Search

Mehaničko miješanje se primjenjuje u čitavom nizu proizvodnih procesa. Potpuno razumijevanje ove operacije počiva na poznavanju hidrodinamičkih uvjeta koji vladaju u miješalici temeljem kojih je moguće provedbu miješanja i optimirati. Ukoliko se miješanje provodi dvama miješalima, hidrodinamika u promatranom sustavu postaje znatno kompleksnija u odnosu na sustave s jednim miješalom. Cilj ovog rada je bio sagledati utjecaj udaljenosti dvaju miješala od dna posude (C/D) na karakteristične parametre miješanja u miješalici volumena 14.15 dm3. Miješanje se provodilo korištenjem dvaju turbinskih miješala s lopaticama nagnutim pod kutom od 45° (PBT) čija je međusobna udaljenost (S/D) zadržana konstantnom. U radu je eksperimentalno određeno vrijeme homogenizacije, Ntm, mjerenjem vremena do ustaljenja potencijala otopine nakon injektiranja trasera. Pri odabranim brzinama vrtnje miješala mjeren je i zakretni moment na osovini miješala kako bi se odredio utrošak snage. Numerički model je razvijen u računalnom programu ANSYS™ Fluent v17.2. Isti je korišten za prikaz specifičnih tokova fluida, kao i kontura rasipanja privedene energije unutar miješalice. Ovakav kvantitativan i kvalitativan opis miješanja omogućava potpuniju analizu utjecaja miješanja na pojedine stupnjeve provedbe separacijskih procesa, prije svega šaržne kristalizacije za koju je i razvijen.

Disperzija ili raspršenje plina u kapljevini se primjenjuje u nizu industrijskih procesa u kojima je potrebno ostvariti prijenos tvari između tih dviju faza, a često se provodi u miješalicama s mehaničkim miješanjem. Upravo o geometrijskim karakteristikama miješalice, prije svega o tipu miješala, ovisit će hidrodinamički uvjeti u sustavu, a koji se direktno odražavaju na intenzitet prijenosa tvari iz plinovite u kapljevitu fazu (ili obrnuto). Glavni zadatak ovog rada bio je ispitati utjecaj tipa miješala na karakteristike procesa raspršenja plina u kapljevini. Ispitivanje se provodilo u posudi za raspršenje plina volumena 10,85 dm 3 . Korištena su dva turbinska miješala, miješalo s diskom i ravnim lopaticama te miješalo s diskom i konkavnim lopaticama. U prvom dijelu eksperimentalnog rada određene su brzine vrtnje miješala pri kojima se postiže režim potapanja miješala, režim opterećenja sustava te režim potpunog raspršenja plina u kapljevini. Na temelju dobivenih vrijednosti tih brzina određene su eksperimentalne vrijednosti Froudeove i aeracijske značajke. Iste su uspoređene s teorijskim vrijednostima. U drugom dijelu rada određen je relativni utrošak snage miješanja za različite brzine vrtnje miješala koji predstavlja jedan od najbitnijih parametara u procjeni ekonomske isplativosti procesa. Naposljetku je na temelju mjerenja koncentracije otopljenog kisika u vodi određen volumni koeficijent brzine prijenosa kisika, k L a, a potom i brzina prolaza kisika iz zraka u vodu. Usporedbom dvaju korištenih tipova miješala utvrđeno je da se veće vrijednosti brzine prijenosa kisika postižu korištenjem miješala s diskom i ravnim lopaticama, no uz nešto veći utrošak snage. S obzirom na navedeno, isto se može smatrati prikladnijom opcijom u koliko je primaran cilj operacije ostvarenje većih brzina prolaza kisika u sustavu. Gas dispersion in liquid is applied in a range of industrial processes in which mass transfer between these two phases is required. It is often carried out in mechanically agitated vessels. It is the geometrical characteristics of the vessel, primarily the type of mixer, that will determine the hydrodynamic conditions in the system, which directly affect the intensity of the mass transfer from the gaseous to the liquid phase (or vice versa). The main task of this research was to examine the influence of impeller types on the characteristics of gas dispersion in liquid. Experiments were conducted in a mixing vessel of 10,85 dm 3 volume. Two types of impellers were used: a concave-blade turbine with disk and a flat-blade turbine with disk. Firstly, agitator speeds at which different flow regimes are achieved were determined. The Froude and the aeration numbers at those flow regimes were calculated. Experimental aeration numbers were compared with theoretical values. Secondly, the relative power demand for different agitator speed was determined. This parameter is one of the most important parameters for assessing the economic viability of the process. Finally, based on the measurement of the concentration of dissolved oxygen in liquid, volumetric oxygen transfer coefficient, k L a, and the oxygen transfer rate from air into water were determined. By comparing the two types of impellers used, it was found that higher values of oxygen transfer rate are achieved by using the flat-blade turbine with disk, but with a higher power demand. Considering the stated, this impeller can be considered a more appropriate option if the primary goal of the operation is to achieve higher oxygen flow rates in the system.

Glavni cilj ovoga rada bio je ispitati istovremeno djelovanje mehaničkog miješanja i ultrazvuka na dinamiku rasta kristala boraksa. Sonokristalizacija hlađenjem izvršena je u staklenom kristalizatoru, pri čemu je volumen kapljevine iznosio 2,65 dm 3 , a brzina hlađenja 6 °C h -1 . Brzine miješanja SBT miješala odgovarale su onima potrebnima za postizanje stanja potpune suspenzije (N JS ) po Zwieteringovom kriteriju, a amplitude ultrazvučnog djelovanja (A) iznosile su redom 0, 20, 25 i 30 %. Određena je promjena koncentracije matične otopine potenciometrijski, kao i promjena apsolutne prezasićenosti pri navedenim ultrazvučnim amplitudama pri čemu dobiveni rezultati pokazuju da ultrazvuk utječe na promjenu apsolutne prezasićenosti, a samim time i na promjenu veličine kristala. Prikazana je i promjena veličine kristala s vremenom koja pokazuje prosječno sitnije kristalne produkte s povećanjem amplitude ultrazvuka. Također, određeno je i vrijeme dostizanja konačne veličine kristala te utjecaji ultrazvuka i miješanja na brzinu rasta kristala i njihovu veličinsku raspodjelu metodom laserske difrakcije gdje je uočljivo da se vrijeme potrebno za nastajanje kristala konačne veličine povećava s povećanjem amplitude ultrazvuka, ali i da se raspodjela veličina kristala sužava. Određena je i snaga potrebna za izvođenje eksperimenta. Dobivene vrijednosti ukazuju na to da je utrošak snage izražen po jediničnoj masi otopine boraksa čak do 10 puta veći kod ultrazvučnog djelovanja nego kod mehaničkog miješanja. S obzirom na rezultate eksperimenta, više amplitude ultrazvuka ne čine proces sonokristalizacije učinkovitijim te se amplituda ultrazvuka od 20% čini optimalnom zbog toga što ima najkraće vrijeme dostizanja konačne veličine kristala i energetski je manje zahtjevna od onih pri 25 i 30 %. The primary goal of this thesis was to examine the effect of simultaneous application of mechanical stirring and ultrasound irradiation on borax crystals growth rate dynamics. The cooling sonocrystallization has been conducted in a glass crystallizer with the liquid volume being 2.65 dm 3 and the cooling rate of 6 °C h -1 . Stirring speeds of the SBT stirrer matched the ones required for achieving the state of a complete suspension (N JS ) by Zwietering's criterion, while amplitudes of the ultrasound were as follows: 0, 20, 25 and 30 %.The change of the mother liquor's concentration was determined potentiometrically as well as the change of the absolute supersaturation during above-mentioned amplitudes. According to results, ultrasound irradiation affects absolute supersaturation as well as the change of crystal size during the process. Given the measured sizes of crystals, change in crystal size over time was shown and it is noticeable that continuous sonocrystallization yields averagely smaller crystals. Also, the time required for crystals to attain their final size, effects of both stirring and ultrasound irradiation on the growth rate and the crystal distribution determined by laser diffraction were presented for each amplitude. In general, the time required for attaining the crystalline product of final size extends with an increase of ultrasound amplitude. At the same time, crystal size distribution narrows. Power needed to perform the experiment was also determined. Results suggest that power consumed per unit mass of borax solution by stirring is up to 10 times lower than that of ultrasound irradiation. Considering all obtained results, it can be said that higher ultrasound amplitudes do not imply a more effective sonocrystallization process and therefore, the amplitude of 20 % seems like the optimal one with reasons being that it ensures the shortest time needed for attaining the final size of the crystal as well as not being as costly in terms of energetics as the amplitudes of 25 i 30 %.

Osnovni zadatak ovog rada bio je ispitati utjecaj istovremenog miješanja i ultrazvučnog djelovanja na kinetiku nukleacije boraksa u šaržnom kristalizatoru s kontroliranim hlađenjem. Ispitivanja su se provodila u kristalizatoru laboratorijskog mjerila volumena 2,65 dm 3 , gdje je matična otopine zasićena pri 30 °C hlađena brzinom od 6 °C h -1 . Tijekom cijelog procesnog vremena, na matičnu otopinu je istovremeno djelovano ultrazvukom i mehaničkim miješanjem. Detaljno se sagledavao utjecaj amplitude ultrazvuka, A=0, 20, 25 i 30 %, dok je brzina vrtnje miješala odgovarala minimalnoj brzini vrtnje potrebnoj za postizanje stanja potpune suspenzije (N=N JS ). U okviru ovog rada bilo je potrebno odrediti promjenu koncentracije matične otopine potenciometrijskom metodom off-line, kao i promjenu apsolutne prezasićenosti tijekom procesnog vremena pri sve četiri primjenjene amplitude ultrazvuka. Određena je i širina metastabilne zone općeprihvaćenom vizualnom metodom. Na temelju dobivenih rezultata, primjenom Mersmannova nukleacijskog kriterija, određen je dominantni nukleacijski mehanizam, a potom su izračunate i uspoređene brzine nukleacije pri svim ispitivanim uvjetima. Primjenom granulometrijske analize prosijavanjem detaljno su sagledane karakteristike konačnog produkta kristalizacije. Kako bi se odredili energetski zahtjevi provedenih ispitivanja određena je snaga miješanja suspenzije te snaga ultrazvuka, obje izražene privedenom snagom po jediničnoj masi suspenzije, P/m. Konačno, na temelju dobivenih rezultata, preporučeni su optimalni uvjeti provedbe procesa. The essential task of this research was to investigate the effect of simultaneous mixing and ultrasound impact on kinetics of borax nucleation in a batch crystallizer with controlled cooling. Experiments were done in a laboratory scale crystallizer, where the volume of mother liquor saturated at 30 °C was 2,65 dm 3 . The applied cooling speed was 6 °C h -1 . During the entire process, both mechanical stirring and ultrasound irradiation were simultaneously applied. All experiments were conducted at that impeller speed which ensured the state of complete suspension (N=N JS ), while the effect of four different ultrasound amplitudes, A=0, 20, 25 and 30%, was closely monitored. It was essential to determine the change of mother liquor concentration, which was done off-line by using the potentiometric method. Also, for all four ultrasound amplitudes applied, the change of absolute supersaturation during process time was monitored. Metastabile zone width was determined by using a widely accepted visual method. Based on that data, a dominant nucleation mechanism was determined by Mersmann’s nucleation criteria. Furthermore, for all experimental conditions tested, nucleation rates were calculated and compared. The characteristics of the final product of crystallization were analyzed in detail by sieving. In order to assess the energetic requirements of the experiment, the mechanical mixing power of the suspension as well as the power of ultrasound irradiation were determined and expressed as the power consumed per unit mass of suspension, P/m. Finally based on given results, the optimal process conditions for combined use of mehanical stirring and ultrasound irradiation were suggested.

