Search

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 130 m x 100 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Bač-1Is bušaćim postrojenjem National-402. Zadatak bušotine je pronalaženje ležišta plina u Kloštar Ivanić formaciji. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica odobrenog Istražnog prostora ugljikovodika DR-02, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, na području Općina Velika Pisanica. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 150 m x 100 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Ber-1 bušaćim postrojenjem National-402. Zadatak bušotine je probušiti i ispitati potencijalno plinsko ležište u gornjomiocenskim (pontskim) pjščenjacima. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica odobrenog Istražnog prostora ugljikovodika Sava-10 (SA-10), u Vukovarsko-srijemskoj županiji, na području Općine Tompojevci. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Istražni prostor geotermalne vode "Draškovec AATG" smješten je u sjevernom dijelu Republike Hrvatske u Međimurskoj županiji, a administrativno pripada Gradu Prelog na čijem području se i nalazi. Oblik istražnog prostora je nepravilan šesterokut, kojeg čine spojnice vršnih točaka. Istraži prostor zahvaća površinu od 1118, 41 ha.

Ovim programom ispitivanja geotermalne bušotine Draškovec-1 potrebno je utvrditi geotermalni potencijal ležišta Okoli pješčenjaka raskrivenog na dubini 1878, 0-1827, 0 m. Interpretacijom planiranih hidrodinamičkih mjerenja dobiti će se cjeloviti uvid u parametre ležišta koje drenira ova bušotina, ali isto tako i uvid u šire područje eventualnih daljnjih radova (izrada novih bušotina).

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi nulto stanje kvalitete tla prije početka bilo kakvih rudarskih radova na istražnoj bušotini Antunovac 1. • Kako bi se na širem području oko mjesta Antunovac u Osječko-baranjskoj županiji istražila potencijalna ležišta ugljikovodika, potrebno je izraditi navedenu bušotinu. Lokacije bušotina odabiru se na mjestima koja, prema izrađenom geološkom modelu podzemlja, imaju najveći potencijal nailaska na ležišta ugljikovodika. Kao prva bušotina na ovom području odabrana je lokacija Antunovac 1, koja se nalazi jugozapadno od naselja Tenja, oko 150 metara od najbližih kuća. Na ovom mjestu potrebno je izgraditi bušotinski radni prostor na kojemu će se smjestiti pokretno bušaće postrojenje National 402 sa svom potrebnom opremom. Ako bi se ova istražna bušotina pokazala isplativom na njoj bi se pristupilo crpljenju ugljikovodika. Sve navedeno zahtjeva izgradnju pristupne ceste, bušotinskog kruga odnosno radnoga prostora na kojem će se odvijati tehnološki proces bušenja. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica više desetljetnog crpljenja ugljikovodika. • Uzorkovanje tla u prostoru istražne bušotine Antunovac 1 provedeno je 19. lipnja 2012. godine. Prilikom terenske opservacije izvršeno je sondiranje terena, s ciljem identifikacije pedosistematske pripadnosti tla i stanja tala na području istražne bušotine. Pri terenskim istraživanjima sudjelovali su Prof.sr.sc. Ivica Kisić, dr.sc. Aleksandra Jurišić, dipl.ing.kem., i Igor Bogunović, dipl.ing.agr. sa Agronomskog fakulteta te kolega Darko Majder, dipl.ing.rud., iz INA Naftaplina, Zagreb, SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina. • Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju određenu heterogenost promatranih značajki tla na području istražne bušotine. Manje-više reakcija tla je kisela, slabo kisela do neutralna. Tlo je relativno dobro opskrbljeno humusom, te ukupnim ugljikom i dušikom. U pogledu odnosa ugljika i dušika u svim uzorkovanjima determinirane vrijednosti su povoljne. Biljci pristupačan fosfor se kreće u granicama vrlo dobre opskrbljenosti (izuzev jednoga uzorka u okolišu). U pogledu biljci pristupačnog kalija vrijednosti se kreću u granicama vrlo dobre opskrbljenosti. Sadržaj sumpora bio je manje-više identičan na svim mjestima gdje je provedeno uzorkovanje. • Sadržaj 15 istraživanih PAH-ova na svim mjestima uzorkovanja ukazuje na granice početnoga opterećenja tla. • Također sadržaj mineralnih ulja ukazuje na početnu opterećenost tla mineralnim uljima. Skoro identična situacija je zabilježena u pogledu teško hlapljivih lipofilnih tvari (ukupna ulja i masti). • U pogledu sadržaja 12 teških metala vidljivo je da skoro niti u jednom slučaju (izuzev nikla, barija i vanadija) sadržaj teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 32/10 i NN 15/92). • Provedena agroekološka analiza ukazuje da je riječ o tlu na kome nisu registrirane bilo kakve promjene uzrokovane ljudskom aktivnošću.

