Search

Cilj ovog rada je prikazati kako se s godinama obrazovanja učenika proširuje njihovo znanje o obujmu. Istražen je koncept i tip zadataka koji se proteže kroz školovanje učenika, iz njihovih udžbenika. Obrazovanje o obujmu kreće sa obradom obujma tekućine, nakon toga uči se o obujmu tijela i to znanje se primjenjuje prvo na kocki i kvadru, a nakon toga na svim uspravnim geometrijskim tijelima. Zatim se uči o obujmu geometrijskih tijela primjenjujući pri tome načelo Cavalierijev princip. Osim na geometrijskim tijelima, obujam se tada primjenjuje i na rotacijskim tijelima., This paper aims to show how the student’s knowledge of the volume expands with the years of education. The concept and type of tasks that extend throughout the education of students were investigated from students’ textbooks. Education about volume starts with processing the volume of a liquid after which you learn about the volume of solids and this knowledge is applied first to the cube and cuboid and then to all right geometric solids. Then they learn about the volume of geometric solids by applying Cavalieri’s principle. In addition to geometric solids, the volume is also applied to solids of revolution.

U radu su predstavljeni rezultati kvalitativnog eksploratornog istraživanja perspektive ravnatelja srednjih škola o modelu državne mature te jednakosti i pravičnosti u mogućnosti pristupa visokom obrazovanju za učenike strukovnih škola i gimnazija. Ova se pitanja analiziraju u kontekstu sve izraženijih aspiracija mladih ljudi prema visokom obrazovanju, masifikacije visokog obrazovanja i strateškog određenja Republike Hrvatske prema povećanju udjela visokoobrazovanih građana. Jednakost mogućnosti pristupa visokom obrazovanju podrazumijeva da svi učenici koji žele studirati imaju pravo pod jednakim uvjetima i kriterijima pristupiti državnoj maturi kao preduvjetu za upis visokog obrazovanja, a pitanje pravičnosti ogleda se u tome da svaki učenik ima jednaku mogućnost uspjeha u pristupu visokom obrazovanju. Rezultati ukazuju na općenito pozitivne stavove ravnatelja o državnoj maturi kao jedinstvenom sustavu vanjskih ispita koji omogućuje provjeravanje stečenih znanja i vještina na isti način i uz iste kriterije za sve učenike. Kritičke perspektive ravnatelja odnose se na preispitivanje primjerenosti certifikacijske funkcije državne mature za učenike gimnazija (ravnatelji gimnazija) te slabljenja selekcijske funkcije korištenjem dodatnih provjera znanja i sposobnosti učenika od strane visokoškolskih institucija (ravnatelji različitih vrsta škola). Perspektive ravnatelja gimnazija i strukovnih škola o jednakosti i pravičnosti u mogućnostima pristupu visokom obrazovanju izrazito se razlikuju. Dok ravnatelji gimnazija pravičnost sagledavaju kroz prizmu osiguravanja jednakih uvjeta i kriterija za sve, ravnatelji strukovnih škola prepoznaju da nedostatak pravičnosti proizlazi iz drugačijeg obrazovnog iskustva i opsega onoga što uče učenici strukovnih programa. Postojeći mehanizmi obrazovne politike kojima se nastoji adresirati nepovoljniji položaj učenika strukovnih škola su nedostatni za ujednačavanje mogućnosti učenika iz različitih srednjoškolskih programa., The paper presents the results of a qualitative exploratory study of secondary school principals’ perspectives on the State Matura model, and the issues of equality and equity of access to higher education for vocational and grammar school pupils. These questions are analysed in the context of increasing aspirations of young people towards higher education, the massification of higher education, and the strategic positioning of the Republic of Croatia towards increasing the share of highly educated citizens. Equality of access to higher education implies that all pupils who wish to study have the right to access the State Matura, a prerequisite for entering tertiary education, under equal conditions and criteria. The issue of equity means that every pupil has an equal opportunity to access tertiary education. The results point to generally positive attitudes regarding the State Matura as a uniform system of external exams that enables assessment of the acquired knowledge and skills in the same manner and using the same criteria for all pupils. Principals’ critical perspectives include questioning the suitability of the certification function of the State Matura for grammar school pupils and the weakening of the selective function due to additional testing of pupils’ knowledge and skills by tertiary education institutions. The perspectives of grammar school and vocational school principals on equality and equity of access to tertiary education are distinctly different. While grammar school principals view equity through the prism of providing equal conditions and criteria for all, vocational school principals recognise that the lack of equity arises from a different educational experience and the scope of what is taught in vocational programmes. Existing educational policy mechanisms aimed at addressing the less favourable status of vocational school pupils are insufficient to equalise the opportunities of pupils from various secondary school programmes.

Iznošenje argumenata koji ukazuju na potrebu ukidanja ispita iz matematike na osnovnoj razini koji se rješava na državnoj maturi. S maturantima se u 12 godina obrazovanja ostvaruje 1120 sati nastave matematike u osnovnoj školi i 420 ili 560 sati u srednjoj školi (ovisno je li se sati odnose na 3 ili 4 sata nastave matematike tjedno), dakle ukupno 1540 ili 1680 sati nastave matematike. Nema potrebe da se elementarnim zadatcima, većinom iz programa matematike osnovne škole ispituje znanje maturanata. Predlaže se jedinstveni ispit matematike na državnoj maturi. Posebno se ukazuje na problem ocjenjivanja ispita iz matematike na državnoj maturi, niske pragove za pojedinu ocjenu (odstupanje od normalne raspodjele). Predlaže se uz ocjenu i evidentiranje postotne rješivosti zadataka. Zabrinjavajuće su ocjene učenika na ispitu iz matematike ostvarene na državnoj maturi školske godine 2017./2018. u ljetnom roku.

Cilj. Svrha rada predstavljanje je razvoja projekta Kroz knjižnicu do mature u pet godina njegova provođenja, od 2013. do 2018. godine, čime se ukazuje na važnost knjižničnih programa i usluga usmjerenih na zadovoljavanje i razvoj obrazovnih, kulturnih i informativnih potreba te interesa srednjoškolaca. Metodologija. U uvodu su navedeni poticaji za osmišljavanje i pokretanje projekta te teoretski okvir, kao smjernice za nastanak i razvoj projekta. Slijedi kronološki prikaz projekta, od opisa pilot-projekta do rezultata anketiranja učenika i suradnika provedenog nakon njegova završetka 2013. godine. Na kraju rada navedeni su i opisani primjeri održanih programa unutar projekta te zaključna razmatranja. Rezultati. Rezultati provedene ankete pokazali su da za projekt Kroz knjižnicu do mature postoji velik interes. Projekt se razvijao i mijenjao sukladno iskazanim potrebama i interesima srednjoškolaca, a programi su ostvareni u suradnji s pojedincima i ustanovama iz područja obrazovanja i kulture. Praktična primjena. Projekt Kroz knjižnicu do mature primjer je dobre prakse, koji mogu primijeniti i druge knjižnice kako bi, u suradnji s drugim ustanovama iz područja kulture i obrazovanja, djelovale na dobrobit mladih i njihovo cjeloživotno obrazovanje. Društveni značaj. Budući da su sudionici projekta većim dijelom srednjoškolci iz zagrebačkih učeničkih domova, nastoji ih se informirati i usmjeriti ka korištenju gradske kulturne ponude i boljem poznavanju grada te razviti u njima osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici u kojoj borave tijekom svojeg školovanja. Svi sudionici projekta potiču se na korištenje knjižničnih usluga u svrhu boljeg obrazovanja, kvalitetnijeg provođenja slobodnog vremena, čitanja te širenja interesa. Originalnost. Originalnost ovog rada ogleda se u činjenici da je prvi prikaz petogodišnje prakse provođenja projekta Kroz knjižnicu do mature. Projekt je osmišljen za učenike srednjih škola, a održava se u u svrhu ostvarivanja obrazovnih, kulturnih i informativnih potreba mladih.

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odrednice školskog uspjeha, odnosno odrediti prediktivnost demografskih varijabli, iskustva s nastavom na daljinu i psihološke uznemirenosti u razdoblju pandemije bolesti COVID – 19, u objašnjenju uspjeha na ispitima državne mature. Istraživanje je provedeno na 3755 učenika završnih razreda srednjih škola u Republici Hrvatskoj (70.3 % ženskog spola) koji su polagali državnu maturu na ljetnom roku školske godine 2019./2020. Podatci su prikupljeni online upitnikom od strane Nacionalnog centra za vanjskog vrednovanje obrazovanja u sklopu većeg istraživanja nastave na daljinu te su ispitani demografski podatci, iskustva o nastavi na daljinu i psihološka uznemirenost CORE-YP skalom. Kao mjera školskog uspjeha korišteni su rezultati iz osnovne i više razine Hrvatskog jezika i Matematike na državnoj maturi. Podatci su analizirani hijerarhijskim regresijskim analizama te je dobiveno kako se najveći postotak uspjeha na ispitima državne mature može objasniti demografskim varijablama, od kojih je pohađanje gimnazije najbolji prediktor uspjeha na svim ispitima. Osim toga, školovanje u mjestu s većim brojem stanovnika je pozitivan prediktor većine ispita, te muški spol predviđa bolji uspjeh na svim ispitima osim ispita iz više razine Hrvatskog jezika gdje ženski spol predviđa bolji uspjeh. Nadalje, niža psihološka uznemirenost značajno predviđa uspjeh na ispitu iz više razine Matematike te osnovne razine Hrvatskog jezika premda je doprinos kod Hrvatskog jezika veoma nizak. Također, manje zadovoljstvo nastavom i niža percepcija uloženog napora u nastavi na daljinu predviđaju bolji uspjeh na ispitima državne mature. The aim of this study was to examine the determinants of school success, i.e. to determine the predictability of demographic variables, online learning experiences and psychological distress in the period of the COVID - 19 pandemic, in explaining success in state matura exams. The research was conducted on 3755 students in the final grades of secondary schools in the Republic of Croatia (70.3% female) who took the state matura exam in the summer term of the school year 2019/2020. Data were collected by an online questionnaire from the National Center for External Evaluation of Education as part of a larger online learning survey. which examined demographic data and distance learning experiences. psychological distress was examined with the CORE-YP scale. As a measure of school success, results from the basic and higher levels of Croatian language and Mathematics at the state matura were used. The data were analyzed by hierarchical regression analyzes and the highest percentage of success in the state matura exams can be explained by demographic variables, of which attendance at grammar school is the best predictor for all exams. In addition, schooling in a place with a larger population is a positive predictor for most exams. Also, males have better success in all exams except for the higher level of the Croatian language where females have higher success. Furthermore, lower psychological anxiety significantly predicts success at the higher level of Mathematics and the basic level of the Croatian language although the contribution to the Croatian language is very low. Also, lower satisfaction with teaching and lower perception of the effort invested in distance learning predict better success in the state matura exams.

