Search

U radu se proučava cenzura kao pojava koja podrazumijeva sve postupke koje vlasti poduzimaju protiv medija čiji rad iz određenih razloga smatraju opasnim i nepoželjnim za vlast i društvo kroz povijest pa sve do danas. U prošlosti su vlasti uvijek nastojale utjecati na sadržaje koji su mogli utjecati na javno mnijenje, a time i na podršku postupcima i načinu vladanja te upravljanja društvom. Svrha cenzure uvijek je bila sprječavanje širenja politički nepovoljnih ideja, odnosno onih ideja koje bi za posljedicu mogle imati stvaranje društva koje će se protiviti odlukama vlasti i izroditi ideje novih društvenih i političkih uređenja na čelu s novim vlastima. Dakle, može se zaključiti da je osnovni cilj korištenja cenzure kroz povijest pa sve do danas održavanje moći i podrške postojećoj vlasti. U radu će biti prikazano i kako se cenzura kroz povijest mijenjala te kakav utjecaj ona ima danas na novinarstvo, tisak i medije u Hrvatskoj i svijetu. Prikazat će se i novi trendovi preuzimanja medija od strane velikih stranih medijskih grupa, koje, umjesto lokalnih političkih benefita, fokus stavljaju na ostvarivanje profita. The paper examines censorship as a phenomena that includes all actions taken by the authorities against the media, whose work they consider dangerous and undesirable for the government and society throughout history up to the present day. In the past, the authorities always tried to keep control over the content that could influence public opinion, and thus support the procedures and way of ruling and managing society. The purpose of censorship has always been to prevent the spread of politically unfavorable ideas, that is, those ideas that could result in the creation of a society that will oppose the decisions of the authorities and back up the ideas of new social and political arrangements led by some new authorities. So it can be concluded that the main goal of using censorship throughout history and up to today is to maintain the power and support of the existing government. The paper will also show how censorship has changed throughout history and what influence it has on journalism, the press and the media in Croatia and the world nowadays. New trends in media; takeover by large foreign media groups, who, instead of local political benefits, focus on making a profit, will also be presented.

Ovaj rad bavi se ostvarivanjem neovisnosti Kosova i Abhazije te uspoređuje ta dva slučaja ističući ključne prednosti i nedostatke borbe za neovisnost i međunarodno priznanje Kosova i Abhazije. Većina današnjih država stvorena je u posljednjih stotinjak godina kao rezultat procesa dekolonizacije i raspada multietničkih država. Velike svjetske sile, ponajprije SAD i Rusija, u slomu jednih i stvaranju novih država vide svoju šansu za širenje utjecaja i jačanje moći držeći se maksime, koja se pripisuje Machiavelliju, da cilj opravdava sredstvo, dok se međunarodno pravo vješto zaobilazi, a politički saveznici samo slijede politike koje diktiraju ti centri moći. Rad donosi kratak povijesni pregled izgradnje kosovske i abhaske države i analizira momente koji su ključni za njihov status danas., This paper deals with the issue of achieving the independence of Kosovo and Abkhazia, and compares their cases, highlighting the advantages and disadvantages that are crucial in achieving independence and establishing sovereignty over their territory, as well as gaining international subjectivity. Through the 20th and at the very beginning of the 21st century, most of the states known today were created. Most of them were created by the process of decolonization, but there are also those states that fought for independence by separating from multinational state communities, which ceased to exist after the mentioned secession. This left many questions open. Some of their successors were immediately guaranteed independence, while others had to fight both with arms and through diplomatic channels to reach the desired status of an independent state. The great world powers, in this case primarily the US and Russia, saw in these state breakdowns and the creation of new ones their chance to expand their influence and increase their own power in a historical period that we can freely call the Second Cold War, if the first ceased at all. These great powers, according to the famous Italian Niccolo Machiavelli and the proposition that the end justifies the means, really work in such a way, where the biggest loser becomes international law whose provisions and instructions are skillfully circumvented, which will be discussed in this paper. Political allies become only followers of policies dictated from the two main centers just as they did after the end of World War II. The paper historically follows the status of Kosovo and Abkhazia and analyzes the moments in history that are crucial in shaping their status today. Without a quality understanding of the background, it is not easy to understand the present of events in these contemporary political hotspots through which the interests of the greatest actors on the political map of this world collide.