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi nulto stanje kvalitete tla prije početka bilo kakvih rudarskih radova na istražnoj bušotini Kozarice-42. • Prethodnim geofizičkim istraživanjima na području eksploatacijskog polja Kozarice-Jamarice došlo se do saznanja o mogućem ležištu ugljikovodika u ovom području. Kako bi se navedena otkrića i potvrdila, potrebno je izvesti razradnu horizontalnu bušotinu do dubine cca 1030 m (1250 m mjerene dužine). Ako bi se ova istražna bušotina pokazala isplativom na njoj bi se pristupilo crpljenju ugljikovodika. Sve navedeno zahtjeva izgradnju pristupne ceste, bušotinskog kruga odnosno radnoga prostora na kojem će se odvijati tehnološki proces bušenja. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica više desetljetnog crpljenja ugljikovodika. • Uzorkovanje tla u prostoru istražne bušotine Kozarice-42 provedeno je 3. srpnja 2012. godine. Prilikom terenske opservacije izvršeno je sondiranje terena, s ciljem identifikacije pedosistematske pripadnosti tla i stanja tala na području istražne bušotine. Pri terenskim istraživanjima sudjelovali su Prof.sr.sc. Ivica Kisić, dr.sc. Aleksandra Jurišić, dipl.ing.kem., i Igor Bogunović, dipl.ing.agr. sa Agronomskog fakulteta te kolega Darko Majder, dipl.ing.rud., iz INA Naftaplina, Zagreb, SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina. • Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju izrazitu heterogenost promatranih značajki tla na području istražne bušotine. Reakcija tla je jako kisela, kisela do neutralna. Utvrđene su očekivane vrijednosti količina humusa u tlu, te ukupnoga ugljika, dušika i sumpora u tlu. U pogledu odnosa ugljika i dušika u svim uzorkovanjima determinirane vrijednosti su povoljne. Biljci pristupačan fosfor se kreće u granicama slabe opskrbljenosti. U pogledu biljci pristupačnog kalija vrijednosti se kreću u granicama dobre opskrbljenosti. Sadržaj sumpora bio je manje-više identičan na svim mjestima gdje je provedeno uzorkovanje. • Sadržaj 15 istraživanih PAH-ova na svim mjestima uzorkovanja ukazuje na granice početnoga opterećenja tla. • Također sadržaj mineralnih ulja ukazuje na početnu opterećenost tla mineralnim uljima. Skoro identična situacija je zabilježena u pogledu teško hlapljivih lipofilnih tvari (ukupna ulja i masti). • U pogledu sadržaja 12 teških metala vidljivo je da skoro niti u jednom slučaju sadržaj teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 32/10 i NN 15/92). • Provedena agroekološka analiza ukazuje da je riječ o tlu na kome nisu registrirane bilo kakve promjene uzrokovane dosadašnjom ljudskom aktivnošću.

