Search

Kolnik od valjanog betona (RCCP) sastoji se od istih komponenata kao i kolnik od običnog vibriranog betona (NVC). U radu se analiziraju razlike između RCCP-a i NVC-a. Prikazi mikrostrukture pokazuju da RCCP ima veću gustoću pakiranja u usporedbi s uzorcima NVC. Vrijednosti tlačne čvrstoće nakon 28 dana, vlačne čvrstoće pri cijepanju i vlačna čvrstoća savijanjem RCCP-a veće su za 9 %, 4 % i 25 % od odgovarajućih čvrstoća NVC-a. Konačne vrijednosti kapilarnog upijanja i poroznosti RCCP-a otprilike su za 8 % tj. 10,6 % niže od odgovarajućih vrijednosti NVC-a., The roller-compacted concrete pavement (RCCP) has the same ingredients as the pavement made of normal vibrated concrete (NVC). Microstructure images show that RCCP has higher pack density compared to NVC specimens. The 28-day compressive, splitting tensile, and flexural strengths of RCCP are by 9%, 4%, and 25% higher than those of NVC. The final water absorption and porosity values are by about 8% and 10.6% lower for RCCP in comparison with NVC.

U disertaciji su prikazani rezultati sopstvenog eksperimentalnog istraživanja mogućnosti primjene biopepela, nastalog sagorjevanjem žetvenih ostataka, kao mineralnog dodatka u cementnim kompozitima: malterima i betonima. Istraživanje je zasnovano na komparativnoj analizi 27 vrsta maltera u kojima je varirana vrsta biopepela i vrsta sitnozrnog agregata i 12 vrsta betona koje se razlikuju u vrsti veziva i u krupnom agregatu. Na očvrslom malteru su ispitani: konzistencija, čvrstoća pri pritisku i kapilarno upijanje vode, a na očvrslom betonu ispitivani su kapilarno upijanje vode, skupljanje pri sušenju, čvrstoća pri pritisku, dinamički modul elastičnosti, otpornost na habanje, vodonepropustljivost i čvrstoća na savijanje. Istaknuto je da se primjenom biopepela kao zamjene dijela cementa mogu dobiti konstrukcijski malteri i betoni, odnosno betoni sa zadovoljavajućim fizičkim i mehaničkim karakteristikama., The dissertation presents the results of an own experimental research on the possibility of using biomass ash as a mineral additive in cement composites: mortar and concrete. The research is based on a comparative analysis of 27 types of mortars in which the type of biomass ash and the type of fine-grained aggregate were varied, as well as 12 types of concrete that differ in the type of binder and coarse aggregate. Following properties were tested on hardened mortars: consistency, compressive strength and capillary water absorption, and on hardened concrete: capillary water absorption, drying shrinkage, compressive strength, dinamic modulus of elasticity, wear resistance, waterpermeability and flexural strength. It was pointed out that biomass ash can be used as a replacement of a part of cement, thereby obtaining satisfactory physical and mechanical characteristics.

Materijali pripremljeni uz dodatak cementa (mortovi i betoni) čine složeni polidisperzni i polifazni sustav te je za razvoj modela hidratacije cementa potrebno karakterizirati sustav pora cementne paste koji ovisi o uporabljenom vodocementnom omjeru. Uporabom većeg vodocementnog omjera rezultira veći volumen pora pripravljenog materijala, veća je permeabilnost materijala te je zbog toga i veća brzina korozije i manja trajnost ugrađenog materijala. Ukupni volumen koji zauzimaju čestice cementa u cementnoj pasti ovisi o vodocementnom omjeru, no moguće ga je smanjiti centrifugalnom sedimentacijom. Hidratacija cementne paste i sedimentirane cementne paste praćena je kalorimetrijskim određivanjem topline hidratacije tijekom 2 dana. Slagalina čestica cementa karakterizirana je mjerenjem kapilarnog upijanja i kontaktnog kuta sa različitim kapljevinama na tableti od prešanog cementnog praha. Na temelju provedenih mjerenja kapilarnog upijanja procijenjena je veličina pora slagaline praškastog cementa iz Lucas-Washburnove jednadžbe. Materials prepared with the addition of cement (mortars and concretes) form a complex polydispersed and polyphase system, and in order to develop a cement hydration model, it is necessary to characterize the cement paste pore system, which depends on the water-cement ratio used. Using a larger water-cement ratio results in a larger pore volume of the prepared material, higher permeability of the material, and consequently a higher corrosion rate and less durable material. The total volume occupied by cement particles in the cement paste depends on the water-cement ratio but can be reduced by centrifugal sedimentation. Hydration of cement paste and sedimented cement paste was followed by calorimetric determination of hydration heat over 2 days. The cement particle packing is characterized by measuring the capillary absorption and contact angle with various liquids on a tablet of pressed cement powder. Based on the measurements of capillary absorption, the pore size of the powder cement packing was estimated from the Lucas-Washburn equation.