Rad analizira koliko i na koji način hrvatska dijaspora u Latinskoj Americi i Australiji ima utjecaja na politiku te ekonomiju tih područja. Analiza je nastala radi upoznavanja doprinosa tih iseljeničkih zajednica koje su nastale relativno davno, a poticaj radu je sve veća suvremena emigracija hrvatskih državljana u razvijenije države Europe i svijeta. Rad kroz zastupljenost u institucijama zakonodavne i izvršne vlasti u Australiji (savezna razina), Novom Južnom Walesu, Victoriji, Zapadnoj Australiji, Argentini, Brazilu i Čileu analizira politički utjecaj tamošnjih hrvatskih iseljeničkih zajednica. Ekonomski utjecaj, s druge strane, se analizira kroz zastupljenost pojedinaca hrvatskog porijekla na listama najutjecajnijih i najbogatijih osoba spomenutih država. Istraživanje je provedeno analizom sekundarnih izvora, i to poglavito podacima sa službenih mrežnih stranica zakonodavnih i izvršnih institucija navedenih država te saveznih država Australije. Kao vremenski interval je određeno razdoblje između 1991. i 2018. godine. Rezultati analize pokazuju kako je hrvatska zajednica, u odnosu na brojnost i udio u ukupnom broju stanovnika analiziranih država, iznimno politički i ekonomski utjecajna. Rezultati također pokazuju kako je u slučaju hrvatskih iseljeničkih zajednica potvrđena teza britanskog sociologa Cohena, koja govori kako će politički utjecaj dijaspore biti najveći ondje gdje je ona najbrojnija, a najmanji ili nepostojeći tamo gdje je najmanje brojna. Analiza pruža dobru bazu i početak za eventualna buduća i detaljnija istraživanja o spomenutoj tematici., The paper analyzes how the Croatian diaspora in Latin America and Australia has an influence on politics and the economy of these areas. The analysis was created to get acquainted with the contributions of these emigrant communities that have been created relatively long ago, and the stimulus is the ever-increasing emigration of Croatian citizens to the more developed countries of Europe and worldwide. The paper analyzes the political influence of the existing Croatian emigrant comunities through representation in the legislative and executive institutions of Australia (federal level), New South Wales, Victoria, Western Australia, Argentina, Brazil and Chile. Economic impact, on the other hand, is analyzed through the representation of individuals of Croatian descent on the lists of the most influential and richest people of the mentioned countries. The research was carried out with the analysis of secondary sources, especially from the official web pages of the legislative and executive institutions of the aforementioned states and of the Australian states. A time interval between 1991 and 2018 was defined. The results of the analysis show that the Croatian community, with regard to the number and the share in total population in the analyzed countries, is extremely politically and economically influential. The results also show that in the case of Croatian emigrant communities the thesis of British sociologist Cohen has been confirmed, which suggests that the political influence of the Diaspora will be greatest where it is the most numerous and the smallest or non-existent where the least numerous. The analysis provides a good basis and a start for possible future and more detailed research on the topic.