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi nulto stanje kvalitete tla prije početka bilo kakvih rudarskih radova na istražnoj bušotini Caginec 1. • Prethodnim geofizičkim istraživanjima na području eksploatacijskog polja Šumećani došlo se do saznanja o mogućem ležištu ugljikovodika u ovom području. Kako bi se navedena otkrića i potvrdila, potrebno je izvesti razradnu horizontalnu bušotinu do dubine cca 950 m. Ako bi se ova istražna bušotina pokazala isplativom na njoj bi se pristupilo crpljenju ugljikovodika. Sve navedeno zahtjeva izgradnju pristupne ceste, bušotinskog kruga odnosno radnoga prostora na kojem će se odvijati tehnološki proces bušenja. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica više desetljetnog crpljenja ugljikovodika. • Uzorkovanje tla u prostoru istražne bušotine Caginec 1 provedeno je 26. listopada 2012. godine. Prilikom terenske opservacije izvršeno je sondiranje terena, s ciljem identifikacije pedosistematske pripadnosti tla i stanja tala na području istražne bušotine. Pri terenskim istraživanjima sudjelovali su Prof.sr.sc. Ivica Kisić i Igor Bogunović, dipl.ing.agr. sa Agronomskog fakulteta te kolega Neven Lisec, stručni suradnik iz pogona Ivanić Grad. • Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju određenu heterogenost promatranih značajki tla na području istražne bušotine. Reakcija tla je jako kisela. Utvrđene su očekivane vrijednosti količina humusa u tlu, te ukupnoga ugljika, dušika i sumpora u tlu. U pogledu odnosa ugljika i dušika u svim uzorkovanjima determinirane vrijednosti su povoljne. Biljci pristupačan fosfor se kreće u granicama veoma slabe opskrbljenosti. U pogledu biljci pristupačnog kalija vrijednosti se kreću u granicama slabe do dobre opskrbljenosti. Sadržaj sumpora bio je manje-više identičan na svim mjestima gdje je provedeno uzorkovanje. • Sadržaj 15 istraživanih PAH-ova na svim mjestima uzorkovanja ukazuje na granice početnoga opterećenja tla. • Također sadržaj ukupnih i mineralnih ulja ukazuje na početnu opterećenost tla mineralnim uljima. • U pogledu sadržaja 12 teških metala vidljivo je da skoro niti u jednom slučaju sadržaj teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 32/10 i NN 15/92). Uzimajući u obzir stupanj onečišćenosti (postotak sadržaja pojedinoga teškoga metala u tlu u odnosu na graničnu vrijednost) kadmij, živa, olovo, molibden, kobalt i bakar spadaju u klasu potpuno čistih tala (I razred). Arsen i cink karakterizira povećana onečišćenost (II razred), dok je za nikal, krom, barij i vanadij utvrđena velika onečišćenost (III razred). • Provedena agroekološka analiza ukazuje da je riječ o tlu na kome nisu registrirane bilo kakve promjene uzrokovane dosadašnjom ljudskom aktivnošću.

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi nulto stanje kvalitete tla prije početka bilo kakvih rudarskih radova na istražnoj bušotini Krunoslavlje 2. • Kako bi se na širem području oko mjesta Krunoslavlje u Osječko-baranjskoj županiji istražila potencijalna ležišta ugljikovodika, potrebno je izraditi navedenu bušotinu. Lokacije bušotina odabiru se na mjestima koja, prema izrađenom geološkom modelu podzemlja, imaju najveći potencijal nailaska na ležišta ugljikovodika. Kao prva bušotina na ovom području odabrana je lokacija Krunoslavlje 2, koja se nalazi sjeverozapadno od naselja Golinci, oko 1600 metara od najbližih kuća, odnosno 2100 metara sjeveroistočno od naselja Krunoslavlje. Na ovom mjestu potrebno je izgraditi bušotinski radni prostor na kojemu će se smjestiti pokretno bušaće postrojenje National 402 sa svom potrebnom opremom. Ako bi se ova istražna bušotina pokazala isplativom na njoj bi se pristupilo crpljenju ugljikovodika. Sve navedeno zahtjeva izgradnju pristupne ceste, bušotinskog kruga odnosno radnoga prostora na kojem će se odvijati tehnološki proces bušenja. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica više desetljetnog crpljenja ugljikovodika. • Uzorkovanje tla u prostoru istražne bušotine Krunoslavlje provedeno je 23. listopada 2012. godine. Prilikom terenske opservacije izvršeno je sondiranje terena, s ciljem identifikacije pedosistematske pripadnosti tla i stanja tala na području istražne bušotine. Pri terenskim istraživanjima sudjelovali su Prof.sr.sc. Ivica Kisić, Igor Bogunović, dipl.ing.agr. sa Agronomskog fakulteta te kolega Tomislav Pleše s pogona Beničanci. • Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju određenu heterogenost promatranih značajki tla na području istražne bušotine. Manje-više reakcija tla je kisela do slabo alkalna. Tlo je slabije opskrbljeno humusom, te relativno dobro ukupnim ugljikom i dušikom. U pogledu odnosa ugljika i dušika u svim uzorkovanjima determinirane vrijednosti su povoljne. Biljci pristupačan fosfor se kreće u granicama vrlo bogate opskrbljenosti na površini bušotinskog kruga do veoma slabe opskrbljenosti dubljih dijelova tla bušotinskog prostora, dok je okolno tlo dobro opskrbljeno fosforom. U pogledu biljci pristupačnog kalija vrijednosti se kreću u granicama dobre do umjerene opskrbljenosti. Sadržaj sumpora bio je manje-više identičan na svim mjestima gdje je provedeno uzorkovanje. • Sadržaj 15 istraživanih PAH-ova na svim mjestima uzorkovanja ukazuje na granice početnoga opterećenja tla. • Također sadržaj mineralnih ulja ukazuje na početnu opterećenost tla mineralnim uljima. Skoro identična situacija je zabilježena u pogledu teško hlapljivih lipofilnih tvari (ukupna ulja i masti). • Uzimajući u obzir stupanj onečišćenosti (postotak sadržaja pojedinoga teškoga metala u tlu u odnosu na graničnu vrijednost) olovo, kadmij, kobalt, živa i molibden spadaju u klasu potpuno čistih tala (I razred), dok se sadržaj cinka nalazi na granici I i II razreda. Bakar spada u klasu povećane onečišćenosti (II razred), dok krom, nikal, barij i vanadij spadaju u III razred - velike onečišćenosti. Arsen se nalazi na granici III i IV razreda (onečišćeno tlo). U pogledu sadržaja navedenih 12 teških metala vidljivo je da skoro niti u jednom slučaju (izuzev kroma i djelimično arsena) sadržaj teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 32/10 i NN 15/92). • Provedena agroekološka ekspertiza ukazuje da je riječ o tlu na kome nisu registrirane bilo kakve promjene uzrokovane dosadašnjom ljudskom aktivnošću. Povećan sadržaj kroma i arsena može se više povezati sa geološkim porijeklom matične stijene na kojoj su formirani utvrđeni tipovi tala na ovoj istražnoj bušotini a manje sa ljudskom djelatnošću.