U disertaciji su prikazani rezultati sopstvenog eksperimentalnogistraživanja sulfatne otpornosti betona sa recikliranim agregatom.Istraživanje je zasnovano na komparativnoj analizi dve grupe betona kojese razlikuju u krupnom agregatu, a u okviru kojih su varirani dve vrstecementa i dva vodocementna faktora. Sulfatna otpornost je proveravananakon 3 i 6 meseci boravka u 5% Na2SO4 i u 5% MgSO4. Na očvrslom betonuispitivani su kapilarno upijanje vode, promena dužine uzoraka, čvrstoćapri pritisku i urađene su mikrostrukturne analize: MIP, SEM, BSE/EDS,XRD i FTIR. Istaknuto je da se primenom krupnog agregata od recikliranogbetona i veziva odgovarajućeg mineraloškog sastava mogu dobitikonstrukcijski betoni, odnosno betoni sa zadovoljavajućim mehaničkimkarakteristikama, ali i sa zadovoljavajućom trajnošću sa aspektasulfatne korozije., This paper presents the experimental research results of the sulphate resistance ofconcrete with recycled aggregate. The research is based on a comparative analysis oftwo groups of concrete that differ in coarse aggregate types. Within these two concretegroups, two types of cement of the same class and two water/cement ratios have beenvaried. Sulphate resistance was examined after 3 and 6 months of immersion in 5%Na2SO4 and 5% MgSO4. Capillary water absorption, sample length change andcompressive strength were studied in hardened concrete and the followingmicrostructural analyzes were performed: MIP, SEM, BSE/EDS, XRD and FTIR. It hasbeen found that structural concrete with apppropriate mechanical properties as well aswith satisfactory durability from the aspect of sulphate corrosion can be obtained bycombination of a coarse recycled concrete aggregate and a binder of an appropriatemineralogical composition.

U radu su prikazana najnovija istraživanja u području primjene reciklirane opeke kao agregata u betonu. Navedene su preporuke iz postojećih istraživanja vezano uz svojstva recikliranog agregata i moguću primjenu u betonu. U eksperimentalnom dijelu rada analiziran je utjecaj svojstava recikliranog agregata na svojstva betona. Izrađena je referentna mješavina i betonske mješavine s agregatom od reciklirane opeke s udjelima od 40 i 50 % i s dvije različite količine cementa. Ispitana su svojstva betona u svježem stanju te svojstva očvrsnulog betona kao što su tlačna čvrstoća, kapilarno upijanje i faktor razmaka pora. Na temelju dobivenih rezultata ispitivanja te usporedbom s rezultatima referentne mješavine, ocijenjena je mogućnost uporabe betona s agregatom od reciklirane opeke.

Povijesne građevine podvrgnute su procesima propadanja koji predstavljaju prijetnju budućnosti arhitektonske baštine mnogih gradova diljem svijeta. Prilikom sanacije oštećenih objekata, potrebno je obratiti pažnju na osiguranje dostatne trajnosti konstrukcije, i to upotrebom građevinskog materijala dostatne trajnosti. U ovom radu su analizirana trajnosna svojstva opeke proizvedene od tri različite sirovine, izrađene na dva načina (strojno i ručno) te pečene na dvije temperature (1000 °C i 1050 °C). Na gotovim proizvodima praćeni su upijanje vode, kapilarno upijanje vode, bruto i neto volumna masa te koeficijent zasićenja. Cilj istraživanja je iznalaženje optimalnog načina izrade i temperature pečenja opeke koji će rezultirati opekom dostatne trajnosti namijenjene za ugradnju u povijesne građevine.