U ovom završnom radu prikazan je proces razvoja i konstruiranja uređaja za pripravljanje i doziranje šećernog sirupa za pčele. Napravljena je analiza tržišta i postojećih rješenja. Na temelju kriterija, zahtjeva i funkcija dobivena je funkcijska struktura, a sukladno tome i morfološka matrica. Pomoću njih osmišljena su tri koncepta. Za odabrani koncept izrađen je 3D model, proveden je potreban proračun, odabrane su potrebne komponente integrirane u uređaj te je izrađena tehnička dokumentacija u zadanom opsegu. In this bachelor thesis, a process of developing and designing of machine for the preparation and dosage of sugar syrup for bees is shown. Market and existing solutions analysis was made. Based on the criteria, requirements and functions, the function structure and, consequently, the morphological matrix were obtained. Based on that, three concepts were made. For the selected concept, a 3D model was made, alongside with required calculations and technical documentation in foreseen scope.

Cilj ovoga rada je bio ispitati utjecaja miješanja i ultrazvuka u šaržnom kristalizatoru s hlađenjem na kinetiku rasta kristala dinatrijevog tetraborat dekahidrata (boraks). Proces kristalizacije izvodio se u kristalizatoru laboratorijskog mijerila u kojem je volumen matične otopine boraksa iznosio 2,14 dm 3 . Detaljno je analiziran utjecaj brzine vrtnje miješala (100, 200, 300 i 350 o. min -1 ) te amplitude ultrazvuka (20, 30, 40 i 50 %), na promjenu koncentracije odnosno prezasićenosti matične otopine, promjenu linearne dužine kristala tijekom procesa, raspodjelu veličina kristala te privedenu snagu po jediničnoj masi otopine. Pri svim ispitivanjima korištena je otopina zasićena pri temperaturi od 30 °C hlađena je linearnom brzinom od 6°C h -1 . Eksperimentalni rezultati ukazali su da brzina vrtnje miješala kao i amplituda ultrazvuka utječu na kinetiku rasta kristala boraksa. U sustavima s miješanjem red rasta kristala iznosi oko 1,3 dok je u sustavima s ultrazvukom njegova vrijednost oko 2,0. U sustavu s miješanjem konstanta brzine rasta kristala raste s porastom brzine vrtnje miješala dok se u sustavu s amplitudom ultrazvuka nije uočen pravilan trend promjene ove veličine s amplitudom. Djelovanje ultrazvuka uzrokuje dobivanje produkta malog masenog promjera čija se veličina značajnije ne mijenja s promjenom amplitude, dok je u sustavu s miješanjem srednji maseni promjer kristalnog produkta raste s porastom brzine vrtnje. Privedena snaga po masi otpine je značajno veća u sustavu s miješanjem, ali u ovom slučaju je postignuto i stanje potpune suspenzije pri brzinama vrtnje većim od 100 o. min -1 , dok je u sustavu s ultrazvučnim djelovanjem ovo stanje nije postignuto ni pri najvećoj amplitudi. Zbog toga primjena ultrazvučnog djelovanja u sustavu bez miješanja nije preporučljiva, unatoč velikoj brzini rasta kristala. The aim of this research was to investigate the effects of mechanical stirring and ultrasound irradiation on crystal growth kinetics of disodium tetraborate decahydrate (borax) during the batch crystallization by controlled cooling. The crystallization was carried out in a laboratory scale crystallizer in which volume of the mother liquor was 2,14 dm 3 . The influence of the impeller speed (100, 200, 300 and 350 rpm) and the ultrasound amplitude (20, 30, 40 and 50%), on the concentration changes of the mother liquor, the changes of linear crystal size over process time, the crystal size distribution of the product and the power consumed per unit mass of the solution was analyzed in details. Experimental results indicated that the impeller speed as well as ultrasound amplitude influence the crystal growth kinetics of borax. In the system with mechanical stirring the value of the crystal growth order is 1.3, while in the systems with ultrasound it is about 2.0. In the agitated systems, the crystal growth rate constant increases with an increase of the impeller speed while in the system with the ultrasound it is not found a regular trend of this parameter with the amplitude. The ultrasound irradiation in the crystallizer causes the production of fines which size does not change significantly with amplitude, while in the agitated crystallizer crystal size increases with increasing impeller speed. The power consumed per unit mass of solution is significantly higher in the stirred crystallizers, but in those systems the state of complete suspension was achieved at the rotation speeds higher than 100 rpm, which in the systems with ultrasound this state was not attained even at maximum amplitude. Therefore, the sonocrystalization alone, without mixing is not recommended, despite of high crystal growth rates.

Razmatramo jedan sudski predmet, u kojem se odlučivalo o pravu na dom, kao pravu propisanom Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov., br. 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10) te Ustavom Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr., 76/10, 85/10 - proč. tekst i 5/14 - Odluka USRH).

U ovom radu objašnjene su osnove skeletne animacije, reprezentacija i značenje potrebnih podataka i procedure za njegovu reprodukciju i manipulaciju. Objašnjene su strukture i specifikacija Assimp biblioteke i tehnike za ekstrahiranje potrebnih podataka i reorganizacija tih podataka za daljnje korištenje. Opisane su implementacije algoritma za reprodukciju animacije interpolacijom, maskiranje i miješanje animacija, konstrukcija vizualne reprezentacije kostura i ostali potrebni algoritmi. Svrha ovog projekta je istraživanje i objašnjenje prikrivenih algoritama skeletne animacije i pružanje OpenGL implementacije skeletnog sustava i podrška za reprodukciju animacija. In this paper, we explain the basics of skeletal animation, the representation and meaning of data it requires and the procedures for its reproduction and manipulation. We explain the structures and specifications of the Assimp library and the techniques for extracting necessary data and reorganizing it for further use. It details the implementation of algorithms for reproducing animation via interpolation, masking and blending animation, constructing a visual representation of the skeleton and other related algorithms. The purpose of this project is to explore and explain the behind the scenes algorithms of skeletal animation, and provide an OpenGL implementation of a skeleton system and support animation playback.

Utrošak snage pri provedbi miješanja može značajno ovisiti o geometrijskim karakteristikama sustava, posebno miješala. U ovom radu sagledan je utjecaj veličine i pozicije miješala na utrošak snage miješanja pri provedbi šaržne prekristalizacije boraksa. Ispitivanja su provedena u kristalizatoru volumena 15 dm3 u kojem je omjer visine stupca kapljevine i promjera kristalizatora iznosio 1.3. Zbog navedenog omjera miješanje se provelo dvama aksijalnim turbinskim miješalima s ravnim lopaticama nagnutim pod kutom od 45° (PBT tip miješala). Utjecaj veličine miješala na utrošak snage ispitivan je primjenom miješala različitih promjera, dok je pozicija miješala sagledavana kroz udaljenost donjeg miješala od dna te kroz razmak između miješala. Iz rezultata je uočeno da utrošak snage značajno ovisi o primijenjenim parametrima miješanja. S obzirom da se utrošak sagledavao pri postizanju stanja potpune suspenzije kristala, dobiveni rezultati mogli su se objasniti tek uvidom u strukturu toka kapljevine. U tu svrhu izvršeno je fotografiranje tokova te je analizom slike određen tok kapljevine kojeg razvija pojedino miješalo. Ovisno o veličini i poziciji miješala na slikama je uočeno preklapanje nastalih tokova. Na osnovu provedenih ispitivanja utvrđeno da je utrošak snage direktna posljedica strukture sveukupnog toka kapljevine, ali i mjera međudjelovanja tokova dvaju miješala. Za suspendiranje kristala boraksa potom je predložena optimalna geometrija dvaju aksijalnih miješala.

Iako se u svijetu sve češće koristi, mješoviti istraživački pristup u društvenim znanostima u Hrvatskoj još uvijek je rijetkost. Mogući razlog tome leži i u zamršenosti i brojnim nejasnoćama koje se i dalje uz ovaj pristup vežu, poput: miješaju li se u mješovitom pristupu metode ili metodologije? Ako se miješaju metodologije, a ne samo metode, od koje istraživačke paradigme krenuti i koji tip nacrta istraživanja koristiti? Je li moguće miješati različite paradigme koje su u podlozi različitih istraživačkih pitanja? Cilj ovog rada jest ispitati postoji li način da se podjele mogućnosti miješanja kvalitativnih i kvantitativnih istraživanja pojednostave - posebice s obzirom na vrstu mješovitog pristupa i odgovora na pitanje miješaju li se u svakoj od njih metode ili metodologije. U radu su prvo objašnjena i kritički raspravljena obilježja mješovitog pristupa, vrste nacrta u mješovitom pristupu i paradigmatski izazovi, a zatim je ponuđen prijedlog jednostavnije podjele različitih mogućnosti mješovitog istraživačkog pristupa. Prema navedenom prijedlogu, mješoviti istraživački pristupi mogu se podijeliti na dvije osnovne skupine - jednu koja miješa metode i drugu koja miješa metodologije. Prijedlog jednostavnije podjele mješovitih istraživanja osmišljen je kao svojevrstan vodič prema kojemu, ovisno o istraživačkim pitanjima i/ili hipotezama istraživači mogu odabrati najprikladniji mješoviti nacrt za svoja istraživačka pitanja.