Većina hrvatskih srednjoškolaca ima želju nastaviti obrazovanje nakon završetka srednje škole te je polaganje državne mature jedan od ključnih koraka u tom smjeru. Kako je rezultat ispita državne mature jedan od uvjeta za upis većine hrvatskih učilišta, može se promatrati kao mjera akademskog uspjeha. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati doprinos demografskih varijabli, iskustva s nastavom na daljinu i psihološke uznemirenosti u objašnjenju uspjeha na ispitima državne mature, uzimajući u obzir kontekst pandemije COVID-19. Istraživanje je provedeno na 3755 učenika završnog razreda srednjih škola u Republici Hrvatskoj (70, 3% ženskog spola) koji su polagali državnu maturu na ljetnom roku školske godine 2019./2020. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja proveo je online istraživanje u kojem su se ispitivala iskustva nastave na daljinu tijekom početnog razdoblja pandemije. Prikupljeni su demografski podaci, iskustva nastave na daljinu u razdoblju pandemije ispitani skalama Količine uloženog truda i Zadovoljstva nastavom te psihološke teškoće ispitane Upitnikom kliničkih ishoda u rutinskoj procjeni za djecu i mlade. Kao mjera školskog uspjeha korišteni su rezultati osnovne i više razine Hrvatskog jezika i Matematike na državnoj maturi. Rezultati provedenih hijerarhijskih regresijskih analiza pokazuju kako se najveći postotak uspjeha na ispitima državne mature može objasniti demografskim varijablama, od kojih je pohađanje gimnazije najbolji pozitivan prediktor uspjeha na svim analiziranim ispitima. Osim toga, školovanje u mjestu s većim brojem stanovnika je pozitivan prediktor uspjeha na većini ispita, a muški spol predviđa bolji uspjeh na svim ispitima osim više razine Hrvatskog jezika gdje ženski spol predviđa bolji uspjeh. Nadalje, niža psihološka uznemirenost značajno pozitivno predviđa uspjeh na ispitu iz više razine Matematike te osnovne razine Hrvatskog jezika. Također, veće zadovoljstvo nastavom i manje uloženog napora u nastavi na daljinu predviđaju bolji uspjeh na ispitima.

This paper reports a study on mathematics teachers’ perceptions of the Matura mathematics exam in Croatia. The study focuses on the suitability of mathematics school textbooks for students’ preparation for the exams, the complexity of the tasks in the exams, the grading and scoring of the exams, and teachers’ level of satisfaction with student achievement. The study used a convenience sampling method. It was conducted through a questionnaire administered to 308 upper secondary mathematics teachers. The findings showed that teachers do not perceive school textbooks as suitable resources to prepare for the higher level exam. Furthermore, the teachers believe that the test length is not appropriate i.e., the time given to students for the higher level exam is insufficient. On average they are satisfied with their students’ results, but are undecided about the criteria and scoring of the Matura. Vocational school teachers showed more dissatisfaction with the requirements and outcomes of the Matura exam compared to grammar school teachers. The results of this empirical study can be taken as a good starting point for re-assessing the requirements of the Matura exam in mathematics., U ovom radu predstavljena su mišljenja i stavovi nastavnika matematike o ispitima iz matematike na Državnoj maturi u Hrvatskoj. Cilj rada bio je ispitati mišljenja nastavnika o prikladnosti srednjoškolskih udžbenika matematike za pripremu učenika za ispite državne mature, općim zahtjevima ispita, ocjenjivanju i bodovanju na ispitima te o uspjehu učenika. Istraživanje je provedeno putem upitnika na prigodnom uzorku od 308 nastavnika matematike koji poučavaju u srednjim školama u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju da nastavnici matematike školske udžbenike ne smatraju prikladnima za pripremu učenika za ispit više razine. Nastavnici smatraju da je vrijeme predviđeno za ispit više razine nedovoljno. Većinom su zadovoljni rezultatima svojih učenika, no neopredijeljeni su po pitanju kriterija i bodovanja na maturi. Nastavnici strukovnih škola u većoj su mjeri nezadovoljni zahtjevima i postavkama državne mature u odnosu na gimnazijske nastavnike. Rezultati ovog empirijskog istraživanja mogu poslužiti kao polazište za ponovno razmatranje općih zahtjeva državne mature iz matematike nakon više od deset godina nakon njezina uvođenja.

This paper provides an overview of the history of the state graduation exam in schools in the Republic of Croatia with Italian as the language of instruction. It focuses on the innovations introduced in the examinations for the school year 2021/2022, following the implementation of the curricular reform and the definition of single curricular disciplines. The contribution focuses both on Italian language and literature tests and on the innovations proposed in the most recent Catalogue for the state graduation exam. Il presente contributo offre una panoramica sulla storia dell’Esame di Stato nelle scuole che adottano come lingua di insegnamento la lingua italiana nella Repubblica di Croazia. Si sofferma sulle novità introdotte negli Esami di Stato della Scuola secondaria di secondo grado per l’anno scolastico 2021/2022 a seguito dell’attuazione della riforma curriculare e della definizione dei Cataloghi per le singole discipline. Il contributo si concentra infine sulle prove finali di lingua e letteratura italiana e sulle novità proposte nell'ultimo Catalogo per l’Esame di Stato. Prilog nudi kratak osvrt na povijest državne mature u školama s talijanskim nastavnim jezikom u Republici Hrvatskoj, a posebno se dotiče novih ispitnih područja koja su uvedena u ispite za školsku godinu 2021/2022. Nakon provedbe kurikularne reforme i nakon donošenja novih kurikola za pojedine predmete. U radu se posebna pozornost posvećuje ispitima iz talijanskog jezika i književnosti te novim uputama koje je stručna radna skupina predložila u najnovijem Katalogu za državnu maturu.

Državna matura se definira kao polaganje skupa ispita kojima učenici odnosno polaznici pristupaju po završetku svog srednjoškolskog obrazovanja. Polaganjem spomenutih ispita moguće je vrednovati učenikovo stečeno znanje, a uspješno položena državna matura podrazumijeva upis na željeni fakultet ako učenik želi nastaviti svoje daljnje obrazovanje. Cilj ovog diplomskog rada je usporedba provedbe državne mature između Hrvatske i Švicarske kako bi se ispitale i utvrdile sličnosti i razlike. U tu svrhu koristila se metoda komparativne analize koja se upotrijebila pri usporedbi službenih dokumenata obiju zemalja, a koji su vezani uz samu provedbu, organizaciju te sadržaj ispitnih kataloga. Osim toga, korištene su tablice usporedbi kako bi iste bile što bolje i preglednije prikazane. Uz navedeno, dan je i osvrt na pandemiju u svijetu uzrokovanu COVIDOM-19 budući da je izazvala promjene i kada je riječ o samoj državnoj maturi. Usporedba je pokazala kako postoji više sličnosti nego razlika u provedbi državne mature u Hrvatskoj i Švicarskoj. Sličnosti se očituju kada je riječ o razinama, tijelu koje je zaduženo za samu provedbu, svrsi, ciljevima, dokazu o položenom ispitu, vremenu održavanja te nacionalnim manjinama dok se na razlike nailazi kada su u pitanju predmeti i broj istih koji se polažu, vrste ispita, plaćanje naknade te ocjenjivanje. The state graduation is defined as taking a set of exams that students and applicants take upon completion of their secondary education. By taking the above mentioned exams it is possible evaluate the student's acquired knowledge and successfully passed state graduation implies enrolment at the desired university if the student wants to continue his or her further education. The aim of this thesis is to compare the implementation of the state graduation between two seemingly different countries, Croatia and Switzerland, in order to examine and determine similarities and differences. For this purpose, the method of comparative analysis was used to compare the official documents of both countries concerning the implementation, organisation and content of the test catalogues. Also, comparison tables were used to make the comparison better and more clear. In addition, there was a review of the world's COVID-19 pandemic, since it caused some changes when it comes to the state graduation itself. The comparison showed that there are more similarities than differences in the implementation of the state graduation in Croatia and Switzerland. Similarities are expressed in terms of levels, body in charge for the implementation itself, purpose, objectives, evidence of the passed graduation, time of maintenance and national minorities, while there are differences in subjects and number of the exams to be passed, types of exams, payment of fees and evaluation.

Državna matura se definira kao polaganje skupa ispita kojima učenici odnosno polaznici pristupaju po završetku svog srednjoškolskog obrazovanja. Polaganjem spomenutih ispita moguće je vrednovati učenikovo stečeno znanje, a uspješno položena državna matura podrazumijeva upis na željeni fakultet ako učenik želi nastaviti svoje daljnje obrazovanje. Cilj ovog diplomskog rada je usporedba provedbe državne mature između Hrvatske i Švicarske kako bi se ispitale i utvrdile sličnosti i razlike. U tu svrhu koristila se metoda komparativne analize koja se upotrijebila pri usporedbi službenih dokumenata obiju zemalja, a koji su vezani uz samu provedbu, organizaciju te sadržaj ispitnih kataloga. Osim toga, korištene su tablice usporedbi kako bi iste bile što bolje i preglednije prikazane. Uz navedeno, dan je i osvrt na pandemiju u svijetu uzrokovanu COVIDOM-19 budući da je izazvala promjene i kada je riječ o samoj državnoj maturi. Usporedba je pokazala kako postoji više sličnosti nego razlika u provedbi državne mature u Hrvatskoj i Švicarskoj. Sličnosti se očituju kada je riječ o razinama, tijelu koje je zaduženo za samu provedbu, svrsi, ciljevima, dokazu o položenom ispitu, vremenu održavanja te nacionalnim manjinama dok se na razlike nailazi kada su u pitanju predmeti i broj istih koji se polažu, vrste ispita, plaćanje naknade te ocjenjivanje.

