Search

U bazi podataka Flora Hrvatske (FCD) rod Colchicum dosad je bio zastupljen sa sedam svojti. Za dvije je bila dvojbena prisutnost u Hrvatskoj (C. arenarium Waldst. et Kit. i C. cupanii Guss.), a za dvije taksonomski status (C. kochii Parl. i C. visianii Parl.). Nakon provedene literaturne revizije predlaže se uklanjanje vrsta C. arenarium, C. cupanii i C. neapolitanum (Ten.) Ten. koje prema dosadašnjim saznanjima ne dolaze na teritoriju Hrvatske. Utvrđeno je da vrsta C. doerfleri Halácsy, dosad smatrana sinonimom vrste C. hungaricum Janka, dolazi u Hrvatskoj (Velebit), pa je treba uvrstiti kao samostalnu vrstu u popis hrvatske flore. Primjenom molekularnih metoda osporen je tretman svojti C. visianii i C. kochii kao samostalnih entiteta već su obje uključene u jednu šire shvaćenu vrstu C. haynaldii Heuffel koja je rasprostranjena na većem dijelu Balkana. Također je potvrđeno da vrsta C. bivonae Guss. dolazi u Hrvatskoj, ali je zastupljena samo na nekoliko lokaliteta u sjevernom dijelu jadranskog primorja. Prethodno objavljeni nalazi mrazovca u Dalmaciji pod imenima C. bivonae i C. neapolitanum su po svemu sudeći pogrešni jer pripadaju C. haynaldii agg. Literaturna revizija je pokazala da je rod Colchicum u flori Hrvatske zastupljen sa šest vrsta: C. autumnale L., C. bivonae Guss., C, doerfleri Halácsy, C. kochii Parl., C. visianii Parl. i C. hungaricum Janka., Until now, the genus Colchicum L. (Colchicaceae) has been represented by seven taxa in the Flora Croatica Database (FCD). For two species (C. arenarium Waldst. et Kit. and C. cupanii Guss.) the appearance in Croatia was doubtful and for two other (C. kochii Parl. and C. visianii Parl.) taxonomic status was questionable. In this paper a detailed review of this genus in Croatian flora was carried out. After the audit, it is proposed to exclude from the list the three taxa (C. arenarium, C. cupanii and C. neapolitanum (Ten.) Ten.), because they do not occur on Croatian territory according to current knowledge. It was found that C. doerfleri Halácsy, previously treated only as a synonym of C. hungaricum Janka, occurs in Croatia (Velebit). Therefore, it should be included in the list of Croatian flora as an independent species. By applying the molecular methods, it was found that there is no justification for treatment of C. visianii and C. kochii as independent taxa, but both of them are included in a widely understood species C. haynaldii Heuffel, distributed in most parts of the Balkans. Additionally, it was found that C. bivonae Guss. occurs in Croatia, and until now it is found only in a few localities in the northern part of the Adriatic coast. Former findings of colchicums from Dalmatia noted as C. bivonae and C. neapolitanum are found as misidentifications and both of them properly belong to C. haynaldii agg. Following the literature revision the genus Colchicum is represented by six taxa in Croatian flora: C. autumnale L., C. bivonae Guss., C. doerfleri Halácsy, C. kochii Parl., C. visianii Parl. i C. hungaricum Janka.