Iako se u svijetu sve češće koristi, mješoviti istraživački pristup u društvenim znanostima u Hrvatskoj još uvijek je rijetkost. Mogući razlog tome leži i u zamršenosti i brojnim nejasnoćama koje se i dalje uz ovaj pristup vežu, poput: miješaju li se u mješovitom pristupu metode ili metodologije? Ako se miješaju metodologije, a ne samo metode, od koje istraživačke paradigme krenuti i koji tip nacrta istraživanja koristiti? Je li moguće miješati različite paradigme koje su u podlozi različitih istraživačkih pitanja? Cilj ovog rada jest ispitati postoji li način da se podjele mogućnosti miješanja kvalitativnih i kvantitativnih istraživanja pojednostave - posebice s obzirom na vrstu mješovitog pristupa i odgovora na pitanje miješaju li se u svakoj od njih metode ili metodologije. U radu su prvo objašnjena i kritički raspravljena obilježja mješovitog pristupa, vrste nacrta u mješovitom pristupu i paradigmatski izazovi, a zatim je ponuđen prijedlog jednostavnije podjele različitih mogućnosti mješovitog istraživačkog pristupa. Prema navedenom prijedlogu, mješoviti istraživački pristupi mogu se podijeliti na dvije osnovne skupine - jednu koja miješa metode i drugu koja miješa metodologije. Prijedlog jednostavnije podjele mješovitih istraživanja osmišljen je kao svojevrstan vodič prema kojemu, ovisno o istraživačkim pitanjima i/ili hipotezama istraživači mogu odabrati najprikladniji mješoviti nacrt za svoja istraživačka pitanja., While in the western world the mixed-methods approach in social sciences is becoming more popular, in Croatian social sciences mixed methods research is still scarce. This is probably due to the complexity of mixed-methods research and numerous questions related to it. The most common questions that researchers need to answer prior to conducting a mixed methods study are: 1) will my research mix methods or methodologies?, 2) if it will mix methodologies, and not only methods, which paradigm(s) and research design will I use?, and 3) is it at all possible to combine inherently different paradigms? The main aim of this paper is to examine whether there is a strategy to simplify the way the existing literature describes numerous possibilities of combining qualitative and quantitative research – especially in terms of the type of mix-method research and whether each type mixes methods or methodologies. Following a literature review on the characteristics of mixed-methods approach, types of mix-method design and paradigmatic challenges, this paper proposes a simplified model of the existing possibilities for combining qualitative and quantitative research. The model argues that, depending on their research questions, all mixed-methods attempts can be divided into one of the two main categories: one that mixes methods, and the other that mixes methodologies. The proposed model offers a straightforward tool for planning a mixed-methods research.

U ovome je radu prikazan postupak snimanja i obrade rock pjesme, čiji su glazba i tekst djelo autora ovog rada. Pjesma je modernijeg zvuka te ima elemente punk rocka, hard rocka i popa, što se sve može obuhvatiti žanrom „modernog rocka“. Aranžman pjesme je nastajao postupno, tijekom snimanja prvih verzija skladbi. Po izradi prvih probnih snimki korigirane su dionice basa u svrhu dobivanja bolje izmjene akorda, u skladu s klasičnom harmonijskom progresijom, koja bolje pristaje umjerenijem, pop žanru. U radu je prikazan proces snimanja pojedinih dionica klasičnog rock sastava: gitara, bas gitare, bubnja i vokala te njihova kasnija obrada. Električne gitare i električni bas snimani su tehnikom izravnog priključivanja na zvučnu karticu uz naknadno korištenje simulacija pojačala u priključnim programima korištenim uz glavni, domaćinski program za snimanje. Za dionicu klavira snimljena je MIDI sekvenca, kojom je sviran zvuk digitalno uzorkovanog klasičnog klavira. Uživo su snimani akustični instrumenti poput bubnjeva i činela te vokali. Detaljno je opisano i snimanje vokala. Naposljetku je opisano uređivanje svih snimljenih traka te proces njihovog miješanja u stereo snimku, kao i završna obrada snimke. Cjelokupna je glazbena produkcija, osim snimanja klavirskih MIDI dionica, obavljena u tonskom studiju autora ovog rada, u Varaždinu 2017. godine. In this work the process of recording and processing a rock song is presented, of which the music and the lyrics are a done by the author of this work. The song is of a more modern sound and it has elements of punk rock, hard rock and pop, which can all be covered under the ''modern rock '' genre. The arangement of the song was developed gradually, during the recording of the first versions of the composition. Per making of the first demo recordongs the bass sections were adjusted in favour of achieving a better chord progression, in compliance with the classic harmonic progression, which is better suited for the milder pop genre. In the work a process of recording individual sections of a classic rock band: guitar, bass, drums and vocals and also their later processing are shown. The electric guitars and the electric bass were recorded with a techniqe of direct connection to the sound card with later use of amp simulation in programs used in addition to the main digital audio workstation. Tor the piano section a MIDI sequence was recorded with which was played a sound of digitally triggered classical piano. Acoustic instruments such as drums and cymbals and also vocals were recorded live. It is described in detail the recording of vocals. In the end, the processing of all recorded tracks and the process of their mixing into a stereo recording as well as the final mastering are described. The whole music production, except for the recording of piano MIDI sections, was done in the recording studio of the author of this work, in Varaždin, in 2017.

Cilj rada je bio ispitati utjecaj hidrodinamičkih uvjeta u kristalizatoru s dvama turbinskim miješalima na kinetiku kristalizacije dinatrijevog tetraborat dekahidrata (boraksa) tijekom njegove šaržne kristalizacije kontroliranim hlađenjem. Proces je provođen u kristalizatoru volumena 15 dm3, u kojem je omjer visine stupca matične otopine i promjera kristalizatora iznosio 1.3 što je zahtijevalo uvođenje drugog miješala u sustav. Miješanje se provodilo korištenjem triju različitih konfiguracija dvaju miješala: PBT-PBT, SBT-SBT te PBT-SBT. Za svaku primjenjenu konfiguraciju miješala detaljno je ispitan utjecaj brzine vrtnje, promjera miješala, udaljenosti donjeg miješala od dna te međusobne udaljenosti dvaju miješala na mehanizam i brzinu nukleacije, kinetiku rasta kristala boraksa te granulometrijske karakteristike finalnog produkta. U radu je također analiziran i utjecaj brzine hlađenja matične otopine na kinetiku ispitivanog procesa. Da bi se dobio potpuniji uvid u hidrodinamička zbivanja u ispitivanom sustavu, pri svim uvjetima miješanja je određeno vrijeme homogenizacije te je vizualizirana struktura toka kapljevine fotografiranjem tokova kao i simulacijom istih uporabom programskog paketa Visimix 2000 Turbulent. Primjenom Mersmannovog nukleacijskog kriterija je utvrđeno da je pri svim ispitivanim parametrima miješanja nukleacija započela primarnim heterogenim mehanizmom. Za definirani mehanizam su određene brzine nukleacije čime je sagledan utjecaj parametara miješanja i brzine hlađenja na ovu veličinu. Priroda sveukupnog toka suspenzije, definirana strukturom toka kapljevine, intenzitetom konvekcijskog toka te smičnim naprezanjima u zoni oko miješala, također se odražava i na promjenu linearne veličine kristala. Na temelju tih podataka su izračunate brzine te određeni parametri rasta kristala. Korištenjem Mersmannovog modela je pokazano da se pri svim ispitivanim uvjetima provedbe procesa rast odvija integracijskim mehanizmom. Hidrodinamički uvjeti se u konačnici odražavaju i na svojstva finalnog produkta procesa kristalizacije. Granulometrijska analiza prosijavanjem ukazuje na pojavu sekundarne nukleacije i aglomeracije pri određenim uvjetima provedbe procesa. Ukoliko je pak u bilo kojem od ispitivanih sustava bilo osigurano stanje intermedijalne suspenzije, aglomeracija je bila manje izražena. Najpravilniji kristali uz najužu raspodjelu veličina sepak dobivaju primjenom SBT-SBT konfiguracije miješala. Primjena različitih parametara miješanja se odrazila i na utrošak snage miješanja. Najveći utjecaj na ovu veličinu, pri svim ispitivanim konfiguracijama, ima brzina vrtnje miješala, a potom promjer korištenih miješala. S obzirom na navedeno, zaključuje se kako je pri odabiru uvjeta provedbe kristalizacije boraksa kontroliranim hlađenjem u šaržnim kristalizatorima s dvama miješalima neophodno detaljno ispitati utjecaj operacije miješanja na sve stupnjeve kristalizacijskog procesa. Kako parametri miješanja bitno utječu na kinetiku nukleacije i rasta kristala sasvim jasno da oni određuju i karakteristike finalnog produkta kristalizacije. Pravilnim odabirom konfiguracije dvaju miješala i podešavanjem uvjeta miješanja moguće je dobiti produkt željenih karakteristika uz minimalne energetske troškove The aim of this research was to investigate the influence of mixing in a dual impeller system on crystallization kinetics of borax in a batch cooling crystallizer. Crystallization was conducted in 15 dm3 crystallizer of tank diameter to liquid height ratio equal to 1.3. This aspect ratio required the use of a second impeller which was mounted on the same shaft. Stirring was conducted by using three different impeller configurations: PBTPBT, SBT-SBT and PBT-SBT. For each of the configurations listed before, an influence of impeller speed, size and position in the vessel on nucleation and crystal growth kinetics, as well as on the granulometric properties of the final product was analyzed in detail. In this work an influence of cooling rate was investigated as well. In order to gain a complete insight into the hydrodynamics of the crystallizer, mixing time was measured and the fluid flow was visualized, using the streak photograpy method and by simulation in Visimix 2000 Turbulent. Using the Mersmann's nucleation criterion, it was determined that the primary heterogeneous nucleation was a dominating mechanism in all experiments conducted in this research. Based on the nucleation mechanism, the rate of nucleation was calculated in order to analyze the influence of mixing parameters and cooling rate on this value. The nature of the overall fluid flow, defined by the flow pattern, the intensity of the overall convection fluid flow and shear stress in the zone around the impeller/s, is reflected on the size of the growing crystal as well. From the change of values of linear crystal size in process time, growth rates and growth parameters were determined. By using the Mersmann’s model, it was determined that the growth rate was governed by the integration mechanism at all process conditions examined. Applied mixing parameters ultimately determined on the properties of the final product of crystallization. Granulometric analysis by sieving showed that both secondary nucleation and agglomeration were present at certain process conditions. But, ifintermedial suspension state was achieved, agglomeration was less pronounces regardless of the impeller configuration. By far, the most regularly shaped crystals were obtained by using the SBT-SBT impeller configuration. Hydrodynamic conditions in the vessel, generated by different mixing parameters reflected the power consumption as well. Impeller speed and size have the biggest influence on this value. Considering the stated, it can be concluded that it is of the essence to investigate the influence of dual impeller mixing on the process of batch cooling crystallization in detail. Since mixing parameters determine the nucleation and crystal growth kinetics it is clear that, at the same time, they determine the properties of the final product of crystallization. Therefore, by choosing the suitable dual impeller configuration and by adjusting the mixing conditions, it is possible to obtain a product of wanted characteristics with minimal energy cost