The aim of this study was to investigate the relationship between the Matura exam and EFL teaching and learning in Croatian secondary schools. Previous similar studies established the presence of the washback effect of the Matura exam, with the emphasis on its influence on speaking and writing skills. The focus of this study was the influence the Matura exam has on listening activities in the EFL classroom. The results showed that the Matura exam influenced the process of EFL teaching and learning in the sense that a certain amount of classroom time was spent preparing for the exam. The results also showed that listening skill has not been neglected in the language classroom and that the students regularly prepared for the Listening part of the Matura exam., Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi odnos između državne mature u Hrvatskoj i poučavanja i učenja engleskog kao stranog jezika u srednjim školama. Prethodna istraživanja potvrdila su prisutnost povratnog učinka državne mature, s naglaskom na utjecaj na vještinu govorenja i pisanja. Ovo istraživanje usredotočeno je na utjecaj državne mature na aktivnosti slušanja u nastavi engleskoga kao stranoga jezika. Rezultati su pokazali da državna matura utječe na proces poučavanja i učenja engleskoga kao stranoga jezika jer je određeno vrijeme u nastavi posvećeno pripremama za državnu maturu. Rezultati su također pokazali da vještina slušanja nije zanemarena u nastavi stranoga jezika te da se učenici redovito pripremaju za test slušanja na državnoj maturi.

S obzirom na važnost kvalitetnog obrazovanja za prosperitet pojedinca, a time i društva, efikasnost obrazovnih praksi jedan je od najvećih izazova pred kojim se nalazi velik broj zemalja svijeta. U svrhu poboljšanja svojeg obrazovnog sustava, kako bi se svakom učeniku pružila prilika za optimalan razvoj vlastitih kompetencija, brojne zemlje pribjegavaju sustavnom testiranju učenika i izvještavanju javnosti o globalnom uspjehu svake pojedine generacije učenika na spomenutim testovima. Međutim, povezivanje takvog testiranja s nagradom kao što je upis željenog studija, i kaznom - odnosno neuspjehom pri upisu na željeni studij, iz korijena mijenja funkciju samog testiranja. Ukoliko testovni rezultat predstavlja visoki ulog u osobnu budućnost uvjetujući učenički napredak u daljnjem obrazovanju, kao što je to slučaj s ispitima državne mature u Republici Hrvatskoj, tada je logično za pretpostaviti da fokus na izvedbu modificira kompletan proces poučavanja. Istraživanje je imalo za cilj provjeriti doprinos spola, pohađane srednje škole i pet faceta ciljnih orijentacija (pristupajuća ciljna orijentacija na učenje, pristupajuća ciljna orijentacija na izvedbu, izbjegavajuća ciljna orijentacija na učenje, izbjegavajuća ciljna orijentacija na izvedbu te orijentacija na izbjegavanje truda) pri objašnjavanju kognitivne komponente stavova, tj. uvjerenja maturanata o državnoj maturi. Budući da ne postoji hrvatski upitnik učeničkih uvjerenja o državnoj maturi, dodatni je cilj bio validacija modificirane adaptacije Taylorovog upitnika o standardiziranom testiranju na hrvatskom uzorku maturanata gimnazija i strukovnih škola koja će omogućiti daljnja istraživanja u ovom području interesa. Potvrđena je očekivana jednofaktorska struktura na Taylorovom upitniku o standardiziranom testiranju te budući da modificirani mjerni instrument ima primjerene metrijske karakteristike, može se koristiti u svrhe ispitivanja općih uvjerenja o državnoj maturi. Nadalje, dobiveno je da maturanti gimnazija imaju značajno pozitivnija uvjerenja o državnoj maturi nego maturanti strukovnih škola. Rezultati također ukazuju na to da maturanti gimnazija imaju značajno izraženije pristupajuće ciljne orijentacije na učenje i izvedbu nego maturanti strukovnih škola. Utvrđeno je da učenici s izraženijom pristupajućom ciljnom orijentacijom na visoka postignuća i pojedinci s tendencijom izbjegavanja ulaganja truda pokazuju pozitivnija uvjerenja o državnoj maturi. Pojedinci koji pokazuju izražene izbjegavajuće ciljne orijentacije, bilo na učenje ili na izvedbu, iskazuju ujedno i negativnija uvjerenja o državnoj maturi. Izbjegavajuća ciljna orijentacija na učenje i izbjegavajuća ciljna orijentacija na izvedbu su negativni prediktori kvalitete uvjerenja o državnoj maturi, što znači da će učenici s izraženijim izbjegavajućim ciljnim orijentacijama imati i negativnija uvjerenja o državnoj maturi. Suprotno tomu, spol, pohađana škola, pristupajuća ciljna orijentacija na izvedbu i orijentacija na izbjegavanje truda su se pokazale kao pozitivni prediktori, odnosno pozitivnija uvjerenja o državnoj maturi imaju djevojke te maturanti gimnazija, kao i pojedinci s izraženom pristupajućom ciljnom orijentacijom na izvedbu te s izraženom ciljnom orijentacijom na izbjegavanje truda. Given the importance of quality education for the prosperity of the individual and thus society, efficiency of educational practice is one of the biggest challenges a large number of the countries around the world are facing. In order to improve their education system and to give every student the opportunity for optimal development of their own competence, many countries resort to systematic testing of students and reporting to the public on the global success of each generation of students in the aforementioned tests. However, linking such testing with the rewards such as enrollment in the desired studies, and penalty - failure at enrollment in the desired study, is radically changing the function of the testing. If test result is a high stake in the future of a person, conditioning the students' progress in further education, as is the case with the state matriculation exams in the Republic of Croatia, then it is logical to assume that focus on performance modifies the entire process of teaching. The study aimed to examine the contribution of gender, attended high school and five facets of goal orientations (approaching goal orientation to learning, approaching goal orientation to performance, avoiding goal orientation to learning, avoiding goal orientation to performance and focus on the avoidance of effort) in explaining the beliefs of high school graduates. Since there is no Croatian questionnaire of students' beliefs about the state matriculation exam, an additional aim was the validation of the modified adaptation of Taylor's questionnaire on standardized testing in the Croatian sample of high school graduates and vocational schools graduates that will enable further research in this area of interest. The expected factor structure on Taylor's questionnaire on standardized testing is confirmed and because the measuring instrument has adequate psychometric properties, it can be used for the purpose of testing the general beliefs about the state matriculation exam. Furthermore, it is concluded that high school graduates have significantly more positive beliefs about the state graduation exam than graduates of vocational schools. Results also indicate that high school graduates have significantly more pronounced approaching goal orientations to learning and performance than graduates of vocational schools. It was found that students with more pronounced approaching goal orientation to high achievement and individuals with a tendency to avoid investing effort show more positive beliefs about the state matriculation exam. Individuals with more pronounced avoiding goal orientation, either to learning or performance, reported at the same time also more negative beliefs about state matriculation exam. Avoiding goal orientation to learning and performance are negative predictors of the quality of beliefs about the state matriculation exam, which means that students with more pronounced avoiding goal orientation have also more negative beliefs about state matriculation exam. In contrast, sex, the attended school, approaching goal orientation to performance and orientation to avoid effort proved to be positive predictors. Girls, gymnasium high school graduates, as well as individuals with more pronounced approaching goal orientation to high performance and students with a significant goal orientation to avoid effort investment show more positive beliefs about the state matriculation exam.

U radu se govori o važnosti položaja koji nacionalna likovno-umjetnička baština zauzima u srednjoškolskoj nastavi Likovne umjetnosti u gimnazijskim i u njoj srodnim predmetima strukovnih programa. Spomenici likovno-umjetničke baštine na području Republike Hrvatske vjerna su preslika različitih događaja koji su se na njezinim teritorijima odvijali od pretpovijesti pa sve do danas i kao takvi odraz su nacionalnog i kulturnog identiteta hrvatskog naroda. U vrijeme globalizacije, velike povezanosti cijeloga svijeta, uznapredovale tehnologije i neprestane čežnje da se što bolje upozna i shvati kultura drugoga, često se previđa vrijednost koju ima poznavanje vlastitoga. Ukoliko vrijednost nacionalne spomeničke ostavštine ne prepoznaju njezini neposredni baštinici, postoji velika opasnost da će ona ostati neprepoznata i u svijetu, ali i da se njezino postojanje neće nastojati sačuvati od prolaznosti. Kulturni turizam u Hrvatskoj je, unatoč velikim potencijalima, još uvijek u začetcima. Veliku ulogu u razvijanju svijesti o važnosti poznavanja i očuvanja likovno-umjetničke baštine imaju obrazovne institucije zbog čega je važno promotriti način na koji se odnose prema ovome gradivu i ističu li ga dovoljno u relevantnim dokumentima, udžbenicima, katalozima i ispitima državne mature. Kako se često radi o ostavštini koja nam je fizički dostupna, jedno od mogućih rješenja za unapređenje poučavanja ovih sadržaja je projektna nastava čiji je sastavni dio izravno suočavanje učenika sa spomenikom, ali i samostalnost u istraživanju. I dok se dobar dio svjetske likovne baštine može pronaći jednostavnim internetskim pretraživanjem, u Hrvatskoj je čest problem s kojim se nastavnici likovnih umjetnosti susreću nedostatak kvalitetnih vizualnih materijala, zbog čega treba ustrajati na što većoj dostupnosti digitaliziranih sadržaja. This paper focuses on the importance of the works of visual arts as national heritage in the Visual Arts syllabus of gymnasiums and vocational schools following similar programs. Works of visual arts found in Croatia are true representatives of various events which happened on the country's territory from the prehistoric times until this day and as such they reflect the national and cultural identity of Croatian people. In the time of globalization, which closely connected the entire world, and the advanced technology, as well as the general desire to learn as much as possible about other people's culture, it can often happen that the value of knowing one's own culture gets neglected. Unless the value visual arts as national heritage gets recognized by those who inherited it, it is possible that it will remain unrecognized by the rest of the world or that it will not get preserved for the future generations due to its neglection. In spite of its great potential, cultural tourism in Croatia is only getting started. Educational facilities have an important role in developing awareness about the importance of knowing and preserving visual arts as national heritage, so it is crucial to analyze the way this heritage is handled in schools and whether enough is taught about it in the releveant studybooks and catalogues, as well as the final high school exam. As most of this heritage can easily be accessed, one of the possible solutions for the improvement of the way these materials are taught in schools is through field trips where students get to physically access the artworks, and also practice independence in researching. While most of the world's visual arts heritage can be reached by basic internet search, it is often a problem for visual arts teachers in Croatia to find visual materials with good quality, which is why a greater availability of the digitized materials ought to be championed.

