada, ali i eksternog nadzora kojeg provodi Hrvatska revizorska komora. U ovom članku autori ukazuju na temeljne formalne pretpostavke funkcioniranja Odbora za javni nadzor u našim uvjetima te ukazuju na planirane aktivnosti Odbora u 2010. godini.

Nova 8. Direktiva EU usvojena je 2006., a sastoji se od 12 poglavlja s 55 članaka. Najvažnije promjene u odnosu na staru 8. Direktivu odnose se na provođenje javnog nadzora nad revizijskom strukom, provjeru kvalitete rada revizorskih društava, samostalnih revizora i ovlaštenih revizora. Ta pitanja uređena su u 6., 7., i 8. poglavlju Direktive. Autori ovog članka ukazuju na postojeći okvir regulative provedbe revizije u Hrvatskoj te potrebi usklađivanja s pravnom stečevinom EU.

Postojeća regulativa Republike Srbije iz oblasti zaštite životne sredine predviđa, između ostalog, zaštitu vazduha kao preduzimanje mera sistematskog praćenja kvaliteta vazduha, i pri tom definiše suspendovane materije kao jedan od polutanata za koji se vrši sistematsko praćenje imisione koncentracije. Dakle, iako predviđa monitoring ovog polutanta, domaća regulativa ne daje prikaz standarda niti upućuje na konkretne postupke merenja i metodologiju koja bi poslužila kako za uzrokovanje čestica tako i za prikazivanje dobijenih rezultata. Zbog toga je u ovom radu prikazana analiza evropskog standarda EN 12341 koji se odnosi na određivanje koncentracije suspendovanih materija veličine 10μm (PM10) u vazduhu ambijenta. Takođe su date i izvesne smernice koje proističu iz Direktiva EU a vezane su za imisiono određivanje ovog polutanta. Smatramo da bi izrada novog JUS standarda na bazi specifikacija datih evropskim standardom EN 12341 bila jedan od neophodnih koraka ka harmonizaciji monitoringa i kompatibilnog prikaza rezultata datog u okviru Direktive EU 96/92/EC.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju uvjetovan je svekolikim tehničkim uskalđivanjem sukladno obvezama preuzetim sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Posebnu ulogu u procesu usklađivanja tehničkog zakonodastva imaju normizacija i srodne djelatnosti. U ovom referatu predstaviti će se iskustva u implementaciji Novog i globalnog pristupa u hrvatskom zakonodstvu na primjeru novog Zakona o zaštiti od neionizirajućeg zračenja i pridruženim mu Provedbenim propisima.

U ovom radu naglasak se stavlja na zahtjeve EU s aspekta primjene Međunarodnih računovodstvenih standarda, te mogućnosti iznalaženja rješenja za računovodstvo manjih poduzeća u zemljama EU. S obzirom na hrvatske želje za učlanjenjem u Uniju, jasno je da se moraju pratiti sve promjene. S obzirom da u EU postoji šarolikost u pogledu pravila sastavljanja i objavljivanja financijskih izvješća, Europska Komisija je donijela odluku, kojom se od 2005.godine obvezuju sva poduzeća koja sudjeluju na Međunarodnim tržištima kapitala na dosljednu primjenu MRS-a. Što se računovodstva za mala i srednja poduzeća tiče, od strane EU se preporuča da se to regulira nacionalnim propisima, a sve u cilju pojednostavljivanja postupka financijskog izvješćivanja.

Osnovni cilj ovog referata je prikaz modela tržišta i modela vođenja elektroenergetskog sustava u skladu s novim energetskim zakonima koje je prihvatio Hrvatski sabor u 2001. godini. Novi zakonski okvir elektroenergetskog sektora postavlja nove zahtjeve u organizaciji vođenja elektroenergetskog sustava i otvara vrata za stvaranje jednog novog modela elektroenergetskog tržišta. U ovom referatu opisan je prijedlog trorazinske strukture upravljanja EES-a i opisan je novi funkcijski modela tržišta. Sam referat je zapravo nastavak niza referata koji se bave ovom temom s prethodnih konferencija CIGRE.