Izrada bademovog mlijeka relativno je jednostavan i razvijen proces. U uvodnom dijelu pronađena su poznata rješenja za kućansku izradu i masovnu industrijsku proizvodnju, te je pretraženo tržište za konkurentnim strojevima s mogućnošću prerade količine materijala zadane ulaznim podacima zadatka. Nakon definiranja glavnih funkcija proizvoda sastavljena je morfološka matrica te su kombinacijom rješenja osmišljena 2 različita koncepta. Evaluacijom istih odabrano je jedno rješenje te je ono do kraja razrađeno. Prilikom konstruiranja i detaljne razrade često su najprije uzimane aproksimacije u opterećenjima a zatim su odabrane dimenzije provjerene na stvarno opterećenje. U radu su prikazani samo konačni izračuni. Kako proces usitnjavanja badema nije potpuno definiran i kako ne postoje neki egzaktni načini rješavanja problema potrebne snage pogona istih, rješenja su potražena u iskustvenim podacima te aproksimaciji opće razvijene teorije rezanja materijala, naravno s većim faktorom sigurnosti pri dimenzioniranju komponenti. Na kraju je uređaj prikazan modelom načinjenim CAD paketom i tehničkom dokumentacijom glavnog sklopa. The making of almond milk i relatively simple and developet process. At the beginning of development process solutions were found for the home and mass industry production, and the the marked was searched for competitive products that have the capacity approximate to the one defined by the given task. After defining the main product funcions, morphological matrix was assembled and combining various solutions 2 different concepts were designed. Subsequently after their evaluation 1 was chosen for detail design. During the beginning of designing process approximations of the loads were often used and selected dimension afterwards checked for real loads. Only the ending calculations were given in the document. As the process of almond grinding is not fully defined and there are no exact ways to calculate power consumptio, solutions are searched for in the practical data and approximation of material cutting theory, respectively to the structural safety of components. In the end the machine is presented with a CAD model and in form of technical documentation.

U radu je ispitivan utjecaj broja i brzine vrtnje radijalnih turbinskih miješala na proces šaržne kristalizacije boraksa uz kontrolirano hlađenje. Volumen ispitivanog kristalizatora iznosio je 15 dm3, a miješanje u njemu provodilo se jednim, odnosno dvama istovjetnim radijalnim turbinskim miješalima s 4 ravne lopatice. Brzina vrtnje miješala osiguravala je stanje potpune suspenzije u sustavu (N/NJS). Omjer visine stupca matične otopine i promjera kristalizatora (H/T) iznosio je 1.3, dok se ta otopina zasićena pri temperaturi od 30 °C, hladila brzinom od 6 °C h-1. Koncentracija otopine kontinuirano je praćena uporabom Na-ion selektivne elektrode, a iz promjena vrijednosti ove veličine detektiran je početak nukleacije, tj. širina metastabilne zone. Mehanizam i brzina nukleacije određeni su Mersmannovim nukleacijskim kriterijem, dok su podaci o brzini linearnog rasta kristala dobiveni mikroskopskom analizom, odnosno direktnim mjerenjem veličina kristala uzorkovanih tijekom procesa kristalizacije. Finalni produkti podvrgnuti su granulometrijskoj analizi te je provedena usporedba granulometrijskih parametra kako bi se što detaljnije sagledalo utjecaj broja i brzine vrtnje miješala na proces kristalizacije boraksa. Pored navedenih mjerenja, u radu je također izvršena i usporedba utroška snage miješanja za ispitivane sustave. Izvršena ispitivanja ukazuju da nazočnost drugog miješala u kristalizatoru te njihova brzina vrtnje bitno mijenjaju hidrodinamiku reaktorskog prostora, što se direktno održava i na ispitivane nukleacijske parametre, rast kristala, odnosno karakteristike finalnog produkta.

Prikazani i obrađeni su praktični primjeri iz osnova mehaničkih operacija disperznih sustava koji sadrže različite tehnološke postupke s česticama materijala i medija primjenjivih u procesnoj tehnici, industriji, ekologiji i energetici. Praktični primjeri u cijelosti su ili u pojedinim segmentima originalni uradci iz stručne prakse autora. Prilagođeni su nastavnom programu predavanja i vježbi iz kolegija Osnove mehaničkih operacija na stručnim studijima mehatronike, proizvodnog strojarstva i procesno-energetskog inženjerstva. Zbirku zadataka je namijenjena i studentima sveučilišnih i veleučilišnih studija na kojima se izučavaju mehaničke operacije i transport usitnjenih čestica različitih materijala u struji plinovitih i tekućih medija. Riješeni primjeri s ilustracijama, grafički prilozi, raznovrsni podaci i preporuke mogu koristiti stručnjacima koji se bave projektiranjem sustava, konstruiranjem ili odabirom opreme i uređaja, a za ostale potencijalne korisnike smjernice za rješavanje pojedinih tehničkih problema iz područja mehaničkih operacija i transporta čestica različitih materijala.

U radu je ispitivan utjecaj broja aksijalnih turbinskih miješala na proces šaršne kristalizacije boraksa uz kontrolirano hlađenje. Volumen ispitivanog kristalizatora iznosio je 15 dm3 , a miješanje u njemu provodilo se jednim, odnosno dvama istovjetnim aksijalnim turbinskim miješalima s 4 ravne lopatice nagnute pod kutem od 45° (tzv. PTD tip miješala). Brzina vrtnje miješala osiguravala je stanje potpune suspenzije u sustavu (N = Njs). Omjer visine stupca matične otopine i promjera kristalizatora (H / T) iznosio je 1.3, dok se ta otopina, zasićena pri temperaturi od 30° C, hladila brzinom od 6° C h-1. Promjena koncentracije boraksa tijekom procesnog vremena praćena je upotrebom Na-ion selektivne elektrode. Kontinuirano praćenje promjene koncentracije otopine, odnosno prezasićenosti, omogućilo je određivanje širine metastabilne zone ispitivanih sustava. Brzina nukleacije određivana je Mersmannovim kriterijem, dok su podaci o brzini linearnog rasta kristala dobiveni mikroskopskom analizom, odnosno direktnim mjerenjem veličina kristala uzorkovanih tijekom procesa kristalizacije. Pored navedenih mjerenja, u radu je također izvršena i usporedba utroška snage miješanja za ispitivane sustave. Finalni produkti podvrgnuti su granulometrijskoj analizi, te je provedena usporedba granulometrijskih parametara kako bi se što detaljnije sagledao utjecaj broja miješala na proces kristalizacije boraksa. Izvršena ispitivanja ukazuju da nazočnost drugog miješala u kristalizatoru bitno mijenja hidrodinamiku reaktorskog prostora, što se direktno odražava i na ispitivane nukleacijske parametre, odnosno karakteristike finalnog produkta.

Objašnjen je problem miješanja u cijevnim spojevima vodovodne mreže. Simulirano je strujanje u križnim i T-spojevima kako bi se ocijenila opravdanost pretpostavke potpunog ond. nepotpunog miješanja.

Segregacija prašaka velik je problem u industriji, a često se javlja u operacijama miješanja. Stupanj izmiješanosti pojedinih komponenata ocjenjuje se na temelju odgovarajućih indeksa miješanja. Kako je poznato, zadovoljavajući stupanj izmiješanosti postiže se u stanju tzv. slučajne mješavine. Segregirano stanje mješavine je u praksi nepoželjno, a u farmaceutskoj industriji predstavlja jedan od najvećih problema. Na kinetiku procesa miješanja i kvalitetu mješavine utječu procesne varijable i način uzorkovanja. U ovom radu ispitana je mogućnost miješanja dviju pomoćnih tvari u različitim vrstama miješalica. Kvaliteta mješavine izražena je indeksima miješanja. Eksperimenti su provedeni u miješalici s fluidiziranim slojem i V-miješalici. Uzorci mikrokristalinične celuloze granulirane s polivinilpirolidonom i obložene mikrokristalinične celuloze, miješani su u masenom omjeru 50:50. Uzorci dviju mikrokristaliničnih celuloza različitih su raspodjela veličina čestica. Udio pojedinog uzorka određen je nakon 2, 4, 6 i 8 minuta miješanja, razdvajanjem pomoću sita veličine 355 m što je bila granica veličina između dva ekscipijenta. Na temelju udjela komponenata određene su vrijednosti varijance mješavine, Laceyjevi i Pooleovi indeksi miješanja, stupanj izmješanosti te konstante brzine miješanja. Rezultati su pokazali da je postignuti stupanj izmiješanosti bolji u V-miješalici u odnosu na miješalicu s fluidiziranim slojem. U obje miješalice postignut je visok stupanj izmiješanosti, a u kratkom periodu miješanja nije došlo do segregacije mješavine.

Najvažniji izvori vode za piće na području istočne Hrvatske su podzemne vode koje karakterizira visoka tvrdoća i povišene koncentracije željeza, amonija, mangana, arsena i organskih tvari, što negativno utječe na organoleptička svojstva i zdravstvenu ispravnost vode za piće. Jedan od procesa koji se često primjenjuje pri kondicioniranju vode je koagulacija i flokulacija uz naknadnu filtraciju. Na učinkovitost navedenog procesa utječu čimbenici poput fizikalno-kemijskih karakteristika sirove vode, doza i vrsta koagulanta te brzina i vrijeme miješanja u pojedinim fazama navedenog procesa. U ovom radu ispitan je utjecaj brzine i vremena miješanja koagulanata i vode na učinkovitost koagulacije i flokulacije pri obradi aerirane podzemne vode vodocrpilišta „Jarčevac“ s dva željezova koagulanta – željezov klorid i željezov(II) sufat te je praćen utjecaj brzine i vremena miješanja na učinak procesa kroz dva seta, uz početnu pH vrijednost vode od 7.5 i početnu koncentraciju ukupnog željeza od 4 mg/l. Učinkovitost je praćena mjerenjem polaznih i završnih vrijednosti količine organskih tvari, ukupne tvrdoće, alkaliteta i koncentracije ukupnog željeza te pH vrijednosti i vodljivosti vode. S obzirom na dobivene rezultate moguće je zaključiti da je učinkovitija obrada podzemne vode vodocrpilišta „Jarčevac“ postignuta pri doziranju željezova klorida.