Državna matura u Hrvatskoj, kako postoji od 2010, obično se promatra na razini individualnog uspjeha (koji znači uspješan završetak gimnazije i omogućava upis sveučilišnog studija), na razini uspješnosti pojedine škole (koliko je đaka položilo) ili pojedinog predmeta (koji je ispit bio najteži). No, moguć je još jedan pogled na maturu ; onaj s aspekta struke. Takav pogled pokazuje gdje smo i što možemo očekivati–ne u vlastitom razredu ili vlastitoj školi, nego na razini čitave zemlje. Zato su stručne analize kako sadržaja, tako i rezultata ispita državne mature uobičajene u predmetima poput matematike, fizike, pa i pojedinih stranih jezika. 1 Time potaknuti, ovdje ćemo se osvrnuti na podatke o rezultatima, tj. o broju pristupnika (ukupnom i po školama) te o njihovom uspjehu na ispitu državne mature iz Grčkog jezika u razdoblju od 2010. do 2016.(s nekim podacima i za sljedeće dvije godine, 2017–2018). 2 Podaci upućuju na zabrinjavajuću tendenciju pada broja pristupnika i prekida kontinuiteta u školama iz kojih se pristupa, na zabrinjavajuću tendenciju nedovoljne pripremljenosti za ispit, ali i na to da je sam ispit dovoljno lagan da ga veći broj pristupnika u čitavom ovom razdoblju vrlo uspješno rješava.

The main purpose of this paper is to explore the relationship between writing anxiety and beliefs about writing in learners preparing for the state school leaving exam. In particular, we investigated whether there was a difference in writing anxiety levels and beliefs about writing between learners who chose the A and those who choose the B at the State School-leaving Exam in EFL. The results show a positive correlation between writing anxiety and the belief in transmission, but a negative correlation between writing anxiety and transaction. The results also point to the differences in beliefs between students depending on the level they choose. Glavni je cilj ovoga rada istražiti odnos između straha o pisanju i uvjerenjima o pisanju kod učenika koji se pripremaju za državnu maturu. Osobito smo istražili postoji li razlika u razini straha o pisanju i uvjerenjima o pisanju između učenika koji su izabrali A razinu na državnoj maturi i onih koji su izabrali B razinu. Rezultati pokazuju pozitivnu korelaciju između straha o pisanju i uvjerenja u transmission te negativnu korelaciju između straha o pisanju i uvjerenja o transaction. Rezultati također pokazuju razliku u uvjerenjima između učenika ovisno o razini koju su izabrali.

Ovaj rad vam je približio državne mature iz Informatike Republike Hrvatske, Republike Slovenije i Savezne Republike Njemačke za školsku godinu 2016./2017. Analizirana su područja ispitivanja, obrazovni ishodi i struktura ispita svake pojedine mature. Uočene su sličnosti i razlike matura pojedinih zemalja uspoređujući algoritamske i nealgoritamske zadatke s obzirom na broj i težinu zadataka. Područja ispitivanja, obrazovni ishodi i struktura ispita analizirani su u prvom poglavlju. Analizom možemo zaključiti da se državna matura iz Informatike Republike Hrvatske sastoji pretežito od pitanja višestrukog izbora što je slučaj i u državnoj maturi iz Informatike Republike Slovenije uz dodatak seminarskog rada koji je sastavni dio državne mature. Državna matura iz Informatike Savezne Republike Njemačke donosi posve drugačiju strukturu; dva bloka zadataka na koje se očekuje cjelokupno rješenje: proučiti problem, shvatiti ga, smisliti i realizirati rješenje problema. Drugo poglavlje donosi analizu algoritamskih zadataka, dok je u trećem poglavlju napravljena analiza nealgoritamskih zadataka. Ovdje se može primijetiti razlika u broju i težini algoritamskih zadataka u državnim maturama; državne mature iz Informatike Republike Hrvatske i Republike Slovenije sadrže malo algoritamskih zadataka manje težine, dok je državna matura iz Informatike Savezne Republike Njemačke sastavljena isključivo od algoritamskih zadataka puno veće složenosti. Nealgoritamski zadaci se nalaze u državnoj maturi iz Informatike Republike Hrvatske i Republike Slovenije, dok se u državnoj maturi iz Informatike Savezne Republike Njemačke takvi zadaci gotovo ne pronalaze. Državne mature iz Informatike Republike Hrvatske i Republike Slovenije slične su i po područjima ispitivanja, dok državna matura iz Informatike Savezne Republike Njemačke ima posve drugačija područja ispitivanja. In this thesis, state graduations of the Republic of Croatia, the Republic of Slovenia and the Federal Republic of Germany in IT have been analyzed for the school year 2016./2017. There have been analyzed fields of testing, educational outcomes and the structure of exams of every single state graduation. There have been noticed similarities and differences in state graduations of countries, comparing algorithmic and non-algorithmic tasks considering the number and difficulties of tasks. Fields of testing, educational outcomes and the structure of exams have been analyzed in the first chapter. We can make conclusion that the state graduation of the Republic of Croatia in IT consists mostly of multiple-choice questions which is also the case in the state graduation of the Republic of Slovenia with the addition of seminar work. The state graduation of the Federal Republic of Germany has completely different structure; two sets of tasks in which entire solution is required: to study the problem, to understand it, to work it out and to realize the solution to the problem. The second chapter gets the analysis of algorithmic tasks, while in the third chapter analysis of non-algorithmic tasks was made. There, you can notice the difference in number and difficulties of tasks in state graduations. State graduations of the Republic of Croatia and the Republic of Slovenia in IT have less complexed algorithmic tasks while the state graduation of the Federal Republic of Germany consists of algorithmic tasks that are more complexed. Non- algorithmic tasks are found in the state graduation of the Republic of Croatia and the Republic of Slovenia and in the state graduation of the Federal Republic of Germany, those tasks do not even exist. State graduations of the Republic of Croatia and the Republic of Slovenia are also similar in fields of testing while the state graduation of the Federal Republic of Germany has completely different fields of testing in IT.

Standardizirani ispiti kojima se ispituje poznavanje bilo materinskog, bilo stranog jezika nužno uključuju zadatke esejskoga tipa kojima se nastoji ispitati razina jezične produkcije. Iako ovi zadaci daju dublji uvid u usvojenost jezičnih znanja te se njima mogu ispitivati složeniji kognitivni procesi poput analize, evaluacije i sinteze, njihova vrijednost u terminima pouzdanosti mjerenja je ograničena. Unatoč unaprijed postavljenim kriterijima i jedinstvenoj skali bodovanja, svaki ocjenjivač prilikom ocjenjivanja unosi i svoj subjektivni faktor koji je nemoguće u potpunosti izbjeći i kontrolirati. To je posebno važno na ispitima visokoga rizika poput državne mature. Ispitu iz hrvatskoga jezika koji uključuje pisanje eseja dužine od 600-800 riječi godišnje pristupa oko 35 000 pristupnika te posao ocjenjivanja obavlja oko 200 ocjenjivača. Stoga je ovo ispitivanje imalo dva cilja: (I) pronaći najbolji pokazatelj kvalitete ocjenjivanja na temelju kojega će biti moguće provesti selekciju ocjenjivača ; (II) detektirati dijelove skale za vrednovanje na kojima je najmanja pouzdanost ocjenjivanja. Selekciji ocjenjivača pristupila su 353 nastavnika hrvatskoga jezika s minimalno deset godina radnoga staža u nastavi. Ocjenjivači su imali zadatak ocijeniti dvadeset prošlogodišnjih esejskih uradaka na temelju standardizirane skale koja sadrži dvanaest sastavnica podijeljenih u tri glavne kategorije: sadržaj, organizacija i jezik. Maksimalni broj bodova na skali je 40. Za svaki od tih dvadeset uradaka postignut je konsenzus stručne radne skupine za izradu ispita o ukupnom broju bodova. Za svakog je ocjenjivača izrađen njegov ocjenjivački profil i to na temelju odstupanja u ocjenjivanju u odnosu na procjenu stručne radne skupine te na prosjek grupe ocjenjivača. Također su izračunata prosječna odstupanja u ukupnom broju bodova i pojedinim sastavnicama skale izražena kroz standardne devijacije te Cronbach-Gleserova distanca kao i korelacijske vrijednosti. Integracijom dobivenih pokazatelja ocjenjivači su rangirani u četiri kategorije s obzirom na pouzdanost ocjenjivanja. Nadalje, dobiven je uvid u pouzdanost ocjenjivanja na svakoj od pojedinih sastavnica skale. Po završetku ispitivanja svaki je ocjenjivač dobio na uvid svoj ocjenjivački profil te opću ocjenu svojih ocjenjivačkih kvaliteta. Ovo ispitivanje daje uvid u karakteristike ocjenjivača, ali i same skale za vrednovanje te daje preporuke za poboljšanje kvalitete procesa ocjenjivanja.