Nafta se nalazi zbijena u sitnim porama izmežu čestica stijena pod velikim tlakom, a ležišta nafte mogu se očekivati u sedimentnim stijenama. U ovom je radu objašnjeno podrijetlo i migracija ugljikovodika, te povijest i upotreba vađenja nafte u Hrvatskoj. Detaljno je objašnjena građa Panonskog bazena, koji se rasprostire između planinskih lanaca Alpa, Karpata i Dinarida. U njegovoj su građi prisutna dva kompleksa stijena ; magmatsko-metamorfni i sedimentni. Također su obrađene opće naftnogeološke značajke hrvatskog dijela Panonskog bazena, litostratigrafski sustav jedinica, megaciklus tercijarnog sustava, prosječni iscrpi i način njihova povećavanja, te dubina i starost ležišnih stijena Panonskog bazena. Istražnom bušotinom Kopčevec-1 (Kop-1, iz JZ dijela Savske potoline, probušene su klastične naslage formacija: Lonja, Široko Polje, Kloštar Ivanić, Ivanić Grad, Prečec i Prkos. Izgrađen je geološkiprojekt u kojem su prikazani troškovi izgradnje, ispitivanja i opremanja, geokemijske analize, program radova u kanalu bušotine i rudarski projekt, koji sadrži mjere zaštite na radu, te izradu istražne bušotine. Završnim su izvještajem prikazani stratigrafski i strukturno-tektonski odnosi, kao i geokemijski i naftnogeološki odnosi. Na istražnom području Kop-1 izdvjeno je plinsko ležište (CO2) u podlozi tercijara i 4 ležišta nafte u Prečec formaciji (krovini donjomiocenske diskordance).

Na temelju rezultata biostratigrafskih i petrografskih analiza (ukjlučujući SEM analize)zaključeno je da su najstarije probušene naslage srednjoeocenski vapnanci na kojima su u transgresivnom odnosu fosiliferni siltozni lapori donjeg i srednjeg miocena. Ponovo nastupa prekid sedimentacije sve do donjeg pliocena kada dolazi do nove transgresije koja je bila geološki relativno brza. Tada se talože lapori uz manje pojave slabo vezanih glaukonitnih pješčenjaka u kojima je nađena bogata planktonska foraminiferska fauna pa je zbog toga detaljnije obrađen i prikazan jezgrovani interval 1528-1534m.