Istražena je mogućnost primjene kriterija uvećanja uređaja za miješanje dviju nemiješljivih kapljevina na šaržne ekstraktore. Za istraživanje miješanja dviju nemiješljivih kapljevina odabrani su sustavi voda-butil acetat te voda-octena kiselina-butil acetat. U prvom slučaju se jedna faza tijekom miješanja dispergira u drugoj fazi, dok u drugom dolazi do prijenosa tvari (ekstrakcija kapljevina-kapljevina) zbog dodatka treće komponente. Koncentracija octene kiseline bila je ista, a mijenjao se odnos mase butil acetata i vode (solvent odnos). Eksperimenti su provedeni u tri geometrijski slične miješalice opremljene miješalom s četiri lopatice nagnute pod kutem od 45°. Brzina vrtnje miješala mijenjala se u intervalu od 100 do maksimalno 1100 okretaja u minuti. Uobičajeni kriteriji uvećanja nisu mogli primijeniti na istraživane sustave, pa se kriterij uvećanja dobio na temelju provođenja eksperimenata u tri ili više uređaja. Na temelju tih eksperimenata definirani su kriteriji uvećanja uređaja za miješanje dviju nemiješljivih kapljevina. Isti kriterij uvećanja može se koristiti za sustave u kojima dolazi do prijenosa tvari uz postizanje istog stupnja disperzije. Naime, kod istog stupnja disperzije (izmiješanosti) u sve tri miješalice postiže se isti stupanj separacije, odnosno ista čistoća rafinata.

Udžbenik je prvenstveno namijenjen studentima stručnih studija mehatronike i proizvodnog strojarstva, ali se može koristiti na drugim veleučilišnim i sveučilišnim studijima gdje se izučavaju kolegiji vezani za mehaničke operacije. Prikazani su samo osnovni procesi s jednofaznim, dvofaznim i višefaznim grubodisperznim sustavima, fizikalni postupci odvajanja, filtriranja, miješanja, usitnjavanja i transportiranja čestica različitih materijala koji se često koriste u strojarskoj praksi. Zbog obimnosti materije neki procesi, uređaji i sustavi sažeto su opisani, potkrijepljeni osnovnom teoretskom razradom (jednadžbe, dijagrami, tablice) ili eksperimentalnim istraživanjima i iskustvenim podacima. Ilustracije, grafički prilozi, raznovrsni podaci i preporuke mogu biti korisni stručnjacima koji se bave projektiranjem sustava, konstruiranjem ili odabirom opreme i uređaja, a za ostale potencijalne korisnike smjernice za upoznavanje malog dijela materije iz područja procesne tehnike.

Obzirom na široku primjenu u industriji koja rezultira velikom godišnjom potrošnjom, regeneracija octene kiseline iz vodenih otopina je ekonomski i ekološki značajan proces. Ukoliko je udio octene kiseline u vodenoj otopini manji od 40% za separaciju je najpogodnija kapljevinska ekstrakcija, pri čemu se velika pažnja mora posvetiti odabiru pogodnog otapala. Najznačajnije svojstvo selektivnog otapala su njegova selektivnost, odnosno sposobnost da otapa samo komponentu koja se želi ukloniti iz kapljevite smjese. Drugim riječima to znači da područje mješljivosti primarnog i selektivnog otapala mora biti zanemarivo malo. Nakon ekstracije slijedi regeneracija sekundarnog otapala destilacijom kako bi se ono moglo ponovno koristiti. Dakle, smjesa octene kiseline i odabranog otapala mora biti pogodna za separaciju destilacijom. Da bi destilacija bila energetski povoljna odabire se otapalo nižeg vrelišta, uz dovoljnu razliku u hlapivosti komponenata binarne smjese octena kiselina – otapalo. Cilj ovog rada bio je odabrati pogodno otapalo za separaciju octene kiseline iz vodene otopine. Odabrano je šest različitih organskih otapala (n-butanol, izo-butano, butil acetat, etil acetat, heptanol, metil etil keton), za koje je eksperimentalno određena ravnoteža trokomponentnih sustava voda – octena kiselina – otapalo. Na temelju dobivenih ravnoteža, te svojstava otapala (topljivost u vodi i temperatura vrelišta) odabrano je najpovoljnije otapalo za uklanjanje octene kiseline iz vodene otopine. Provedena je šaržna ekstrakcija korištenjem navedenih otapala, čime je potvrđen odabir najpovoljnijeg otapala. Kolona s pulzirajućim perforiranim pliticama nije pogodna za separaciju octene kiseline iz vodene otopine pomoću butil acetata.

Istražen je utjecaj jakosti struje, vremena reakcije i pH u procesu elektrokoagulacije na učinkovitost razdvajanja svježe i rabljene emulzije mineralnog ulja u vodi mjerenjem ukupnog organskog ugljika, promjene mase alumijevih elektroda, mase izdvojenog taloga, volumena filtrata i mutnoće. Izdvojeni talozi analizirani su metodom termogravimetrije. Osim toga, pratio se utjecaj miješanja na proces. Dobiveni rezultati pokazali su visoku učinkovitost procesa za odvajanje ugljikovodika iz emulzije. Izraženo prema sadržaju ukupnog organskog ugljika u vodi, učinkovitost procesa na svježim emulzijama bila je 97 % za sve istražene jakosti struja. Kod rabljenih emulzija raspon učinkovitosti bio je od 79 do 91 %.

Infuzorijska zemlja (natrij-kalij-aluminosilikat) upotrebljava se tijekom rafinacije jestivih ulja u procesu vinterizacije. Vinterizacija je postupak izdvajanja voskova iz suncokretovog ulja koji uzrokuju zamućenje jestivog ulja pri niskim temperaturama. U radu je ispitana mogućnost upotrebe iskorištene infuzorijske zemlje (Celatom Perlite) u pastama za pranje ruku. Zamjenom dijela aktivne tvari (ovisno o sadržaju ulja i prirodnih voskova u zemlji), glicerina kao humektanta i abrazivnog punila, dobivena je optimalna formulacija koja zadovoljava izgledom, funkcijom i financijskom isplativošću. Paste za ruke s infuzorijskom zemljom komercijalno su isplative uz dodatno smanjenje troškova zbrinjavanja ovog otpada u rafinerijama jestivih ulja.

Octena kiselina je jedna od najkorištenijih karboksilnih kiselina. Danas se u svijetu godišnje potroši otprilike 6, 5 milijuna tona octene kiseline. Najviše se koristi za proizvodnju vinil acetatnog monomera i raznih estera. Zbog tolike upotrebe octene kiseline u industriji njena regeneracija i ponovna uporaba iz industrijskih otpadnih voda vrlo je bitan proces sa ekološkog i ekonomskog stajališta. Regeneracija octene kiseline može se provest ekstrakcijom vodene otopine pomoću selektivnog otapala. U ovom radu je za selektivno otapalo izabran butil acetat. Određena je ravnoteža sustava voda – octena kiselina – butil acetat pri sobnoj temperaturi. Procesi su provedeni u šaržnim laboratorijskim te kontinuiranim laboratorijskim i poluindustrijskim uređajima. Za šaržni proces istraživan je utjecaj načina miješanja (tresilica, magnetsko i mehaničko miješalo), solvent odnosa te broja potrebnih koncentracijskih stupnjeva na uspješnost separacije. Povećanje solvent odnosa te broja potrebnih koncentracijskih stupnjeva rezultira rafinatom veće čistoće. Ravnoteža se postiže samo kada se separacija provodi u ekstraktoru s mehaničkim miješanjem. Kontinuirana ekstrakcija provedena je u tri različite protustrujne kolone sa mehaničkim miješanjem (Karr-ova kolona s pulzirajućim pliticama, poluindustrijska Oldshue-Rushton kolona i poluindustrijska kolona sa rotirajućim diskovima). S ciljem pronalaženja optimalnih radnih uvjeta ispitivan je utjecaj solvent odnosa i intenziteta mješanja na prijenos tvari. Procijenjene su vrijednosti koeficijenata prijenosa tvari, broja jedinica prijenosa te odgovarajuće visine jedinica prijenosa za različite intenzitete miješanja i solvent odnose, te su određeni optimalni uvjeti miješanja za sve tri kolone.

U radu je ispitan utjecaj miješanja na proces šaržne kristalizacije dinatrijevog tetraborat dekahidrata postupkom kontroliranog hlađenja. Eksperimenti su se izvodili u kristalizatoru laboratorijskog mjerila u kojem se matična otopina miješala uporabom dvaju različitih tipova miješala: radijalnim turbinskim miješalom sa četiri ravne lopatice (SBT miješalo) i aksijalnim turbinskim miješalom sa četiri ravne lopatice nagnute pod kutom od 45° (PTD miješalo). Detaljno je analiziran utjecaj tipa miješala, odnosno konvekcijskog toka kojeg razvijaju pojedini tipovi, utjecaj brzine vrtnje, promjera i pozicije miješala na sve stupnjeve kristalizacijskog procesa. S obzirom da se kristalizacija provodila šaržnim postupkom uz kontrolirano hlađenje, u radu je također sagledavan i utjecaj brzine hlađenja matične otopine na ispitivani proces. Eksperimentalni rezultati ukazuju da način provedbe operacije miješanja utječe na širinu metastabilne zone, odnosno kinetiku nukleacije dintrijevog tetraborat dekahidrata. Utvrđeno je da se u ispitivanom sustavu nukleacija odvija heterogenim nukleacijskim mehanizmom te da vrijednosti kinetičkih parametara kao i brzine nukleacije bitno ovise o načinu provedbe operacije miješanja. Ta ovisnost potvrđena je i pri određivanju brzine rasta kristala. Rast kristala ispitivane soli tijekom procesa šaržne kristalizacije kontroliranim hlađenjem odigrava se difuzijsko-integracijskim mehanizmom. Granulometrijske analize finalnog produkta ukazuju na pojavu sekundarne nukleacije, kao i na različite stupnjeve aglomeracije koji su posljedica hidrodinamičkih uvjeta u kristalizatoru. Navedena razmatranja upotpunjena su mikroskopskim analizama kako bi se sagledao utjecaj miješanja i na oblik kristala. U radu je također određivan i utrošak snage miješanja, te je praćena promjena tog energetskog parametara s procesnim vremenom.

Obzirom na široku primjenu u industriji koja rezultira velikom godišnjom potrošnjom, regeneracija octene kiseline iz vodenih otopina, je ekonomski i ekološki značajan proces. Ukoliko je udio octene kiseline u vodenoj otopini manji od 40% za separaciju je najpogodnija kapljevinska ekstrakcija, pri čemu se velika pažnja mora posvetiti odabiru pogodnog otapala. Najznačajnije svojstvo selektivnog otapala su njegova selektivnost, odnosno sposobnost da otapa samo komponentu koja se želi ukloniti iz kapljevite smjese. Drugim riječima to znači da područje mješljivosti primarnog i selektivnog otapala mora biti zanemarivo malo. Nakon ekstracije slijedi regeneracija sekundarnog otapala destilacijom kako bi se ono moglo ponovno koristiti. Dakle, smjesa octene kiseline i odabranog otapala mora biti pogodna za separaciju destilacijom. Da bi destilacija bila energetski povoljna odabire se otapalo nižeg vrelišta, uz dovoljnu razliku u hlapivosti komponenata binarne smjese octena kiselina – otapalo. Cilj ovog rada bio je odabrati pogodno otapalo za separaciju octene kiseline iz vodene otopine. Odabrano je šest različitih organskih otapala (n-butanol, izo-butano, butil acetat, etil acetat, heptanol, metil etil keton), za koje je eksperimentalno određena ravnoteža trokomponentnih sustava voda – octena kiselina – otapalo. Na temelju dobivenih ravnoteža, te svojstava otapala (topljivost u vodi i temperatura vrelišta) odabrano je najpovoljnije otapalo za uklanjanje octene kiseline iz vodene otopine. Provedena je šaržna ekstrakcija korištenjem navedenih otapala, čime je potvrđen odabir najpovoljnijeg otapala.