Ispiti kojima se mjere jezična znanja specifični su u odnosu na ispite iz ostalih predmetnih područja budući da sadrže zadatke esejskoga tipa kojima se ispituje vještina pisanja. Ti zadatci mjere primjenu jezičnih znanja te složenije kognitivne procese koje nije moguće zahvatiti zadatcima zatvorenoga tipa. Primjena zadataka esejskoga tipa na državnoj maturi kojoj svake godine pristupa oko 35 000 pristupnika, zahtijeva angažiranje velikog broja ocjenjivača. Ocjenjivače se bira iz redova nastavnika. Činjenica da se esejske zadatke ne može automatizirano ocijeniti unosi u ispite visokoga rizika brojne subjektivne faktore koje je teško kontrolirati te koji predstavljaju izvore ugroze valjanosti. Međutim, neke potencijalne izvore ugroze valjanosti moguće je kontrolirati ukoliko se o njima unaprijed vodi računa. Jedan od faktora za koji postoji implicitno vjerovanje da je povezan s kvalitetom ocjenjivanja je vrsta programa u kojoj ocjenjivač radi kao nastavnik te ocjenjivački staž. Hipoteza je da se nastavnici razlikuju u kvaliteti ocjenjivanja s obzirom na vrstu programa u kojima predaju te s obzirom na to jesu li više ili manje iskusni ocjenjivači. Da bi se ove hipoteze provjerile, provedeno je ispitivanje u kojem su prikupljeni podaci o ocjenjivačima i njihovim uradcima u sklopu selekcije kandidata za ocjenjivače ispita iz Hrvatskog jezika (N=234), Engleskog jezika (N=139) i Njemačkog jezika (N=40). Nastavnicima su na početku ocjenjivanja podijeljeni kratki upitnici u kojima ih se pitalo u kojem tipu srednjoškolskog programa predaju: gimnazijama, strukovnim školama ili imaju satnicu i u gimnazijskom i u strukovnom programu te na koliko su ocjenjivanja ispita državne mature dosad sudjelovali. Analizirane su dvije zavisne varijable: kvaliteta ocjenjivanja izražena kroz Cronbach-Gleserovu distancu te strogost ocjenjivanja izražena kroz prosječno pozitivno ili negativno odstupanje od prosjeka grupe. Rezultati provedenih analiza varijance ne daju jednoznačne rezultate, ali upućuju na zaključak da su vrsta programa u kojem nastavnici predaju te ocjenjivački staž varijable koje je potrebno pratiti u narednim ciklusima državne mature.

U radu se analiziraju postignuća učenika na ispitima iz geografije na drţavnoj maturi 2013. – 2015. godine iz područja opće (fizičke) i društvene geografije. Analiza je provedena prema vrstama zadataka, geografskim znanjima i vještinama, razinama kognitivih procesa te nastavnim cjelinama. Cilj rada je utvrditi gdje učenici najviše griješe kako bi se te spoznaje mogle prenijeti u organizaciju i izvođenje nastave. U usporedbi s ranije provedenim ispitima na državnoj maturi razina postignuća je u padu te nije zadovoljavajuća. Najviše se ističu vrlo loši rezultati u zadatcima primjene u općoj (fizičkoj) geografiji, s naglaskom na one izračunavanja klimatskih elemenata i prepoznavanja kartografskih elemenata te zadatci izračunavanja pokazatelja kretanja ili struktura stanovništva u društvenoj geografiji. The Master thesis analyses the achievements on the national graduation exams in geography from 2013 to 2015 in the domains of General (Physical) Geography and Social Geography. The analysis is structured by types of tasks, geographic knowledge and geographic skills, levels of cognitive processes, and teaching complexes. The objective of this thesis is to point out the most common students' mistakes so that these cognitions could be transferred in the organization in teaching and the advancement of teaching methods. In comparison to the exams in the earlier three-years period, level of achievements is decreasing and is not satisfactory. The results in the tasks where the cognitive level of application is required are the lowest in the domain of General (Physical) Geography, with the emphasis on calculating climate elements and recognition of cartographic elements. Results in calculating the population change and structures data are the lowest in Social Geography.

Cilj istraživanja bio je ući u problematiku strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj u vidu polaganja ispita iz hrvatskog jezika na državnoj maturi. Provedeno je istraživanje unutar tri skupine ispitanika koje su sastavljene od učenika četvrtih razreda srednjih strukovnih škola, profesora hrvatskog jezika u srednjim strukovnim školama i studenata koji su završili srednju strukovnu školu i položili ispite državne mature. Rezultati istraživanja pokazali su da je učenicima strukovnih škola veliki problem razlika u gradivu u odnosu na gimnazije, posebno na području književnosti i kratak vremenski period pripreme koji im izaziva stres. Profesori ulažu mnogo truda kako bi njihovi učenici bili spremniji za ispite državne mature te ističu kako su zadovoljni dosadašnjim rezultatima na ispitu iz hrvatskog jezika. Smatraju da njihovi učenici nisu dovoljno zainteresirani, unatoč tome, veći broj ispitanih profesora održava dodatnu nastavu. Studenti koji su položili ispite državne mature zadovoljni su modelom državne mature, većinom su, uz vrlo malo pripreme za ispite, upisali studij koji im je bio prioritet na listi želja. The aim of this dissertation was to get to the root of the problem of vocational education of the Republic of Croatia in the form of final exams in Croatian language at the state graduation exam. A survey was conducted within the three groups of subjects which are comprised of senior year students of secondary vocational schools, teachers of Croatian language in secondary vocational schools and students who graduated from vocational secondary school and passed state graduation exam. The research results showed that the students of vocational schools have a major issue with differences in curriculum compared to grammar schools, especially in the field of literature, and short period of preparation which is causing them stress. Teachers put in a lot of effort to ensure their students were better prepared for state graduation exam, and point out they are satisfied with current results of Croatian language exam. They consider their students not sufficiently interested, but still larger number of the surveyed teachers maintains additional classes. Students who have passed the state matura are satisfied with the module of matura, and mostly, with a bit of preparation, enrolled at university which was their priority on the wish list.

U radu se analiziraju postignuća učenika osmih razreda te završnih razreda gimnazija i četverogodišnjih strukovnih škola iz domene geografija Hrvatske. Ostvareni rezultati na ispitima vanjskoga vrednovanja komparirani su kroz dvodimenzionalnu matricu: osnovna škola – srednja škola, 2008. – 1988. Na kraju primarnog obrazovanja prosječna razina učeničkih postignuća o geografskom položaju i smještaju, prirodnogeografskim i društvenogeografskim obilježjima Republike Hrvatske jest 49,1%, a na kraju sekundarnog obrazovanja 47,9%. Ostvarena razina postignuća niža za 1,2 postotna poena na kraju sekundarnog obrazovanja nije statistički značajna, no s obzirom na selektirani uzorak i očekivani kumulativni učinak učenja i poučavanja rezultat je prenizak. U radu se analiziraju rezultati za sadržajno potpuno usporedive ispitne čestice i potvrđuje spoznaja da nema kumulativnog učinka ni napretka u razini postignuća primjenom novoga nastavnog programa. Također se iznose rezultati istraživanja stavova učenika o geografiji kao nastavnom predmetu u osnovnoj školi provedenih 1988., 2003. i 2008., The paper analyses the achievements in the Geography of Croatia among 8th Grade Elementary School pupils, and the final grades at comprehensive schools and four-year vocational schools. The results of the external evaluation exams were compared through the two dimensional matrix: elementary school - secondary school, 2008 - 1988. At the end of primary education, the average level of pupils’ achievements on the geographical position, natural-geographic and socio-economic characteristics of the Republic of Croatia was 49.1% and 47.9% at the end of the Secondary education. The realized level of achievements that was by 1.2% lower at the end of the Secondary education is not statistically significant but, in relation to the selected sample and the expected cumulative impact of learning and teaching, the result is too low. The paper analyses results for the comprehensive completely comparable test items and confirms the notion that there is no cumulative effect, and that no progress in the level of achievements is made by using the new teaching curriculum. The paper also presents the result of researches conducted in 1988, 2003 and 2008 on pupils’ opinions on Geography as a subject in Elementary school.

U hrvatski obrazovni sustav u školskoj godini 2009./2010. uveden je završni ispit na kraju srednjoškolskoga obrazovanja – državna matura. Obavezni predmeti toga testiranja su Engleski i Hrvatski jezik te Matematika. Rezultati testiranja pokazuju znatno bolji uspjeh učenika na ispitu engleskoga nego hrvatskoga jezika (NCVVO, 2012). Ispitom iz Engleskoga jezika provjerava se jezično-komunikacijska kompetencija u jezičnim djelatnostima slušanja, čitanja i pisanja dok se ispitom iz Hrvatskoga jezika ispituju književnoteorijska, književnopovijesna i jezična znanja, razumijevanje književnoga teksta i uporaba hrvatskoga standardnoga jezika (Katalog državne mature, 2014). Analiza rezultata iz 2011./2012. godine pokazuje da 61 % učenika odabire višu razinu hrvatskoga jezika, a 51 % engleskoga jezika. Učenici na ispitu i hrvatskoga i engleskoga jezika prosječno rješavaju 69 % ispita, s tim da učenici gimnazija statistički znatno bolje rješavaju ispite od učenika strukovnih škola. Međutim, na ispitu hrvatskoga jezika najveći broj učenika postiže dobar uspjeh (57, 08 %) dok odličan uspjeh postiže tek 6, 02 % učenika. Jednako tako, učenici na ispitu engleskoga jezika također najčešće postižu dobar uspjeh (41, 69 %), ali znatno veći broj učenika postiže odličan uspjeh (11, 87 %). Također, istraživanje (Kovčo-Vukadin, 2014) pokazuje da polaganje državne mature za 66 % maturanata predstavlja najveći stres u ovome razdoblju. Upravo zato cilj je ovoga rada napraviti komparativnu analizu ispitnih zadataka i obrazovnih ishoda vezanih uz jezičnu djelatnost pisanja u posljednje tri godine provedbe državne mature (2011./2012., 2012./2013., 2013./2014.) iz hrvatskoga i engleskoga jezika. Uz navedeno, napravit će se i upitnik s učenicima završnih razreda srednje škole i prve godine studija (N = 120) kako bi se prikupili njihovi stavovi prema državnoj maturi te osobito ispitima iz Hrvatskoga i Engleskoga jezika. Očekuje se da će se pokazati znatna razlika u definiranju obrazovnih ishoda jezične djelatnosti pisanja u Hrvatskom i Engleskom jeziku te da će učenici pokazati veći strah od ispita iz hrvatskoga nego iz engleskoga jezika.

U radu su predstavljeni i riješeni zadaci državne mature, matematika viša razina, za 2015. godinu.