Rad analizira koliko i na koji način hrvatska dijaspora u Latinskoj Americi i Australiji ima utjecaja na politiku te ekonomiju tih područja. Analiza je nastala radi upoznavanja doprinosa tih iseljeničkih zajednica koje su nastale relativno davno, a poticaj radu je sve veća suvremena emigracija hrvatskih državljana u razvijenije države Europe i svijeta. Rad kroz zastupljenost u institucijama zakonodavne i izvršne vlasti u Australiji (savezna razina), Novom Južnom Walesu, Victoriji, Zapadnoj Australiji, Argentini, Brazilu i Čileu analizira politički utjecaj tamošnjih hrvatskih iseljeničkih zajednica. Ekonomski utjecaj, s druge strane, se analizira kroz zastupljenost pojedinaca hrvatskog porijekla na listama najutjecajnijih i najbogatijih osoba spomenutih država. Istraživanje je provedeno analizom sekundarnih izvora, i to poglavito podacima sa službenih mrežnih stranica zakonodavnih i izvršnih institucija navedenih država te saveznih država Australije. Kao vremenski interval je određeno razdoblje između 1991. i 2018. godine. Rezultati analize pokazuju kako je hrvatska zajednica, u odnosu na brojnost i udio u ukupnom broju stanovnika analiziranih država, iznimno politički i ekonomski utjecajna. Rezultati također pokazuju kako je u slučaju hrvatskih iseljeničkih zajednica potvrđena teza britanskog sociologa Cohena, koja govori kako će politički utjecaj dijaspore biti najveći ondje gdje je ona najbrojnija, a najmanji ili nepostojeći tamo gdje je najmanje brojna. Analiza pruža dobru bazu i početak za eventualna buduća i detaljnija istraživanja o spomenutoj tematici. The paper analyzes how the Croatian diaspora in Latin America and Australia has an influence on politics and the economy of these areas. The analysis was created to get acquainted with the contributions of these emigrant communities that have been created relatively long ago, and the stimulus is the ever-increasing emigration of Croatian citizens to the more developed countries of Europe and worldwide. The paper analyzes the political influence of the existing Croatian emigrant comunities through representation in the legislative and executive institutions of Australia (federal level), New South Wales, Victoria, Western Australia, Argentina, Brazil and Chile. Economic impact, on the other hand, is analyzed through the representation of individuals of Croatian descent on the lists of the most influential and richest people of the mentioned countries. The research was carried out with the analysis of secondary sources, especially from the official web pages of the legislative and executive institutions of the aforementioned states and of the Australian states. A time interval between 1991 and 2018 was defined. The results of the analysis show that the Croatian community, with regard to the number and the share in total population in the analyzed countries, is extremely politically and economically influential. The results also show that in the case of Croatian emigrant communities the thesis of British sociologist Cohen has been confirmed, which suggests that the political influence of the Diaspora will be greatest where it is the most numerous and the smallest or non-existent where the least numerous. The analysis provides a good basis and a start for possible future and more detailed research on the topic.

Teorije zavjere uvijek su privlačile mnogo pozornosti, a najčešće nastaju nekom pretpostavkom koja nema znanstvenog temelja ni dokaza. Postoje mnoge rasprave o tome što su teorije zavjere i što se broji kao teorija zavjere. Generalno gledajući teorije zavjere mogu se očitovati kao pokušaj objašnjenja nekog događaja upućivanjem na spletkarenje moćnih ljudi koji pokušavaju prikriti svoje namjere. Ovaj rad objašnjava ljudske i društvene čimbenike u održavanju i širokoj prihvaćenosti teorija zavjera, a u njemu su objašnjene i danas najpoznatije teorije zavjere te jesu li neke od njih istinite. Conspiracy theories have always attracted a lot of attention. Most often, they arise from presumptions that have no scientific basis or evidence. There are many discussions about what the conspiracy theories are and what counts as a conspiracy theory. Generally speaking, conspiracy theories can be seen as an attempt to explain an event by pointing to the scourge of powerful people who are trying to conceal their intentions. This work explains the human and social factors that determine conspiracy theories beliefs, wherein the most famous contemporary conspiracy theories are explained as well as whether they have been proven to be true.

Komunikološka škola Matice hrvatske jednom godišnje najboljim studentima komunikologije i novinarstva pruža jedinstveno izvanfakultetsko multidisciplinarno stručno usavršavanje. Nositelji programa ugledni su svjetski i hrvatski znanstvenici, stručnjaci i medijski djelatnici. Cilj je Škole buduće nositelje hrvatskoga medijskog života dodatno osposobiti za obavljanje najodgovornijih zadaća u hrvatskom medijskom i komunikacijskom prostoru kao dijelu svjetskog medijskog prostora.