Dosadašnja istraživanja dobivanja odgovarajućeg polimorfa glicina obuhvaćaju različite metode kristalizacije, te utjecaje pojedinih procesnih parametara. Obzirom da geometrija miješala i hidrodinamički uvjeti nisu analizirani oni su predmet ovog završnog rada. Istraživan je utjecaj vrste i dimenzije te brzine vrtnje miješala na granulometrijske karakteristike i stukturu glicina dobivenog šaržnom kristalizacijom hlađenjem iz vodene otopine. Korištena su tri miješala koja uzrokuju aksijalni i dva koja uzrokuju radijalni tok fluida u kristalizatoru. Jedan dio istraživanja obuhvaća kristalizator Rushtonovih dimenzija (d/D=1/3), a kod ostalih mjerenja je promjer miješala povećan (d/D=1/2). Kristalizacija je, za odabrana miješala, provedena pri brzini vrtnje miješala od 300 i 550 min-1. Neovisno i uvjetima provedbe procesa, uvijek se dobiva -glicin. Prisutnost -glicina uočena je samo tijekom kristalizacije kada je otopina miješana turbinskim miješalom sa tri savinute lopatice i prstenom pri 300 min-1. Raspodjele veličina kristala uglavnom su višemodalne, što ukazuje na sekundarnu nukleaciju i stvaranje aglomerata. Unimodalna funkcija gustoće raspodjele dobivena je jedino za turbinsko miješalo s tri savinute lopatice i prstenom pri manjem intenzitetu miješanja.

Svrha rada je odrediti kako promjena kinetičkih uvjeta (intenzitet hlađenja i vrsta miješala) utječe na operaciju kristalizacije hlađenjem vodene otopine kalijeva sulfata, K2SO4 te granulometrijska svojstva nastalih kristala. Eksperimenti su provedeni u posudi Rushtonovih dimenzija, pri brzini vrtnje miješala od ns=700 min-1. Utjecaj hidrodinamičkih uvjeta na operaciju kristalizacije istražen je korištenjem dva tipa miješala: turbinsko miješalo s četiri ravne lopatice nagnute pod kutom od 45° koje izaziva miješanje u aksijalnom smjeru, te turbinsko miješalo sa šest ravnih lopatica koje uzrokuje radijalni tok fluida. Kako promjena brzine hlađenja utječe na operaciju kristalizacije i nastali produkt, ispitano je korištenjem četiri linearne brzine hlađenja u intervalu od 8 do 20 º ; Ch-1. Nakon provedenih mjerenja uspoređeni su dobiveni rezultati te je analiziran utjecaj provedbe procesa na: proces nukleacije, brzinu postizanja prezasićenosti, maksimalni stupanj prezasićenosti, promjer i raspodjelu veličina nastalih kristala. Ustanovljeno je da miješalo koje uzrokuje radijalni tok u kristalizatoru nepovoljno utječe na proces nukleacije, zbog čega se širina metastabilne zone povećava. Do nukleacije dolazi na nižoj temperaturi i relativno visokoj prezasićenosti, a takvi uvjeti pogoduju stvaranju velikog broja nukleusa, te pomaknutom raspodjelom veličina kristala u finija područja. Također se može zaključiti da je prosječna veličina nastalih kristala veća kod manjih brzina hlađenja prilikom provođenja pokusa sa oba tipa miješala.

Razvoj i istraživanje novih proizvoda vezan je za laboratorij i radne uvjete koji tamo vladaju. No, kad je riječ o proizvodnji, tu industrija preuzima glavnu ulogu. Put, koji nova tvar, nastala u laboratoriju, mora prijeći do konačnog produkta masovne proizvodnje često je neistražen i nepoznat zbog različitih radnih uvjeta u laboratorijskom i industrijskom okruženju. Prilikom rada sa sustavima čvrsto – kapljevito, nailazi se na problem kada je potrebno sustave premjestiti iz laboratorijskih reaktora malih dimenzija u one industrijske, koji mogu biti i do nekoliko tisuća puta veći. Zasad, o proučavanju te problematike zna se vrlo malo zbog toga što postoji velik broj specifičnih sustava i na svaki utječu drugi faktori. Rezultati najveće točnosti dobivaju se ako se provede kvalitetan i opsežan eksperiment u kojem se simuliraju radni uvjeti. Cilj ovog rada bio je provesti eksperiment u trima miješalicama koji se koriste za rad u laboratoriju te sprovesti proračun koristeći pravilo uvećanja i ekstrapolirati podatke na one vrijednosti koje bi odgovarale polu-industrijskoj miješalici i vidjeti slažu li se pretpostavljene teorijske vrijednosti s onima koje su dobivene eksperimentom koji je proveden u polu-industrijskoj miješalici. Dobiveni se rezultati slažu s pretpostavljenima te je dobiven eksponent uvećanja za polu-industrijsku miješalicu, s = -3, 41

Širina metastabilne zone je čimbenik koji u znatnoj mjeri određuje svojstva finalnog produkta procesa kristalizacije tj. utječe na veličinu dobivenih kristala, raspodjelu veličina kao i na unutrašnju strukturu i oblik kristala. U ovom radu se provodila šaržna kristalizacija boraksa postupkom kontroliranog hlađenja. Proces se odvijao u reaktoru s ravnim dnom volumena 2 L, uz uporabu aksijalnog turbinskog miješala (tzv. 4-PTD tip miješala). Visina stupca kapljevite faze bila je jednaka promjeru reaktora (T = H), koji je sadržavao i četiri razbijala vira standardnih dimenzija (b = T/10). Brzina hlađenja tijekom svih eksperimenata iznosila je 6 oC/h. U prvom dijelu rada određivana je topljivost boraksa pri različitim temperaturama, da bi se potom detaljnije sagledavao utjecaj miješanja na širinu metastabilne zone boraksa. Širina metastabilne zone određivana je vizualnom metodom, a u radu je iskazana kao razlika temperature zasićenja i temperature na kojoj se pojavljuju prvi vidljivi nukleusi ( Tmax). Ispitivan je utjecaj brzine vrtnje turbinskog miješala, njegovog promjera te utjecaj udaljenosti miješala od dna posude. Također je analiziran utjecaj tih parametara na utrošak snage miješanja. Na osnovu dobivenih rezultata može se zaključiti da boraks spada u skupinu anorganskih soli s izrazito pozitivnim temperaturnim koeficijentom topljivosti u ispitivanom temperaturnom intervalu. Utvrđen je znatan utjecaj inteziteta miješanja, promjera korištenog miješala, kao i njegove udaljenosti od dna posude na širinu metastabilne zone. Stoga se ti parametri svakako moraju uzeti u obzir pri postavljanju uvjeta kristalizacije, odnosno odabira konfiguracije reaktora za provedbu kristalizacije boraksa. Ispitane veličine ujedno utječu i na utrošak snage miješanja koja je u radu izražena kao odnos P/m.

O protjecanju praha tijekom miješanja ovisi kvaliteta proizvoda i učinkovitost proizvodnje. Cilj ovog rada je ispitivanje utjecaja značajki tečenja prahova na homogenost smjese, a potom i na kvalitetu specijalnih vrsta kruha. Prilikom miješanja korišteni su pšenično i kukuruzno brašno. Poznavajuči značajke tečenja možemo predvidjeti koja će mješavina uzrokovati problmem prilikom procesa i eventualno im promijeniti te značajke (redefiniranje recepture ili uvijeta okoline) ili im bolje prilagoditi procesnu opremu. Ponavljanjem pokusa utvrđeno je da se dobiva zadovoljavajući stupanj ponovljivosti, odnosno dobra izmiješanost za sva tri tipa smjesa (različii udio kukuruznog brašna 10, 20 i 30%) Time je podvrđeno da aparatura i metoda pogoduju ovakvoj vrsti praha i mješavine. Smjesa sa 10% kukuruznog brašna pokazala je najbolji stupanj izmješanosti i homogenost je postignuta već nakon 75 sekundi miješanja. Najbolji protok ima ona smjes au kojoj se nalazi 30% kukuruznog brašna. Usporedbom značajki tečenja za pojedine komponente kao i za smjese s različitim udjelom krupnije komponente (10, 20 i 30%) testom kohezivnosti okarakterizirali smo ponašanje navedenih smjesa, odnosno ustanovili smo da najbolji protok ima ona mješavina koja sadrži najveći postotak krupne komponente (30%).

Svrha ovog diplomskog rada je bila pripremiti optimalnu recepturu za proizvodnju miješanog kruha. Bilo je potrebno odrediti stupanj izmiješanosti dvokomponentne smjese praškastih materijala različite granulacije (veličine čestica), miješanih u različitim omjerima i pri optimalnom broju okretaja (42 o/min) te idealnoj ispunjenosti laboratorijske miješalici tipa &laquo ; Turbula&raquo ; . Korišteni materijali bili su pšenično brašno tipa 400 u kombinaciji različitih omjera sa pšenoraži. Zastupljenost pšenoraži u ukupnoj smjesi bila je u jednom slučaju 10% a u drugom 20%. Korištena su dva različita soja pšenoraži koji se razlikuje po kemijskom sastavu. Pšenoraž je deficitarna na bjelančevinama pa se koristi u proizvodnji keksa, vafel proizvoda i škroba. Za određivanje kakvoće korištenih brašna korištene su reološke metode ispitivanja. Provedeno je probno pečenje, ispitana su senzorička svojstva dobivenih proizvoda i ispitivani su volumen, te masa kruha nakon hlađenja.