The main idea of this paper is to show that by introducing the high-stake exam in Croatia the speaking skill in EFL classrooms is being neglected. This can be explained by the backwash effect. The backwash effect has been widely researched in many countries, whereas in Croatia the research is still in its early phase. In order to test this hypothesis a survey has been conducted, which aimed to explore the relationship between speaking activities in the EFL classroom and Croatian state school-leaving exam. The results showed that speaking is indeed neglected. Cilj istraživanja je dokazati da je uvođenje standardiziranog ispita iz engleskog jezika u Hrvatskoj ostavilo negativne posljedice na redovnu nastavu engleskog kao stranog jezika. Pri tomu se misli na govornu vještinu učenika, za koju se pretpostavlja da će biti zanemarena na redovnoj nastavi, jer se ne ispituje direktno na državnoj maturi. Ta hipoteza teorijski je utemeljena na takozvanom povratnom učinku (engl. backwash efect). Povrati učinak uvelike je istraživan u svijetu, no u Hrvatskoj su istraživanja tek u početnoj fazi. Kako bi se hipoteza ispitala, provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja odnosa govornih aktivnosti u nastavi engleskog kao stranog jezika i državne mature. Rezultati istraživanja su pokazali da je govor na nastavi itekako zanemaren i to u posljednjoj školskoj godini, kada se učenici najviše pripremaju za završni ispit, što je sukladno očekivanjima.

U ovom diplomskom rada proučavana je apsolutna vrijednost broja. U prvom poglavlju opisano je uvođenje pojma apsolutne vrijednosti realnog broja u nastavi matematike kao i rješavanje jednadžbi, odnosno nejednadžbi s apsolutnom vrijednošću u srednjim školama. U drugom poglavlju proučavana su svojstva funkcije apsolutna vrijednost te njeno ponašanje pri raznim matematičkim operacijama. U trećem poglavlju proučavane su neke vrste jednadžbi s apsolutnom vrijednošću te krivulje koje ih predstavljaju. Apsolutna vrijednost kompleksnog broja obrađena je u četvrtom poglavlju. Počevši od samog uvođenja kompleksnih brojeva u srednjim školama, preko modula kompleksnog broja, poglavlje završava trigonometrijskim prikazom kompleksnog broja. Peto poglavlje čine odabrani riješeni zadaci s matematičkih natjecanja i državne mature. U posljednjem šestom poglavlju proučavana je veza između apsolutne vrijednosti i norme u nekim vektorskim prostorima. In this master’s thesis absolute value of a number has been analysed. The first chapter describes an introduction of the term absolute value (modulus) in mathematics teaching and solving equations and inequalities with absolute value in high school. The second chapter studies the properties of the absolute value function and its behaviour by different mathematical operations. In the third chapter, some equations with absolute value and curves that represent them, have been analysed. The absolute value of a complex number has been analysed in the fourth chapter. Starting from introducing complex numbers in high school, going through modulus of complex numbers, the chapter ends with the trigonometric form of complex numbers. The fifth chapter contains solved problems from mathematical competitions and national leaving exams. In the last, sixth chapter, the connection between absolute value and norms in some vector spaces has been studied.

Geografija na državnoj maturi (2010.-2012) – analize i preporuke uz uobičajena poglavlja (Predgovor, Uvod, Metodologija istraživanja) sadržava četiri glavna poglavlja koja su podijeljena u manje cjeline. U poglavlju Sistematizacija znanstvenoga polja i nastavnoga predmeta Geografija kratki je teorijski osvrt na razvoj geografije i podjelu geografije kao znanstvenoga polja u interdisciplinarnim područjima znanosti. Slijedi osvrt na Nastavni plan i program Geografije u srednjim školama, pri čemu se ukazuje na razlike u nastavnome planu, ali i programu Geografije u pojedinim vrstama srednjih škola. Nastavni program iz Geografije za gimnazije, razrađen na nastavne cjeline i nastavne teme, temelj je praćenja ostvarenosti pojedinih obrazovnih ishoda u vanjskome vrednovanju. U potpoglavlju Geografija – izborni predmet na državnoj maturi pojašnjena je funkcija i svrha državne mature iz Geografije te su navedeni okvirni sadržaji koji se ispituju na državnoj maturi iz Geografije. U poglavlju Struktura pristupnika na ispitima državne mature iz Geografije analizirana je promjena ukupnoga broja pristupnika za tri godine provedbe državne mature i to u školskim godinama 2009./2010., 2010./2011. i 2011./2012. u ljetnome roku. Struktura pristupnika na ispitima državne mature iz Geografije analizira se prema vrsti škole, regionalnoj pripadnosti te vrstama gimnazijskih programa i strukovnih područja. Struktura ispita državne mature iz Geografije od 2009./2010. do 2011./2012. školske godine je posebno poglavlje koje je posvećeno strukturi ispita koji su primijenjeni na državnoj maturi iz Geografije u školskim godinama 2009./2010., 2010./2011. i 2011./2012. u ljetnome roku. Najopsežnije je četvrto poglavlje Rezultati državne mature iz Geografije koje se sastoji od triju potpoglavlja. U prvome potpoglavlju prikazani su rezultati ispita državne mature iz Geografije prema specifičnim obilježjima pristupnika, u drugome rezultati ispita državne mature iz Geografije prema specifičnim obilježjima ispita pri čemu su u obama potpoglavljima iskazani prosječni rezultati pristupnika bez uzročno-posljedične interpretacije. Treće potpoglavlje obuhvaća interpretaciju zadataka otvorenoga tipa u svim trima analiziranim godinama provedbe ispita državne mature iz Geografije prema područjima ispitivanja navedenima u ispitnome katalogu, pri čemu su na kraju interpretacije postignuća za svaki zadatak (odnosno ispitani ishod) navedene metodičke sugestije, tj. preporuke i smjernice za korištenje strategija učinkovitijega učenja i poučavanja nastavnih sadržaja iz Geografije, odnosno za unapređivanje nastave Geografije.

Pristupnici državne mature prijavljuju tri obvezatna predmeta (Hrvatski jezik, Matematiku i strani jezik) a od ponuđena 22 izborna predmeta pristupnici mogu odabrati najviše šest. Ispitima državne mature godišnje pristupa između 35.000 i 40.000 pristupnika koji u ljetnome ispitnom roku ostvaruju oko 160.000 prijava ispita. Za svaki ispit učeniku je putem web-aplikacije potrebno prikazati sumarne rezultate svih ispita, rezultate ispita po pitanjima i slike ispitnih materijala za sve ispite. Ovaj rad opisuje implementaciju modula za obradu i prikaz rezultata ispita i ispitnih materijala u Nacionalnom informacijskom sustavu prijava na visoka učilišta. S obzirom na velik broj prijava ispita opisati će se postupci pohrane i dohvata rezultata pojedinih ispita i slika ispitnih materijala. Implementacija, obrada i prikaz podataka podliježe propisima o zaštiti tajnosti podataka i propisima o informacijskoj sigurnosti na što će se posebno ukazati u ovom radu.

Uloga obrazovanja je prijenos stečenih znanja i vrijednosti s jedne generacije na drugu. Humanističke discipline odlikuje interpretativna metoda za razliku od prirodoslovnog područja koje se razvija kroz cikluse konstrukcije- dekonstrukcije formalnih sustava. Zadaća je nastave jezika, umjetnosti i religije motivirati najveći broj učenika sačuvati nasljeđe, dok prirodoslovna nastava ističe poticanje nadarenih učenika koji će biti kreatori sve bržeg tehnološkog razvoja. Ta epistemološka distinkcija upućuje na različita očekivanja uspješnosti učenika na ispitu hrvatske državne mature iz humanističkih predmeta nasuprot prirodoslovne skupine predmeta i na potrebu drukčijih teorijskih distribucija u analizi uspjeha. Očekuje se da se najveći broj učenika na ispitu iz hrvatskog i engleskog jezika rasporedi u skupinu dobrih, a manji broj rasprši prema normalnoj raspodjeli. Uspjeh iz fizike i informatike trebao bi slijediti zakon potencija koji rasteže uspješnost i dio dobrih premješta u dovoljno uspješne.

Jedan od suvremenih izazova u području konstrukcije pismenih provjera znanja je razumijevanje razlika u uspjehu različitih skupina ispitanika na pojedinim zadacima. Razumijevanje ovih razlika je od posebne važnosti na ispitima visokog rizika kao što su ispiti državne mature. Cilj ovog rada bio je ispitati razlike u uspješnosti rješavanja zadataka državne mature iz Hrvatskoga jezika vezanih uz polazne tekstove pisane čakavskim narječjem među pristupnicima iz različitih dijalektalnih regija (čakavske, kajkavske i štokavske). Usporedbom prosječne riješenosti zadataka vezanih uz čakavske tekstove te analizama diferencijalnoga funkcioniranja zadataka (engl. differential item functioning) i diferencijalnoga funkcioniranja čvora zadataka (engl. differential bundle functioning) pronađene su vrlo male razlike u rezultatu u korist pristupnika iz čakavske regije u odnosu na pristupnike iz kajkavske i štokavske regije. Na temelju ovih rezultata, u stručnoj raspravi donesena je preporuka o nastavku uporabe izvornih tekstova na čakavskom, kajkavskom i štokavskom narječju na ispitima državne mature iz Hrvatskog jezika, pri čemu trebaju biti podjednako zastupljena sva narječja kako pristupnici ne bi bili u neravnopravnom položaju zbog pripadnosti svojega razgovornog jezika jednomu narječju.