U bazi podataka Flora Hrvatske (FCD) rod Crocus L. je bio zastupljen s ukupno 11 svojti. Nakon provedene revizije predlaže se brisanje vrsta C. pallasii Goldb. i C. longiflorus Raf. koje nisu zastupljene u flori Hrvatske, a nalaze objavljene pod tim nazivima treba pridružiti vrsti C. thomasii Ten. U popis flore treba dodati svojtu C. heuffelianus Herb. koja do sada nije imala status samostalne vrste već je bila tretirana kao sinonim od C. vernus (L.) Hill. ssp. vernus. Šafran koji je u Hrvatskoj do sada označavan imenom C. reticulatus Steven ex Adams, pripada u biti vrsti C. variegatus Hoppe et Hornsch. čiji areal obuhvaća područje Italije te zapadnog i sjeverozapadnog dijela Balkana, uključujući Hrvatsku. Nakon provedene revizije, na temelju najnovijih taksonomskih i nomenklaturnih prijedloga, rod Crocus je u flori Hrvatske zastupljen s 10 svojti (devet vrsta i jedna podvrsta): C. biflorus Mill. ssp. weldenii (Hoppe & Fürnr.) K.Richt., C. dalmaticus Vis., C. heuffelianus Herb., C. malyi Vis., C. purpureus Weston, C. sativus L., C. thomasii Ten., C. tommasinianus Herb., C. variegatus Hoppe & Hornsch. i C. vernus (L.) Hill., Until now, the genus Crocus L. has been represented by a total of 11 taxa in the Flora Croatica Database (FCD). In this paper a detailed review of this genus in Croatian flora was carried out. It excluded the taxa C. pallasii Goldb. and C. longiflorus Raf. because they are not present in the Croatian flora. All findings previously published under these names belong to C. thomasii Ten. The list should also include species C. heuffelianus Herb. (treated so far as one of the synonyms of C. vernus (L.) Hill. ssp. vernus in FCD) that is most recently recognized as an independent species. The saffron so far known as C. reticulatus Steven ex Adams in Croatian flora belongs to the newly recognized species C. variegatus Hoppe et Hornsch. according to the latest taxonomic investigations. Its area of distribution includes parts of Italy and the western and northwestern part of the Balkans, including Croatia. Following this review and taking into account current taxonomic and nomenclatural proposals, the genus Crocus is represented by 10 taxa in Croatian flora (nine species and one subspecies): C. biflorus Mill. ssp. weldenii (Hoppe & Fürnr.) K.Richt., C. dalmaticus Vis., C. heuffelianus Herb., C. malyi Vis., C. purpureus Weston, C. sativus L., C. thomasii Ten., C. tommasinianus Herb., C. variegatus Hoppe & Hornsch. and C. vernus (L.) Hill.

U bazi podataka Flora Hrvatske (FCD) rod Crocus L. je bio zastupljen s ukupno 11 svojti. Nakon provedene revizije predlaže se brisanje vrsta C. pallasii Goldb. i C. longiflorus Raf. koje nisu zastupljene u flori Hrvatske, a nalaze objavljene pod tim nazivima treba pridružiti vrsti C. thomasii Ten. U popis flore treba dodati svojtu C. heuffelianus Herb. koja do sada nije imala status samostalne vrste već je bila tretirana kao sinonim od C. vernus (L.) Hill. ssp. vernus. Šafran koji je u Hrvatskoj do sada označavan imenom C. reticulatus Steven ex Adams, pripada u biti vrsti C. variegatus Hoppe et Hornsch. čiji areal obuhvaća područje Italije te zapadnog i sjeverozapadnog dijela Balkana, uključujući Hrvatsku. Nakon provedene revizije, na temelju najnovijih taksonomskih i nomenklaturnih prijedloga, rod Crocus je u flori Hrvatske zastupljen s 10 svojti (devet vrsta i jedna podvrsta): C. biflorus Mill. ssp. weldenii (Hoppe & Fürnr.) K.Richt., C. dalmaticus Vis., C. heuffelianus Herb., C. malyi Vis., C. purpureus Weston, C. sativus L., C. thomasii Ten., C. tommasinianus Herb., C. variegatus Hoppe & Hornsch. i C. vernus (L.) Hill.

Rod Knautia L. pripada porodici Dipsacaceae koji je u flori Hrvatske zastupljen s 18 svojti od kojih je devet endemično za područje zapadnih Dinarida: Knautia adriatica Ehrend., K. clementii (Beck) Ehrend., K. dalmatica Beck, K. illyrica Beck, K. pectinata Ehrend., K. sarajevensis (Beck) Szabó, K. travnicensis (Beck) Szabó, K. velebitica Szabó i K. visianii Szabó. Na temelju literaturnih podataka, terenskih istraživanja te recentnog herbarijskog materijala izvršena je taksonomska i herbarijska revizija endemičnih vrsta u Hrvatskoj. Za potrebe herbarijske revizije korištene su zbirke CNHM, IB, NHMR, W, WU, ZA, ZAHO i herbarij Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Kako su taksonomski odnosi i rasprostranjenost endemičnih vrsta roda Knautia na području Hrvatske slabo poznati, cilj je bio opisati morfološke i ekološke osobine za međusobno razlikovanje vrsta, te su izrađene aktualne karte rasprostranjenosti i ključ za determinaciju. Herbarijskom revizijom u flori Hrvatske nije potvrđena prisutnost vrsta K. clementii (Beck) Ehrend., K. sarajevensis (Beck) Szabó i K. visianii Szabó, a najrjeđe vrste su Knautia adriatica Ehrend., K. dalmatica Beck i K. velebitica Szabó, poznate na svega nekoliko lokaliteta. The genus Knautia L. belongs to the family Dipsacaceae which is represented by 18 species in Croatian flora, of which nine are endemic for the West Dinaric area: Knautia adriatica Ehrend., K. clementii (Beck) Ehrend., K. dalmatica Beck, K. illyrica Beck, K. pectinata Ehrend., K. sarajevensis (Beck) Szabó, K. travnicensis (Beck) Szabó, K. velebitica Szabó and K. visianii Szabó. Based on literature data, field surveys and recent herbarium material, taxonomic and herbarium revision of endemic species in Croatia have been done. For herbarium revision were used herbarium collections CNHM, IB, NHMR, W, WU, ZA, ZAHO and herbarium of the Faculty of Agriculture in Zagreb. Since the taxonomy and distribution of endemic species of the genus Knautia in Croatia are poorly understood, the aim was to describe the morphological and ecological characteristics for differentiation among species, so as to make the current distribution maps and a determination key. Herbarium revision has not confirmed the presence of species K. clementii (Beck) Ehrend., K. sarajevensis (Beck) Szabó andi K. visianii Szabó in Croatian flora. The rarest species are Knautia adriatica Ehrend., K. dalmatica Beck and K. velebitica Szabó that are known only on a few locations.