U radu se provodila šaržna kristalizacija boraksa postupkom kontroliranog hlađenja uz uporabu radijalnog turbinskog miješala (tzv. 4-SBT tip miješala). Eksperimenti su se odvijali u kristalizatoru s ravnim dnom, koji je sadržavao 4 razbijala virova, a čiji je volumen iznosio oko 2 dm3. Cilj je bio sagledati utjecaj pozicije, odnosno udaljenosti primijenjenog tipa miješala od dna kristalizatora na finalni produkt navedenog procesa. U prvom dijelu rada određivana je topljivost boraksa pri različitim temperaturama, te je uočeno da boraks spada u skupinu čvrstih tvari s izrazito pozitivnim temperaturnim koeficijentom topljivosti u ispitivanom temperaturnom intervalu, dS/dT > 0. Udaljenost miješala od dna posude u kojoj se provodi kristalizacija utječe na širinu metastabilne zone boraksa. Utjecaj nije znatno izražen, ali se ipak uočava da u cijelom ispitivanom području temperatura zasićenja ta zona je najšira pri poziciji miješala c/H = 0.1, za razliku od pozicije c/H = 0.3 koju karakterizira najuža metastabilna zona. Granulometrijska i mikroskopska analiza neophodne su analize pri karakterizaciji finalnog produkta kristalizacije. U ovom radu te analize ukazale su na pojavu različitog stupnja aglomeracije u sustavu kada se kristalizacija provodi pri različitim pozicijama miješala. Aglomeracija je najmanje izražena u slučaju kada je SBT miješalo bilo postavljeno na poziciju c/H = 0.3, dok je ista najizraženija pri pozicijama c/H = 0.5 i 0.1. Pojava aglomeracije u uskoj je vezi s hidrodinamičkim uvjetima koji vladaju u kristalizatoru, a koji su poslijedica i primijenjenjenog tipa miješala, odnosno njegove pozicije. Pozicija miješala nema značajniji utjecaj na utrošak snage miješanja. Rezultati kontinuiranog mjerenja utroška snage ukazuju da nema bitnijih promjena te veličine tijekom trajanja kristalizacije, a koje bi eventualno mogle uslijediti zbog nastajanja nove, čvrste faze u sustavu.

Na širinu metastabilne zone može se utjecati na različite načine: mijenjanjem brzine hlađenja otopine, intenziteta miješanja, vrste i sastava otapala, nečistoća otopljenih u otapalu te toplinskim tretiranjem otopine. Mijenjanjem širine metastabilne zone utječe se na prezasićenost kod koje dolazi do nukleacije, nadalje na brzinu nukleacije i rasta kristala, a u konačnici i na granulometrijska svojstva nastalih kristala. Istraživanja su provedena u šaržnom kristalizatoru, volumena 0, 7 dm3. Rushton-ovih dimenzija. Za miješanje otopine korišteno je miješalo s četiri lopatice nagnute pod kutom od 45°. Različite brzine miješanja (300-700 o/min) utječu na temperaturu kod koje dolazi do nukleacije. Povećanjem brzine miješanja poboljšava se prijenos tvari, širina metastabilne zone se smanjuje, do nukleacije dolazi pri nižem stupnju prezasićenosti, a nastali kristali rastu u povoljnim hidrodinamičkim uvjetima. Povećanje intenziteta miješanja ne dovodi nužno do poboljšanja u procesu rasta kristala, bez obzira na stalno poboljšanje hidrodinamičkih uvjeta. Preintenzivno miješanje može negativno utjecati na proces nukleacije kada zbog velike brzine miješanja dolazi do razbijanja subnukleusa i sniženja temperature kod koje dolazi do nukleacije. Da bi se odredila optimalna brzina miješanja hlađene vodene otopine kalij-sulfata određena je veza između širine metastabilne zone i nastale raspodjele veličine kristala.

It is extraordinary that powders are used so extensively throughout the food industry ; they are amongst the most difficult materials to characterize. Powders may be affected by 10 or even more variables so that the characterization of flow properties can be complex. Most particles will change physically due to wear caused by abrasion, compression and shearing that occurs whenever powder flows. The consequences may be the generation of smaller angular particles or more rounded ones and in most cases, a bi-product is a considerable number of very fine wear particles. Surface coatings when present, may also be degraded. The affect of these changes on the flow properties of the powder is usually significant. The flowability of a powder containing a wide range of particle size is likely to change if segregation occurs. Agitation of the powder may result in migration of the smaller particles downward and the larger ones upward. Mixtures of different powders may also become segregated. Mixing operations are encountered widely in food industry. The quality of final product is judged by degree of mixedness or by the estimating degree of mixture. The aim of this investigation was to analyze the mixture quality of flour mixes mixed in the Turbula shaker-mixer with textured soybean proteins (TSP) in different ratios. Mixtures were made of two components, wheat flour with Soy proteins in form of soy ham, soy husks and soy flour. The mixtures were made from components of different particle size and in different ratios. After the material was mixed samples were analyzed. Dynamic of mixing was tested by continuous sampling. The results were analyzed by using parametric statistic. The purpose of the statistics was to provide measures for the extent of subjectivity that entered the investigator conclusion. The results were calculated and graphs plotted providing data for ideal volume capacity, time of mixing and estimation of mixture quality for different mixtures mixed in Turbula mixer, as well as flowability of each powder, complete mixture and its effect on final product. Pre mixing of components is required to avoid segregation of mixes and to obtain final products of homogeneous structure and uniform quality.

Miješanje je proces koji susrećemo u raznim granama industrije, a naročito u prehrambenoj. Svrha miješanja je dobivanje homogene smjese koje se mogu koristiti za dobivanje specijalne vrste kruha. Proces miješanja je rezultat složenih hidrodinamičkih uvjeta, reoloških svojstava, te kemijskih i fizikalnih interakcija pojedinih komponenata. Cilj ovog diplomskog rada bila je ispitat utjecaj razlike veličina čestica i kemijskog sastava komponenata na homogenost dvokomponentne smjese te odrediti optimalno vrijeme miješanja i stupanj homogenosti. Pokusi su rađeni u miješalici tipa « Turbula» koja je pogodna za miješanje ovih smjesa jer se homogenost postiže nakon kratkog vremena. Miješani materijali bili su brašna iz tri različite vrste pšenoraži i pšenično brašno zastupljeni u različitim volumnim omjerima u smjesi. Eksperimentalni podaci su obrađeni statističkim metodama i prikazani grafički.

Der in den späteren platonischen Dialogen zentrale Begriff der Mischung wird zunächst in die ganze Übertragung der Methexis eingeordnet: von der Ebene der Teilhabe des W ahrnehmbaren an der Idee zu der innerideellen Teilhabe aufsteigend und von daher zu der Teilhabe der zwei platonischen Prinzipien. Einerseits wird die Beziehung der μέγιστα γένη untereinander, andererseits diejenige zwischen der Grenze und der U nbegrenztheit im Philebos als Mischung bezeichnet (Teil I). Daraufhin wird ihr W esen als Metapher behandelt und rehabilitiert, nämlich als Transformation eines sinnlichen Bildes in ein philosophisches (Teil II). Zur Leitfrage unserer Ausführung wird: W arum kann die im Rahmen des Dialogs Sophistes eingeführte Mischung der größten Gattungen miteinander als ein besserer Kandidat als derjenige der Teilhabe gerechtfertigt werden? Die Mischung wird als eine wohlbegründete Verwandlungsform der Teilhabe in den ideellen Zusammenhängen der gleichursprünglichen größten Gattungen betrachtet (Teile III–IV). Bei unserer die umstrittene Einheit des Philebos wiederherstellende Interpretation wird aufgezeigt, wie der Philosoph Platon die schönen Phänomene rettet: Die vierfache Einteilung des Ganzen (Phil. 23–27) wird als Ort der Genese der schönen Erscheinungen interpretiert. Ihnen wendet sich der Philosoph nach dem Aufstieg zum σύμφυτον der zwei platonischen Prinzipien zu, nicht länger sie als “zwischen dem Sein und dem Nicht-Sein herumschweifend” degradierend (Resp. 479d), sondern als “Zeugung” würdigend (Teile V–VII)., Pojam miješanja, koji je središnji u kasnijim Platonovim dijalozima, ponajprije se smješta u cjeloviti kontekst transponiranja methexisa: od ravni sudjelovanja osjetilnog u ideji uzlazno k sudjelovanju među idejama te odatle k sudjelovanju dvaju platoničkih principa. S jedne strane se kao miješanje označava međusobni odnos μέγιστα γένη, s druge pak onaj između granice i neograničenosti u Filebu (I dio). U tu se svrhu razmatra i rehabilitira bit miješanja kao metafore, naime kao transformacija osjetilne slike u filozofijsku (II dio). Glavnim pitanjem našeg izvođenja postaje: zašto se uzajamno miješanje “najviših rodova”, koje se uvodi u okviru dijaloga Sofist, može opravdati kao bolji kandidat od sudjelovanja? Miješanje se razmatra kao dobro utemeljena forma preinake sudjelovanja u odnošenjima jednako izvornih “najviših rodova” (II –IV dio). U našoj se interpretaciji, koja nanovo uspostavlja osporavano jedinstvo Fileba, prikazuje kako filozof Platon spašava lijepe fenomene: četvorostruka podjela cjeline (Phil. 23–27) interpretira se kao mjesto nastajanja lijepih pojava. Njima se filozof vraća nakon uspona k onom σύμφυτον dvaju platoničkih principa, ne degradirajući ih više kao one koji se “potucaju između bitka i ne-bitka” (Resp. 479d), već ih cijeni kao “rađanje” (V–VII dio)., The central Platonic concept of the mixture is to be situated in the entire transmission of Methexis: ascending from the level of the participation of the sensible things in the forms to the participation of the forms and finally to the participation of the two Platonic Principles. “Mixture” designates on the one hand the relation between the μέγιστα γένη in the Sophist and on the other hand the one between the Limit and the Unlimited in the Philebus (Part I). Thereupon the essence of the Mixture is to be examined and rehabilitated as metaphor, namely as transformation of a sensible image in a philosophical one (Part II). Our guiding question will be: W hy can the Mixture (between the “greatest kinds”) be legitimated as a better candidate than the Methexis in the frame of the Sophist? The Mixture is to be regarded as well-founded transformation of Methexis in the context of the equioriginal “greatest kinds” (Parts III–IV). In our interpretation of the Philebus that restores the disputed unity of this Platonic dialogue, we are about to show how the philosopher Plato “saves” the beautiful phenomena: The fourfold division (Phil. 23–27) is to be construed as the place where the beautiful appearances are generated. To them does the philosopher return after his ascent to the σύμφυτον two Platonic Principles. They are no longer degraded as “rolling about in the midregion between being and not-being” (Politeia 479d), but are rather reevaluated as “procreation” (Parts V–VII).

