Search

We characterised accidental ingestion of non-steroidal anti-inflammatory drugs and non-opioid analgesics in children aged 0–5 years between 2009 and 2019 by analysing records of telephone consultations with the Croatian Poison Control Centre (CPCC) and cases treated at the Children’s Hospital Zagreb (CHZ). Among the total of 466 identified cases (411 from CPPCC records and 55 from CHS hospital records), the most frequently ingested drugs were ibuprofen (47 %), paracetamol (20 %), ketoprofen (15 %), and diclofenac (11 %). In 94 % of the cases unsupervised children ingested the drug left within their reach. The remaining 6 % were dosing errors by parents or caregivers and involved liquid formulations as a rule. Our findings can serve as real-life examples informing preventive measures., Istražili smo nenamjernu izloženost djece u dobi do pet godina nesteroidnim protuupalnim lijekovima i neopioidnim analgeticima u razdoblju 2009.–2019., analizirajući ne samo zapise telefonskih konzultacija s hrvatskim Centrom za kontrolu otrovanja (CKO), čija služba za savjetovanje u slučaju otrovanja pokriva cjelokupno hrvatsko stanovništvo, nego i dokumentaciju pacijenata liječenih u Klinici za dječje bolesti Zagreb (KDB), u koju se obično upućuju slučajevi otrovanja. Ukupno je identificirano 466 slučajeva (411 iz evidencije CKO-a i 55 iz bolničke evidencije KDB-a). U ukupnom uzorku, najčešće se radilo o ingestiji ibuprofena (47 %), zatim paracetamola (20 %), ketoprofena (15 %) I diklofenaka (11 %). Sveukupno, u 94 % slučajeva dijete koje je bilo ostavljeno bez nadzora, progutalo je lijek koji mu je bio nadohvat ruke. Ostatak (6 %) bio je posljedica pogrešaka roditelja ili njegovatelja u doziranju. Tekuće formulacije bile su uključene u gotovo sve slučajeve pogrešaka u doziranju (89 %). Naši bi se rezultati trebali koristiti kao primjeri iz stvarnog života koji daju važnost preventivnim savjetima.

Ciljevi istraživanja: Ispitati, utvrditi i analizirati toksikološke, demografske i sudsko-medicinske značajke samoubojstava koja nisu povezana s predoziranjem, kako bi se dokazalo ili opovrgnulo postojanje njihova međusobnog odnosa, te ispitati značaj utjecaja toksikoloških značajki samoubojstava koja nisu povezana s predoziranjem na izbor načina i sredstva počinjenja. Ispitanici i metode: Studija uključuje 80 umrlih osoba, nad kojima je pri Zavodu za sudsku medicinu u Rijeci u trogodišnjem razdoblju (2007- 2009.) izvršena sudsko-medicinska obdukcija, te je utvrđeno samoubojstvo kao način smrti, a kod kojih se nije radilo o predoziranju psihoaktivnim tvarima. Svaki slučaj je pojedinačno analiziran, a uzorci krvi i mokraće izuzeti tijekom obdukcije analizirani su metodom plinske kromatografije kako bi se u njima utvrdila koncentracija etilnog alkohola, te plinske kromatografije s masenom spektrometrijom kako bi se u njima utvrdila prisutnost ostalih psihoaktivnih tvari. Rezultati: Samoubojstva češće počine muškarci prosječne dobi od 53,3 godine. Najveći broj samoubojstava utvrđen je u travnju i svibnju, te u ponedjeljak i utorak. Samoubojstva se češće zbivaju izvan grada Rijeke. Kod većine počinitelja utvrđena je prisutnost barem jedne psihoaktivne tvari. Prosječna koncentracija alkohola u krvi počinitelja samoubojstava iznosila je 0,417 g/kg. Najčešće utvrđene opojne droge su tetrahidrokanabinol, a slijede psihostimulansi. Najčešće utvrđeni psihoaktivni lijekovi su benzodiazepini i antidepresivi. Muškarci češće od žena biraju brže smrtonosne i drastičnije metode za počinjenje samoubojstva, uključujući samoubojstva vatrenim oružjem i eksplozivnim napravama, kao posebno drastične metode počinjenja samoubojstva. Počinitelji kod kojih je utvrđena stimulacija (ekscitacija) središnjeg živčanog sustava češće biraju brže smrtonosne i drastičnije metode počinjenja samoubojstva. Zaključak: Toksikološke, demografske i sudsko-medicinske značajke samoubojstava su nedvojbeno u međusobnom odnosu, a posebice je značajan utjecaj toksikoloških značajki na izbor načina i sredstva počinjenja., Objectives: To examine and analyze toxicological, demographic and forensic features of suicides other than overdose, in order to prove or refute the existence of their relationship. Also, to examine the influence of toxicological features on the choice of methods of committing suicides other than overdose. Patients and Methods: The study included 80 death persons examined at the Rijeka Department of Forensic Medicine in a three-year period (2007-2009) with suicide other than overdose as a manner of death. The circumstances of each case were analyzed, and blood and urine samples taken at the autopsy underwent toxicological analyses, using gas chromatography for ethanol concentration and gas chromatography/mass spectrometry for other psychoactive substances. Results: Suicides are more frequently committed by men, with the average age of 53.3. Most of the suicides happened in April and May, as well as Monday and Tuesday. Suicides are more frequently committed outside the city of Rijeka. With most of the suicides, toxicological analysis revealed at least one psychoactive substance. The average blood alcohol concentration found in this study was 0.417 g/kg. The most frequently found illicit drugs were tetrahydrocannabinol, followed by psychostimulant drugs. The most frequent psychoactive medications found were benzodiazepines and antidepressants. Men more frequently than women choose more immediately fatal and drastic methods of committing suicide, including suicides by firearms and explosives as especially drastic methods. Suicides in which the stimulation (excitation) of the central nervous system was found, more frequently choose more immediately fatal and drastic methods of committing suicide. Conclusion: Toxicological, demographic and forensic features of suicides are undoubtly related, and especially important is the influence of toxicological features on the choice of methods of committing suicide.

Acute respiratory distress syndrome (ARDS) due to methadone (MTD) toxicity is a known but rather uncommon phenomenon. In most of the previously reported cases of MTD-related ARDS, MTD was ingested orally in the form of tablets in high or unknown amounts. Despite the findings from the available literature, this case report is aimed at demonstrating that even small amounts of MTD syrup can cause ARDS earlier than it is usually expected. We present a non-addicted MTD-overdosed patient who developed ARDS after ingesting a very small amount of MTD syrup. We suggest close monitoring of MTD-overdosed patients from at least 48 h to 72 h for possible respiratory complications such as pulmonary oedema., Akutni respiratorni distres sindrom (ARDS) uzrokovan toksičnošću metadona (MTD) poznat je ali rijedak fenomen. U većini dosadašnjih slučajeva ARDS-a uzrokovanog MTD-om, MTD je konzumiran u obliku tableta te u velikoj ili nepoznatoj količini. Unatoč nalazima dostupne literature, ovaj prikaz slučaja dokazuje kako čak i mala količina sirupa MTD-a može uzrokovati ARDS, i to ranije nego što bi se očekivalo. Obrađen je slučaj pacijentice koja nije bila ovisnica, a oboljela je od ARDS-a nakon konzumacije tek male količine sirupa MTD-a. Predlažemo pomnije praćenje pacijenata predoziranih MTD-om od najmanje 48 sati do 72 sata usmjereno na detekciju respiratornih komplikacija poput plućnih edema.

U ovom radu je učinjen pregled učestalosti trovanja opiodinim lijeovima, navedeni su simptomi predoziranja i principi liječenja.