Kompleks Dryopteris carthusiana je grupa blisko srodnih alopoliploidnih vrsta, koje se morfološki često teško razlikuju, rasprostranjena i na području Hrvatske, a sastavljena je od alotetraploidnih vrsta Dryopteris carthusiana (Vill.) H. P. Fuchs i Dryopteris dilatata (Hoffm.) A. Gray, diploidne Dryopteris expansa (C. B. Presl) Fraser-Jenkins et Jermy te hibrida. Vrsta Dryopteris expansa tek je 1977. godine prepoznata kao zasebna vrsta, a 2005. godine otkrivena je i u flori Hrvatske. Revizijom i analizom 84 herbarska primjerka iz zbirki ZA i ZAHO, najveći broj primjeraka (49) determiniran je upravo kao vrsta D. expansa. Također, određena je rasprostranjenost vrsta unutar kompleksa u Hrvatskoj i izrađen je determinacijski ključ. Dryopteris carthusiana agg. is the group of closely related allopolyploid species, which are often morphologically indistinguishable, distributed on Croatian territory and composed of allotetraploids Dryopteris carthusiana (Vill.) H. P. Fuchs and Dryopteris dilatata (Hoffm.) A. Gray, diploid Dryopteris expansa (C. B. Presl) Fraser-Jenkins et Jermy and hybrids. Dryopteris expansa was recognized as a separate species in 1977, but in the Croatian flora was recorded during 2005. By the revision and analysis of the 84 herbarium specimens from collections ZA and ZAHO, the most plant samples (49) has been identified as species D. expansa. Also, the distribution of species from aggregate in Croatia has been determined and identification key has been made.

Cephalanthera damasonium is a mesophilous orchid species common in continental forests in Croatia. In the Mediterranean region, the species comes almost exclusively in sub-Mediterranean deciduous vegetation. So far only four findings in Eumediterranean evergreen vegetation in Croatia are known (Limski kanal, Rab, Lošinj, Šibenik), but are mostly characterized by a strong influence of nearby deciduous vegetation and include a small number of specimens. The island of Mljet is the southernmost finding spot of Cephalanthera damasonium in Croatia. In order to explain this unexpected finding, previous findings in Eumediterranean evergreen vegetation and the ecological requirements of the species are discussed., Cephalanthera damasonium je uobičajena mezofilna vrsta kontinentalnih šuma Hrvatske. U Mediteranu vrsta dolazi gotovo isključivo u submediteranskoj listopadnoj vegetaciji. Do sada poznata jedina četiri nalazišta u eumediteranskoj vazdazelenoj vegetaciji u Hrvatskoj (Limski kanal, Rab, Lošinj i Šibenik) karakterizira jak utjecaj okolne listopadne vegetacije i mali broj jedinki. Otok Mljet je najjužnije nalazište vrste Cephalanthera damasonium u Hrvatskoj. Kako bi se objasnio ovaj neočekivani nalaz, u radu se razmatraju dosadašnji nalazi u eumediteranskoj vazdazelenoj vegetaciji te ekološki zahtjevi vrste.

The finding of Glaucium corniculatum seed in archaeobotanical samples from Roman times on Veli Brijun Island and Zaton near Zadar, initiated detailed study of its phytogeography in Croatia. The study showed that all recorded appearances of this species can be considered ephemeral and that the species came to Croatia many times during the history.