U radu se provodila šaržna kristalizacija boraksa postupkom kontroliranog hlađenja uz uporabu aksijalnog turbinskog miješala (tzv. 4-PTD tip miješala). U prvom dijelu rada određivana je topljivost boraksa pri različitim temperaturama, da bi se potom detaljnije sagledao utjecaj miješanja na širinu metastabilne zone boraksa. Širina metastabilne zone određivana je vizualnom metodom, a u radu je iskazana kao razlika ( Tmax) između temperature zasićenja i temperature na kojoj su se pojavili prvi vidljivi nukleusi. Sagledan je utjecaj broja okretaja miješala, promjera miješala kao i utjecaj udaljenosti miješala od dna posude na širinu metastabilne zone boraksa i na utrošak snage miješanja. Također je provedena kristalizacija boraksa pri različitim brzinama hlađenja s ciljem sagledavanja utjecaja tog parametra na širinu metastabilne zone. Na osnovu dobivenih rezultata može se zaključiti da boraks spada u skupinu anorganskih soli s izrazito pozitivnim temperaturnim koeficijentom topljivosti u ispitivanom temperaturnom intervalu. Intezitet miješanja, promjer upotrebljenog turbinskog miješala, kao i njegova udaljenost od dna posude su veoma bitni parametri pri odabiru konfiguracije miješalice za provedbu postupka kristalizacije boraksa s obzirom da znatno utječu na širinu njegove metastabilne zone.

A large number of different factors are affecting behavior of powder material. If interactions between all factors that affect powders are not optimal, many problems connected with input of incoherent powders can affect its ability to flow. Food powders are materials that differ in particle size, density, shape and cohesivity, and they have a tendency to segregate. When mixing and sampling processes are not designed and controlled properly the mixture with significantly instability in powdered layer will be obtained. By rectifying its flow, granulometric analysis of incoming and mixed material, type and characteristic of mixing device we can have data about the quality of mixture after homogenization. It is necessary to define in detail characteristics of incoherent materials that are connected to its flow. The aim of this investigation was to analyze the mixture quality of flour mixes mixed in the Turbula shaker-mixer with textured soybean proteins (TSP) in different ratios. Mixtures were made of two components, wheat flour with Soy proteins in form of soy ham, soy husks and soy flour. The mixtures were made from components of different particle size and in different ratios. After the material was mixed samples were analyzed. Dynamic of mixing was tested by continuous sampling. The flow of each component as well as the mixture was analyzed and its characteristics were taken into consideration when concluding about the mixture quality. The results were analyzed by using parametric statistic. Pre mixing of components is required to avoid segregation of mixes and to obtain final products of homogeneous structure and uniform quality.

This study investigates the circulation driven by a severe bora wind event in the Gulf of Trieste during the stratification season. A preliminary numerical analysis of the wind driven transport in the surface boundary layer is carried out for an idealized, laterally unbounded, shallow domain. Then, the simulations are focused on the Gulf of Trieste, using a realistic bathymetry and assuming stably stratified initial conditions. First, the model is driven by constant wind forcing, then qualitative and quantitative estimations of the dynamics of the basin are made reproducing the strong Bora event of the 25 June 2002. Numerical results show good agreement with in situ measurements and remotely sensed images. The relevance of coastal upwelling and its persistence are also assessed. The results prove that mixing and coastal upwelling (both wind-driven) govern the circulation of the basin. When bora starts blowing, buoyant surface water is moved by EKMAN transport offshore inducing a bottom onshore current. Simultaneously, wind driven stirring breaks the initial stable stratification. The surface offshore current generates a sea surface level setup on the northern boundary. When bora decreases, this surface tilt is no longer sustained, and a reversal of the circulation is observed in the upper layer. The sensitivity to the wind forcing is also discussed. All of these issues are crucial to environmental problems such as pollutant dispersion or anoxia phenomena in the bottom layers of the Gulf., U ovom se radu analizira strujanje u Tršćanskom zaljevu uzrokovano jakom burom u vertikalno stratificiranom slučaju. Preliminarna numerička analiza strujnog polja uzrokovanog vjetrom urađena je za idealizirani slučaj horizontalno neograničene domene. Zatim su numeričke simulacije primijenjene na Tršćanski zaljev upotrebivši realnu batimetriju i uz pretpostavku vertikalno stabilne stratifikacije. 25. lipnja 2002. godine najprije je primjenijen stacionaran vjetar, a zatim realistična situacija jake bure. Rezultati numeričke integracije pokazuju dobro slaganje s in situ i daljinskim mjerenjima. Posebna je pažnja poklonjena intenzitetu obalnog “upwellinga” i njegovoj postojanosti. Rezultati ukazuju da su vertikalno miješanje i “upwelling” odgovorni za strujanje u bazenu. Bura uzrokuje EKMANOV transport i odnosi slatku vodu prema sredini zaljeva, te uzrokuje formiranje pridnene struje ka obali. Istovremeno vertikalno miješanje slabi vertikalnu stabilnost vodenog stupca. Površinska struja od obale prema sredini zaljeva uzrokuje nagib razine mora od sjeverne obale ka jugu. Kada prestane bura nagib razine mora se više ne može održati i javlja se površinska struja suprotnog smjera. U ovom je radu također istraživana osjetljivost numeričkih rješenja na utjecaj vjetra. Ovi su procesi važni za širenje otpadnih tvari kao i za eventualnu pojavu anoksije u pridnenom sloju zaljeva.

Miješanje je operacija koja se koristi u raznim granama industrije, a osobito u prehrambenoj s ciljem dobivanja homogenih smjesa. Cilj nam je bio u smjesama koje se mogu koristiti za specijalne vrste kruha, utvrditi utjecaj veličine čestica na homogenost smjese, te odrediti optimalno vrijeme miješanja. Vidljivo je da je "Turbula" mješalica pogodna za ovakvu vrstu smjese jer se homogenost postiže u kratkom vremenu mješanja i to između 20 i 70 sekundi. Razlika u veličini čestica nema bitan utjecaj na homogenost koja je u svim kombinacijama zadovoljavajuća.

Fizikalno-kemijske karakteristike tekućih naftnih proizvoda definirane su normama ili specifikacijama za svaki proizvod. Odstupanje od zahtjeva za pojedine značajke kvalitete mogu biti pokazatelji za miješanje ili degradaciju ispitivanog goriva, uvjetovani procesima u proizvodnji, manipulaciji i distribuciji goriva. U radu su razmatrani rezultati dobiveni ispitivanjem definiranih smjesa motornog benzina i dizelskog goriva te utjecaj stupnja degradacije na pojedine fizikalno-kemijske karakteristike. Kako bi se pokušao odrediti stupanj degradacije ili miješanje različitih tipova goriva, kod realnih uzoraka, podaci dobiveni određivanjem fizikalno-kemijskih karakteristika uspoređivani su s podacima definiranih smjesa.

U laboratorijskom kristalizatoru istraživan je utjecaj brzine miješanja, brzine hlađenja i tipa miješala (turbinsko miješalo s 3 savinute lopatice i prstenom, odnosno turbinsko miješalo s 4 ravne lopatice nagnute pod kutem od 45°), na kinetiku kristalizacije, raspodjelu veličina kristala i oblik nastalih kristala. Kako se u ovom radu bavilo isključivo necijepljenom kristalizacijom vrlo je važno odrediti utjecaj procesnih parametara na raspodjelu veličina čestica kako bi se i bez cijepljenja mogao dobiti proizvod željenih karakteristika. U uvjetima slabog intenziteta miješanja kristali su izloženi nepovoljnim hidrodinamičkim uvjetima, kao posljedica toga dobivaju se šire raspodjele veličine čestica i manji kristali. Kod velikih brzina miješanja postižu se povoljni hidrodinamički uvjeti i dobar prijenos tvari. Nastaju veći kristali, kompaktnijeg oblika i uže raspodjele. Određen je utjecaj brzine hlađenja na veličinu nastalih kristala. Kod manjih brzina hlađenja održava se konstantna vrijednost visoke prezasićenosti u kristalizatoru što osigurava veliku pokretačku silu kroz duže vrijeme, dobar prijenos tvari i bolji rast kristala. Nukleacijski red i konstanta nukleacije određeni su za različite brzine miješanja. Jednadžbom potencije aproksimirani su eksperimentalni podaci brzine pada koncentracije u otopini u ovisnosti o promjeni prezasićenosti, te su na taj način određene konstanta rasta kristala, K i red reakcije g. Određen je utjecaj promjene procesnih parametara na dobivene konstante nukleacije i rasta. Red nukleacije raste s intenzitetom miješanja, osim za najmanju brzinu miješanja otopine (prijelazno područje). Brzina miješanja otopine nema utjecaja na konstante rasta kristala g i K, dok povećanje brzine hlađenja povećava konstantu rasta kristala, K i red reakcije g. Pri različitim procesnim uvjetima nastaju kristali različitog oblika. Kod velikih brzina hlađenja i slabog miješanja nastaju kristali igličastog oblika. Uz sporije hlađenje za sve brzine miješanja nastali kristali su kompaktniji (kocka).

Svrha rada bila je ispitati utjecaj razlike u veličini čestica na homogenost dvokomponentnih pekarskih smjesa te odrediti optimalno vrijeme miješanja.

Postupak suspendiranja plutajućih čestica (PEHD) u miješalici provodio se uz uporabu jenog ili dva turbinskog mješala koja su se nalazila na zajedničkoj osovini. Tijekom rada korišteno je jedno PTD odnosno SBT mješalo, te dva PTD odnosno SBT mješala. U prvom dijelu rada ispitivanja su provedena uz uporabu samo jednog PTD ili SBT mješala. Sagledavan je utjecaj udaljenosti mješala od dna posude na vrijednost broja okretaja mješala i utrošak snage miješanja potrebih za postizanje stanja potpune susupenzije U daljnjem dijelu rada sagledavalo se suspendiranje plutajućih čestica uporabom dvaju istovrsnih mješala koja su se nalazila na zajedničkoj osovini. Ovdje je ispitivan utjecaj udaljenosti donjeg mješala od dna posude, kao i međusobne udaljenosti mješala na prije spomenute veličine. Stanje potpune suspenzije plutajućih čestica određivano je opće prihvaćenom vizualnom Joostenovom metodom . Utrošena snaga miješanja mjeren je pomoću osjetila i mjerila zakretnog momenta kao i vrijednosti broja okretaja mješala. Radi što potpunijeg sagledavanja navedenog utjecaja izvršeno je i fotografiranje sustava kao i simulacije istog uz uporabu programskog paketa VisiMix 2000 Turbulent. Na osnovu dobivenih rezultata može se zaključiti da je za postizanje stanja potpune susprenzije plutajućih čestica najdjelotvornija uporaba dvaju SBT mješala. Dva SBT mješala u sustavu uzrokuju viši stupanj turbulencije koji je primarno odgovoran za suspendiranje ove vrste čestica. Osim toga snažan utjecaj radijalnog toka gornjeg mješala na površinu kapljevine, odnosno na ugradnju čvrstih čestica s površine u masu kapljevine čine dva SBT mješala učinkovitijom konfiguracijom u odnosu na ostala ispitivana mješala.