Problemi trajnosti konstrukcija goruće su pitanje građevinarstva danas, te se provode brojna istraživanja na temu produljenja trajnosti konstrukcija. Jedan od uzroka nedovoljne trajnosti i preranog dotrajavanja konstrukcija su i sami propisi prema kojima se trajnost konstrukcije projektira na temelju sastava i tlačne čvrstoće betona. Da bi se produljila trajnost konstrukcija i izbjeglo prerano dotrajavanje, a time i znatno povećanje troškova građenja potrebno je ozbiljnije pristupiti projektiranju trajnosti. Projektiranje trajnosti na osnovu svojstava značajan je skok u tom smjeru. Međutim, da bi se moglo efikasno projektirati na osnovu svojstava potreban je sustav kontrole i potvrđivanja kvalitete na terenu kojima bi se kontrolirala istovjetnost materijala ugrađenih u konstrukciju sa zahtjevanim iz projekta konstrukcije.U ovom radu provedena su ispitivanja na terenu i u laboratoriju u sklopu kontrole kvalitete betona prilikom gradnje. Terenska ispitivanja obavljena su na gradilištu buduće putničke luke Gaženica u Zadru. Eksperimentalni dio rada obuhvaćao je ispitivanja električne otpornosti betona i mjerenja debljine zaštitnog sloja na elementima koji su izloženi atmosferskim utjecajima. U laboratoriju je ispitivana električna otpornost, koeficijenta migracije klorida i kapilarno upijanje na uzorcima uzetim s gradilišta. Na dobivenim rezultatima je provedena statistička analiza te usporedba različitih trajnosnih svojstava betona.

Propadanje betonskih konstrukcija uzrokovano agresivnim tvarima iz okoliša predstavlja danas golem problem zbog visokih troškova popravka istih. Troškovi sanacije degradiranih konstrukcija danas dosežu 80% ukupnih troškova graditeljstvu. Danas se pravilnim projektiranjem, uzimajući u obzir djelovanje okoliša nastoji produljiti životni vijek betonskih konstrukcija. Vodeći računa da je propusnost strukture betona glavni uzrok propadanja betonskih konstrukcija nastoji se u fazi projektiranja pravilno odabrati mješavinu. Rad daje pregled literaturnih podataka ispitivanja svojstva propusnosti različitih betonskih mješavina u cilju pronalaženja zakonitosti u međuovisnosti sastava mješavine i svojstva propusnosti, kao i ovisnosti između različitih metoda za utvrđivanje propusnost betona.

U uvodnom dijelu rada je opisan princip djelovanja CPF oplata preko osvrta na razna ispitivanja u prošlosti, koja su pridonijela njihovom razvoju. Naglasak je dan na prednostima koje omogućuje primjena tih oplata u odnosu na konvencionalnu oplatu. Detaljno su analizirana poboljšanja površinskog sloja betona primjenom CPF oplata kojima se izravno utječe na produljenje trajnosti betona. Navedena je i primjena CPF oplata u svijetu. U eksperimentalnom dijelu rada su napravljena ispitivanja na betonskim uzorcima različite tlačne čvrstoće izrađenim primjenom dvije vrste CPF oplata te konvencionalne oplate. Izvršena su ispitivanja površinske tvrdoće, čvrstoće prijanjanja, kapilarnog upijanja, brzine prolaska ultrazvučnog vala, električnog otpora betona te ispitivanja plinopropusnosti razornom i nerazornom metodom. U analizi rezultata je, za svako ispitivanje, izvršena usporedba rezultata dobivenih primjenom CPF oplata i konvencionalne oplate.

In this paper the experimental results obtained during testing of certain important properties of EPS concrete as a type of lightweight composite material - regarding Civil engineering physics are presented. Most of the attention has been paid to actual problems of thermo-insulation, steam conduction, capillary absorption and behavior of the material when exposed to low temperatures. After numerous laboratory tests, the authors concluded that Simprolit - as a represent of the EPS group of light concrete composites made of Portland cement, expanded polystyrene granules and special additives - satisfies high demands necessary for contemporary thermo-insulation and steam conduction materials. This composite material is characterized by relatively low density and good thermo-insulation properties, as well as high frost resistance. Simprolit system for thermo-insulation and steam conduction fulfils all the required conditions - both from the aspects of bearing capacity and Civil engineering physics. U ovom radu prikazani su rezultati sopstvenih eksperimentalnih ispitivanja nekih od važnijih svojstava lakoagregatnih kompozita tipa EPS betona - sa stanovišta građevinske fizike. Akcenat je stavljen na aktuelne probleme termoizolacije, odvođenja vodene pare, kapilarnog upijanja i ponašanja materijala u uslovima niskih temperatura spoljašnje sredine. Nakon obavljenih brojnih laboratorijskih testova, autori su došli do zaključka da Simprolit - kao reprezent grupe EPS betona spravljenih na bazi portland cementa, granula ekspandiranog polistirena i specijalnih aditiva - zadovoljava visoke zahteve koji se postavljaju pred savremene termoizolacione i paropropusne materijale. Ovaj kompozit karakterišu relativno niska zapreminska masa i dobre termoizolacione performanse, kao i visoka otpornost na dejstvo mraza. Simprolit sistem za termoizolaciju odvođenje vodene pare sa ravnih krovova ispunjava neophodne uslove - kako sa aspekta nosivosti, tako i sa aspekta građevinske fizike.