The finding of Glaucium corniculatum seed in archaeobotanical samples from Roman times on Veli Brijun Island and Zaton near Zadar, initiated detailed study of its phytogeography in Croatia. The study showed that all recorded appearances of this species can be considered ephemeral and that the species came to Croatia many times during the history., Pronalazak sjemenki vrste Glaucium corniculatum u arheološkim uzorcima iz rimskog doba s Velog Brijuna i Zatona kod Zadra potaknuo je detaljno istraživanje fitogeografije ove vrste u Hrvatskoj. Ono je pokazalo da se sva zabilježena pojavljivanja ove vrste mogu smatrati efemernim te da je vrsta na prostor Hrvatske pristizala više puta kroz povijest.

The discovery of a rich finding site, at the locality of Šušnjevača near Sinj, of the taxon designated by Visiani »Chamaecytisus dalmaticus«, and which inside the genus Argyrolobium is known by the name of A. dalmaticum, made possible the taxonomical revision of this species that is insufficiently known and dubious in floristic literature. Thus, the genus Chamaecytisus Vis., non Link has been renamed Dalmatocytisus Trinajstić, nom. nov. with a single stoenoendemic species – D. dalmaticus Trinajstić, comb. nov., Na lokalitetu Šušnjevača kod Sinja, otkrićem bogatog nalazišta onoga taksona koji je Visiani označio imenom »Chamaecytisus dalmaticus«, a koji je u opsegu roda Argyrolobium označen imenom A. dalmaticum, moglo se je pristupiti taksonomskoj reviziji te, u florističkoj literaturi nedovoljno poznate i dvojbene vrste. Rod Chamaecytisus Vis., non Link preimenovan je u Dalmatocytisus Trinajstić, nom. nov. s jednom jedinom stenoendemičnom vrstom – D. dalmaticus Trinajstić, comb. nov.

In this short communication a new locality for the southern Mediterranean plant species Anagyris foetida L. on the island of Vela Kluda is reported. The species Anagyris foetida L. has previously been noted only once in Croatia (VISIANI, 1852). After 147 years it has been recently found on the island of Vela Kluda., U ovom kratkom priopćenju govori se o novom nalazištu južnomediteranske vrste Anagyris foetida L. na otoku Vela Kluda. Nakon 147 godina (VISIANI, 1852) ovo je drugo nalazište te vrste za floru Hrvatske.

The paper provides data on new localities of a recently found species in Croatia – Rumex thyrsiflorus Fingerh. These localities are in the vicinity of Đurđevac, Kalinovac and Kloštar Podravski, some 80 km south-east of the localities in which it first occurred in Croatia., Izneseni su podaci o novim nalazištima nedavno pronađene vrste u Hrvatskoj Rumex thyrsiflorus Fingerh. Nova nalazišta su u okolici Đurđevca, Kalinovca i Kloštra Podravskog oko 80 km jugoistočno od lokaliteta na kojima je ta vrsta po prvi puta nađena u Hrvatskoj.

In this short communication the authors present information about a new locality for the endemic species Degenia velebitica (Degen) Hayek. The new locality was found a few kilometres above Sibinj, on the sides of the hill Veliki vrh, between Veliki vrh and Tomišina draga. This region belongs to the Croatian littoral. This new locality establishes the fact that Degenia velebitica (Degen) Hayek does not grow only on Velebit mountain, as considered till now., U ovom kratkom priopćenju govori se o novom nalazištu endemične vrste Degenia velebitica (Degen) Hayek. Novo nalazište se nalazi nekoliko kilometara iznad Sibinja, na padinama Velikog vrha, između Velikog vrha i Tomišine drage. To područje geografski pripada Hrvatskom primorju. Novi nalaz pokazuje da Degenia velebitica (Degen) Hayek ne raste samo na Velebitu kako se smatralo dosad.

In this short communication a new locality for the endemic Illyric-Adriatic floral species Corydalis acaulis (Wulfen) Pers. on the island of Vela Kluda is reported. A previously known locality (Visiani 1852) of the species in Šibenik is confirmed., U ovom kratkom priopćenju govori se o novom nalazištu endemične ilirsko-jadranske vrste Corydalis acaulis (Wulfen) Pers. na otoku Vela Kluda. Potvrđuje se otprije poznato nalazište vrste (Visiani 1852) u Šibeniku.

U članku se govori o biologiji kaćuna, a za područje jugoistočne Bilogore navodi se i petnaest vrsta kaćuna koji su svrstani u devet rodova.