Jedan od suvremenih izazova u području konstrukcije pismenih provjera znanja je razumijevanje razlika u uspjehu različitih skupina ispitanika na pojedinim zadacima. Razumijevanje ovih razlika je od posebne važnosti na ispitima visokog rizika kao što su ispiti državne mature. Cilj ovog rada bio je ispitati razlike u uspješnosti rješavanja zadataka državne mature iz Hrvatskoga jezika vezanih uz polazne tekstove pisane čakavskim narječjem među pristupnicima iz različitih dijalektalnih regija (čakavske, kajkavske i štokavske). Usporedbom prosječne riješenosti zadataka vezanih uz čakavske tekstove te analizama diferencijalnoga funkcioniranja zadataka (engl. differential item functioning) i diferencijalnoga funkcioniranja čvora zadataka (engl. differential bundle functioning) pronađene su vrlo male razlike u rezultatu u korist pristupnika iz čakavske regije u odnosu na pristupnike iz kajkavske i štokavske regije. Na temelju ovih rezultata, u stručnoj raspravi donesena je preporuka o nastavku uporabe izvornih tekstova na čakavskom, kajkavskom i štokavskom narječju na ispitima državne mature iz Hrvatskog jezika, pri čemu trebaju biti podjednako zastupljena sva narječja kako pristupnici ne bi bili u neravnopravnom položaju zbog pripadnosti svojega razgovornog jezika jednomu narječju., One of the modern challenges in the field of written examination construction is the understanding of the difference in the success of different groups of examinees on individual items. Understanding these differences is of particular importance in high-stakes examinations such as the state final examinations. The aim of this study was to examine the differences in the results between examinees from different dialectal regions (Čakavian, Kajkavian and Štokavian) on the Croatian language state final examination items which were related to the texts written in the Čakavian dialect. Based on a comparison of the average results on items related to Čakavian texts and an analysis of differential item functioning and differential bundle functioning, very small differences were found in favor of examinees from the Čakavian region in comparison to examinees from the Kajkavian and Štokavian region. Based on these findings, the professional discussion on the Croatian language examination resulted in a recommendation to continue using authentic texts in Čakavian, Kajkavian and Štokavian dialects in Croatian language state final examinations in which all dialects should be equally represented to ensure equal treatment of all candidates regardless of their native dialect.

U posljednje četiri akademske godine, od kada je uvedena državna matura koja se obavlja preko Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), došlo je do značajnih promjena u postupku upisa na visoka učilišta u Hrvatskoj. S obzirom da Visoka učilišta samostalno određuju uvjeta upisa, nastojat ćemo ukazati na značaj njihovog pravilnog odabira. U ovom istraživanju analizirana je uspješnost studenata prije i poslije uvođenja državne mature u savladavanju gradiva iz fizike na različitim sveučilišnim i stručnim studijima Medicinskog fakulteta u Rijeci. Cilj istraživanja bio je utvrditi da li su novi kriteriji probira studenata pri upisu na fakultet, a vezano za pokazani uspjeh i ostvarenu prolaznost na ispitima iz fizike, dovoljno dobri ili se trebaju korigirati. Rezultati istraživanja pokazali su da su kriteriji za upis studenata na neke studijske grupe dobri, dok je na drugim, po našem mišljenju, potrebno uvesti dodatne uvjete za upis kako bi se poboljšao uspjeh i prolaznost upisanih studenata.

Priprema li gimnazija za sveučilište? Postoji li ideja gimnazije kao srednjoškolskog općeg obrazovanja koje svojom širinom priprema nastavak školovanja i pobuđuje filozofski i znanstveni interes? Doprinose li tome humanistički predmeti (latinski jezik, književnost, umjetnost, povijest, filozofija) ili su oni naprosto historijski ostatak vrijedan tek kao informacija? Treba li danas čovjeku cjelovito obrazovanje (l’uomo universale) čiji je obrazovni ishod ujedno mjerilo ljudske i moralne kvalitete? Trebaju li mladi ljudi i na taj način prepoznati i razvijati svoje intelektualne i kreativne sposobnosti te razvijati kritičku svijest spram društva u kojemu žive? Je li ideja kurikularne nastave na tome tragu? Treba li razvijati sposobnosti mišljenja? Služi li društvo znanja samo ekonomskim interesima suvremenog društva, stvarajući proizvodne pogone u kojima se znanje sve bržim tempom industrijalizira? Ukazuje li sve to na odsutnost svake normativne ideje obrazovanja?, Does Gymnasium prepare high-school students for admission to university? Is there an idea of Gymnasium as a place where high-school students gain general knowledge which, when considered entirety, prepares them for the continuation of education and does the school foster students’ interest in philosophy and science? Do courses in the Humanities (Latin, Literature, Art, History, Philosophy) contribute to it, or are they simply historical remains, valuable only as information? Does a human being nowadays actually need universal educatio (l’uomo universale) with its final outcome being the standard of their human and moral qualities? Furthermore, should young people recognize and develop their intellectual and creative abilities, as well as critical consciousness towards society they live in? Can the idea of curriculum follow that path? Is it necessary to pursue abilities of critical thinking? Is the only purpose of the knowledge society to serve economic interests of the modern society by producing factories in which the knowledge is increasingly industrialized? Is that the sign of the absence of any normative idea of education?

U radu je pozornost usmjerena na esej u nastavi književnosti. Nakon književnopovijesnog i teorijskog određenja eseja, istraživala se zastupljenost eseja u čitankama za prvi razred gimnazija i četverogodišnjih strukovnih srednjih škola. Analiza srednjoškolskih čitanki pokazala je kako je esej u čitankama godinama zastupljen jednim ili dvama autorima. Esej u nastavi književnosti nije ravnopravno zastupljen u odnosu na ostale književne vrste. Učenici također ne pokazuju zanimanje za tu književnu vrstu pa se zbog toga u radu daju prijedlozi poboljšanja takvoga stanja. Praktični dio rada ostvaren je u Prvoj srednjoj školi Beli Manastir i u Gimnaziji Beli Manastir održavanjem dvaju nastavnih sati u prvoj navedenoj školi, odnosno prisutnošću satu analize školskog eseja u drugoj školi. Osim eseja u samoj nastavi književnosti, u radu je zastupljen i esej na državnoj maturi budući da je upravo esej onaj dio državne mature koji mnogim učenicima zadaje probleme.

Vanjsko vrednovanje obrazovnih postignuća učenika u hrvatski obrazovni sustav uvedeno je od 2006. godine, dok je prvo vanjsko vrednovanje iz geografije provedeno 2008. godine. Cilj rada je prikazati prosječne rezultate postignuća učenika i broj pristupnika iz geografije kroz dvodimenzionalnu matricu: osnovna škola i srednja škola te usporedni prikaz broja pristupnika i prosječnih rezultata geografiji srodnih i ostalih znanosti odnosno nastavnih predmeta od 2008. do 2012. godine. Također se u radu iznosi i komparativni prikaz prosječnih rezultata provedenih vanjskih vrednovanja iz geografije prema skupovima ishoda učenja Orijentacija i geografske karte, Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora i Društveno geografski-procesi i organizacija prostora (prema dijelu metodologije R. Vuk, 2012.). Vanjsko vrednovanje obrazovnih postignuća učenika osnovnih škola iz geografije provedeno je u šk.god. 2007./2008. u okviru testa prirodoslovno-društvenog područja koji se sastojao iz tri dijela: geografije, povijesti i integracije nastavnih sadržaja geografije i povijesti. Ukupan broj učenika osmih razreda koji su sudjelovali u ispitivanju bio je 21 485, a prosječni rezultati iz dijela testa iz geografije iznosio je 42, 46 %, povijesti 49, 42% i integracije nastavnih sadržaja geografije i povijesti 51, 21%. U srednjim školama u šk. god. 2007./2008. godine proveden je nacionalni ispiti iz geografije kojem je pristupilo 1290 učenika trećih razreda gimnazijskih programa s prosječnom riješenošću od 54, 85 %. Uz hrvatski jezik – viša razina (63, 34%) i sociologiju (55, 51%) radilo se o nastavnom predmetu najbolje prosječne riješenosti. U šk. god. 2008./2009. provedena je tzv. probna državna matura na kojoj su učenici geografiju polagali kao izborni nastavni predmet. Ukupni broj pristupnika gimnazija i četvrtih razreda učenika strukovnih programa iznosio je 2028 s prosječnim rezultatom od 40, 94 %. Uz prosječan rezultat ispita iz povijesti (41, 76%) radilo se o najvišem prosječnom rezultatu među izbornim predmetima, dok je najniži prosječan rezultat bio iz matematike (viša razina) 26, 43% i biologije 28, 34%, kemije (31, 87%), fizike (33, 14 %) i psihologije (33, 92%). Na prvoj državnoj maturi (šk. god. 2009./2010.) geografiju kao izborni nastavni predmet polagalo je 1125 učenika uz prosječan rezultat od 43, 38%. Svi obvezni predmeti imali su viši prosječan rezultat od prosječnih rezultata iz geografije te niz predmeta izbornog dijela, dok su najniži prosječan rezultat ostvarili učenici koji su pisali test iz kemije (38, 63%) i biologije (40, 77%). U šk. god. 2010./2011. geografiju na državnoj maturi odabralo je 655 učenika te su ostvarili prosječan rezultat od 44, 34%. I u toj godini provedbe su učenici iz svih obveznih predmeta ostvarili više prosječne rezultate npr. hrvatski jezik-viša razina 71, 67%, no iz izbornog dijela mature ostalih nastavnih predmeta i geografiji srodnih znanosti postignuća su niža (fizika, 39, 17%, kemija, 39, 55 i psihologija 35, 56%). Na ljetnom roku državne mature 2011./2012. geografiju kao izborni dio državne mature odabralo je 582 učenika s ostvarenim najnižim prosječnim rezultatom do sada na vanjskom vrednovanju (38, 63%). Sličan prosječan rezultat postigli su učenici koji su polagali psihologiju (38, 58%), informatiku (39, 09%) i fiziku (40, 39%). Broj pristupnika na izbornom dijelu državne mature iz geografije svake godine je sve manji što se može tumačiti i funkcijom ispita izbornog dijela državne mature koja je isključivo ulazna sa svrhom selekcije pristupnika za upis na studijske programe visokoškolskih ustanova. Kako mali broj visokih učilišta kao uvjet upisa na određeni studijski program traži položenu geografiju broj pristupnika u odnosu na ostale nastavne predmete je manji. Prosječni rezultati provedenih ispita vanjskog vrednovanja iz geografije prema skupovima ishoda učenja govore o najboljoj prosječnoj riješenosti učenika osmih razreda (2008.) iz onih zadataka koji se odnose na Orijentaciju i geografske karte (48, 53%), dok je kod učenika srednjih škola u gotovo svim godinama mjerenja (od 2008. do 2012.) to najniži prosječni rezultati. Učenici srednjih škola koji su geografiju odabrali kao izborni dio na državnoj maturi ostvaruju najbolje prosječne rezultate kod ispitnih čestica koje se odnose na Društveno-geografske procese i organizaciju prostora. Kroz petogodišnje praćenje postignuća učenika srednjih škola iz geografije, a unutar skupine predmeta izbornog dijela državne mature može se reći da su pristupnici iz geografije pokazali višu razinu znanja u odnosu na neke ostale nastavne predmete, a na koje se prijavljuje veći broj pristupnika npr. fizika, kemija, psihologija, biologija. Stoga valja i dalje isticati veliku važnost geografije kako u odgojno-obrazovnom sustavu tako i u suvremenom društvu.