U ovom završnom radu opisan je utjecaj plastifikatora i superplastifikatora različitih kemijskih baza na propusnost betona. Ovaj rad je podijeljen na dva dijela: teorijski i eksperimentalni. U teorijskom dijelu rada opisani su kemijski dodaci - superplastifikatori koji se dodaju betonu kako bi poboljšali njegova svojstva te su opisana svojstva propusnosti betona. U eksperimentalnom dijelu rada pripremljene su četiri mješavine betona. U prvu i drugu mješavinu su dodani superplastifikatori različitih kemijskih baza, u treću mješavinu je dodan plastifikator, a četvrta mješavina je zamješana bez ikakvih kemijskih dodataka kako bi poslužila kao referenta mješavina. Na pripremljenim mješavinama provedena su ispitivanja mehaničkih (tlačna čvrstoća) i trajnosnih svojstava (plinopropusnost, kapilarno upijanje, difuzija klorida, vodonepropusnost) te je napravljena i prikazana analiza dobivenih rezultata.

Beton dolazi u najrazličitije klimatske okolnosti, u dodir s mnogim agresivnim medijima i izložen je raznim mehaničkim oštećenjima. Kod armiranobetonskih mostova beton se često nalazi u nepovoljnim okolnostima u kojima djeluju i kloridi (npr. ako se most nalazi u maritimnoj sredini ili ako se primjenjuju soli za odleđivanje). Za trajnost i posebnu zaštitu armature najvažniji je zaštitni sloj betona, međutim, u ekstremno agresivnim okolnostima kvalitetom i debljinom zaštitnog sloja betona ne može se dobiti sasvim zadovoljavajuće rješenje. Kao jedno od mogućih rješenja nude se razni impregnati koji se nanose premazivanjem na površinu betona. U eksperimentalnom dijelu rada betonski uzorci su premazani s pet raznih premaza. Prethodno su ispitani relevantni parametri betona sa i bez zaštitnog premaza. Rezultatima ispitivanja zaključuje se koji od premaza najbolje štiti beton od prodora vlage i agresivnih tvari.

Ispitana je propusnost betona različitih sastava čija je površina zaštićena polimernom impregnacijom ili premazom. Uzorci betona su napravljeni s maksimalnim zrnom agregata 16 mm, s dva različita vodocementna omjera i dvije različite vrste cementa . Njegovanje uzoraka je bilo u dva različita uvjeta: optimalnim laboratorijskim i nepovoljnim okolnostima. Za sve upotrijebljene materijale napravljeni su još i standardni uzorci za ispitivanje čvrstoće. Nakon ispitivanja propusnosti betona za nekoliko vrsta fluida, površine uzoraka su obrađene s dva različita sredstva za impregnaciju, odnosno dva različita premaza. Ispitivanje propusnosti je provedeno s vodom, inertnim plinom i otopinom koja sadrži kloridne ione. Rezultati ispitivanja su uspoređeni s podacima za betone bez površinske zaštite i podacima u literaturi o mjerenjima na građevinama u eksploataciji.

Ispitana je propusnost betona različitih sastava za nekoliko vrsta fluida. Uzorci betona su napravljeni s maksimalnim zrnom agregata 16 mm, s dva različita vodocementna omjera i dvije različite vrste cementa. Njegovanje uzoraka je bilo u optimalnim laboratorijskim uvjetima i nepovoljnim okolnostima. Za sve upotrijebljene materijale napravljeni su još standardni uzorci za ispitivanje čvrstoće. Ispitivanje propusnosti provedeno je s vodom, inertnim plinom i kloridnim ionima. Rezultati ispitivanja su uspoređeni s podacima u literaturi o mjerenjima na građevinama u eksploataciji.