U radu se analiziraju postignuća učenika osmih razreda te završnih razreda gimnazija i četverogodišnjih strukovnih škola iz domene geografija Hrvatske. Ostvareni rezultati na ispitima vanjskoga vrednovanja komparirani su kroz dvodimenzionalnu matricu: osnovna škola – srednja škola, 2008. – 1988. Na kraju primarnog obrazovanja prosječna razina učeničkih postignuća o geografskom položaju i smještaju, prirodnogeografskim i društvenogeografskim obilježjima Republike Hrvatske jest 49, 1%, a na kraju sekundarnog obrazovanja 47, 9%. Ostvarena razina postignuća niža za 1, 2 postotna poena na kraju sekundarnog obrazovanja nije statistički značajna, no s obzirom na selektirani uzorak i očekivani kumulativni učinak učenja i poučavanja rezultat je prenizak. U radu se analiziraju rezultati za sadržajno potpuno usporedive ispitne čestice i potvrđuje spoznaja da nema kumulativnog učinka ni napretka u razini postignuća primjenom novoga nastavnog programa. Također se iznose rezultati istraživanja stavova učenika o geografiji kao nastavnom predmetu u osnovnoj školi provedenih 1988., 2003. i 2008.

U radu se analiziraju završni ispiti iz njemačkog i francuskog kao stranih jezika na državnoj maturi u Hrvatskoj, te ispit iz njemačkog jezika na maturi u Francuskoj i ispit iz francuskog jezika na središnjoj maturi u Njemačkoj, dakle usporedivi ispiti stranih jezika u te tri zemlje, usporedivi s aspekta završnosti, jedinstvenosti (za sve učenike) i objektivnosti vrednovanja. Analizirana je i uspoređena organizacija ispita, koncepcija ispita i tipovi zadataka, te izbor tema i tekstnih vrsta. Analiza i usporedba tih ispita pokazala je da su jedino u Hrvatskoj primijenjene smjernice Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike, dok su u Francuskoj i Njemačkoj zadržane tradicionalne koncepcije završnih ispita (temelj svih dijelova je jedan tekst ili jedna tema, vrlo malo ili nijedan zadatak zatvorenog tipa, ispit uključuje i prijevod), no u Hrvatskoj nema usmenog ispita, a i samostalno učenikovo razmišljanje, izražavanje osobnosti i kreativnost omogućeno je samo u jednom zadatku, koji ipak čini trećinu bodova.

U knjizi su predstavljeni rezultati analize sadržaja ispita te rezultati pristupnika ispitu prve državne mature iz Kemije u školskoj godini 2009./10. Poseban naglasak stavljen je na analizu strukture pristupnika ispitu te na analizu rezultata koje određene skupine pristupnika postižu na ispitu i njegovim pojedinim dijelovima. U radu se problematizira pitanje svrhe i modela izbornog dijela državne mature te se daju smjernice za unaprjeđivanje postupka izrade i poboljšanje kvalitete novih ispitnih materijala.

Adolescencija je specifično razdoblje života, obilježeno brojnim izazovima. Prijelaz iz srednje škole na fakultet predstavlja značajan normativni događaj za onaj dio srednjoškolaca koji nastavljaju školovanje, a odnedavno je taj prijelaz obilježen i polaganjem državne mature. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati temporalno zadovoljstvo životom i njegove korelate kod maturanata tijekom polaganja državne mature, te kod učenika trećeg razreda gimnazije koji se tek pripremaju za državnu maturu. Osim temporalnog zadovoljstva životom ispitivano je: samopoštovanje, samoefikasnost, lokus kontrole, socijalne zalihe te stavovi o državnoj maturi. Uzorak se sastojao od 173 ispitanika, 86 učenika trećeg razreda gimnazije i 87 gimnazijskih maturanata. Rezultati su pokazali da ne postoje značajne razlike u temporalnom zadovoljstvu prošlim i sadašnjim životom između maturanata i učenika trećeg razreda. Međutim, postoje razlike u temporalnom zadovoljstvu budućim životom između maturanata i učenika trećeg razreda, pri čemu se pokazalo da maturanti očekuju veće zadovoljstvo. Postoji pozitivna povezanost procjene stresnosti državne mature sa lokusom kontrole, socijalnom integracijom i brigom za druge. Nadalje, učenici zadovoljniji životom imaju veće samopoštovanje i samoefikasniji su te imaju snažnije socijalne zalihe i internalni lokus kontrole.

U knjizi su predstavljeni rezultati analize sadržaja ispita te rezultati pristupnika ispitu prve državne mature iz Fizike u školskoj godini 2009./10. Poseban naglasak stavljen je na analizu strukture pristupnika ispitu te na analizu rezultata koje određene skupine pristupnika postižu na ispitu i njegovim pojedinim dijelovima. U radu se problematizira pitanje svrhe i modela izbornog dijela državne mature te se daju smjernice za unaprjeđivanje postupka izrade i poboljšanje kvalitete novih ispitnih materijala.

Školske godine 2009/2010. provedeni su po prvi put ispiti državne mature. U članku je dan osvrt na učeničke rezultate na ispitima više i osnovne razine iz matematike.

Prijelaz iz srednje škole na sveučilište važna je prekretnica za svakog pojedinca. U tom periodu života pojedinac pokušava odgovoriti na cijeli niz pitanja. Na njegovu odluku utječe mnoštvo faktora. Do prije dvije godine pojedinac koji je završio srednju školu morao je još položiti i prijemni ispit kako bi započeo školovanje na određenom fakultetu (sveučilištu). Za upis na fakultet bodovale su se srednjoškolske ocjene i postignuće na prijemnom ispitu. Danas se u Hrvatskoj, kao i većem dijelu Europe primjenjuje tzv. sustav državne mature. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati prediktornost državne mature i bodova, odnosno ocjena iz srednje škole za akademsko postignuće na kraju prvog semestra odabranog studija. Osim navedenog ispitivale su se i razlike između studenata i studentica u bodovima-ocjenama iz srednje škole, postignuću na državnoj maturi i akademskom postignuću na kraju prvog semestra. Uzorak se sastojao od 66 ispitanika, studenata na Sveučilištu u Zadru (odjel psihologije i odjel sestrinstva), od toga 56 djevojaka i 10 mladića. Nisu utvrđene značajne razlike u bodovima iz srednje škole, bodovima na državnoj maturi i postignuću na kraju prvog semestra odabrang studija između studenata i studentica. Postoji značajna pozitivna povezanost bodova s državne mature i postignuća na kraju prvog semestra odabranog studija. Također postoji značajna pozitivna povezanost između bodova iz srednje škole i postignuća na kraju prvog semestra odabranog studija. Pokazalo se da je jedini značajni prediktor uspješnosti na kraju prvog semestra odabranog studija postignuće na državnoj maturi.

Jubilarni X. hrvatski simpozij o nastavi fizike prilika je za panoramski pogled na hrvatsku nastavu fizike kroz pregled i promišljanje rezultata edukacijskih istraživanja i vanjskog vrednovanja u nastavi fizike prikupljenih od 2006. do danas. Dogodilo se mnogo toga: provedeni su nacionalni ispiti iz fizike, Hrvatska se uključila u međunarodno istraživanje PISA, uvedena je državna matura, ojačala su edukacijska istraživanja u fizici. U ovom će se radu razmotriti što smo sve doznali o problemima i postignućima nastave fizike u Hrvatskoj, te koji su još izazovi ostali pred njom. Razmotrit će se i trendovi u nastavi fizike u svijetu, te pokušati odgovoriti na pitanje gdje se danas nalazi hrvatska nastava fizike u odnosu na razvijeni svijet.

Istraživanje „Obrazovne orijentacije splitskih maturanata: prije i poslije državne mature“ provedeno je u svibnju 2011.godine u Splitu. Ispitani su učenici četv rtih razreda srednje škole (maturanti). Metoda istraživanja je bila anketa, a istraživački instrument upitnik koji se sastojao od 48 pitanja (demografskih i socio-ekonomske karakteristike, percepcije, orijentacije i planovi mladih). Ovom istraživanju je glavni cilj bio doći do razmišljanja i stavova mladih o daljnjem obrazovanju nakon završene srednje škole ili zapošljavanju i stavovima o aktualnim pitanjima u Hrvatskoj (reformama u školstvu Republike Hrvatske, državnoj maturi i Bolonjskom procesu, priključenje Hrvatske u EU, zahtjevu studenata za besplatnim studiranjem i sl.). U istraživanju je postavljeno šest hipoteza: (1) da ispitanici smatraju da je prijašnji sistema polaganja „školske mature“ bio bolji, nego sadašnji – polaganja državne mature, (2) da većina maturanata namjerava nastaviti svoje školovanje, jer današnja situacija u svijetu to sve više zahtijeva, (3) da većina ispitanika koja smatra da je obrazovanje važno i od iznimne važnosti namjerava nastaviti svoje školovanje, (4) da će većina maturanata smatrati da je uspio čovjek koji je zadovoljan u obiteljskom životu bez obzira na njihovu namjeru da se dalje školuju tj. da im je obrazovanje za buduće zanimanje jako važno, (5) da će većina učenika tj. maturanata uz manje poteškoće i odricanja uglavnom moći studirati ono što žele, (6) da učenici skeptično prihvaćaju priključenje Hrvatske EU. Rezultati su pokazali da se učenici u većini namjeravaju nastaviti školovati i to po mogućnosti u matičnom gradu ili inozemstvu. Za većinu ispitanika/ca obrazovanje je bitna komponenta u čovjekovom životu, u državnoj maturi vide potencijala ali ne i dobru realizaciju, skeptično prihvaćaju priključenje Hrvatske u EU.

U članku se analizira teorijska podloga vezana uz jedan od zadataka iz matematike postavljenih na državnoj maturi, te se postavljeni zadatak rješava na temelju teorijskih rezultata.