Search

Samoubojstvo je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije drugi vodeći uzrok smrtnosti među mladima u dobi od 15 do 24 godine, a prema najnovijim podacima svaka dva sata jedna mlada osoba počini suicid. Zbog navedenog, suicid u mladih se u razvijenim zemljama svijeta smatra značajnim javnozdravstvenim problemom. Samoozljeđivanje i drugi oblici auto-agresivnog ponašanja (poremećaji prehrane, zlouporaba i ovisnosti o psihoaktivnih tvarima) su u porastu u adolescentnoj dobi, a predstavljaju relevantan pokazatelj psihičkog zdravlja kasnije u odrasloj dobi te su rizični čimbenik za suicidalno ponašanje i pokušaj suicida.

Ciljevi istraživanja: Utvrditi ukupni broj bolesnika koji su pokušali učiniti suicid i koji su liječeni u jedinicama intenzivnoga liječenja KBC Rijeka u razdoblju od 1. siječnja 2010. godine do 31. prosinca 2014. godine, odrediti distribuciju dobi i spola suicidalnih bolesnika, utvrditi metode kojim su bolesnici pokušali učiniti suicid, analizirati broj suicidalnih bolesnika koji su liječeni strojnom ventilacijom i odrediti trajanje strojne ventilacije, utvrditi trajanje boravka i ishod liječenja u Jedinici intenzivnog liječenja, ustanoviti prisutnost psihičkih poremećaja kao važnog čimbenika rizika. Ispitanici i postupci: Ova petogodišnja studija obuhvatila je 139 bolesnika koji su pokušali učiniti suicida i koji su liječeni u Jedinicama intenzivnog liječenja KBC Rijeka. Podaci su prikupljeni uvidom u medicinsku dokumentaciju ispitanika. Upisani su i obrađeni u računalnom programu Microsoft Excel te su prikazani u obliku tablica i grafikona s objašnjenjem rezultata. Rezultati: Prosječna dob bolesnika je bila 47,5 godina, četvrtina bolesnika bila je u dobi od 51 do 60 godina, bilo je 16% više žena nego muškaraca. Samootrovanje je bila najčešća metoda pokušaja samoubojstva s udjelom od 82%. Ventilacijska potpora primijenjena je u 47% bolesnika. Prisutnost psihičkog poremećaja utvrđena je u 47% bolesnika. 9% bolesnika je preminulo. Zaključak: Bolesnici koji su pokušali suicid su akutno ugroženi bolesnici, ali uz pravodobno provedene mjere suvremenoga intenzivnoga liječenja 87% bolesnika se oporavi unutar 5 dana. Aims: To establish the total number of patients who had tried to commit suicide and were treated in the ICU Hospital Rijeka in the period from January the 1st of 2010 to December the 31st of 2014, to determine the distribution of age and gender suicidal patients, to determine the method by which the patients tried to suicide, analyze the number of suicidal patients treated with mechanical ventilation and determine the duration of ventilation hardware, determine the duration of stay and treatment outcome in the Intensive Care Unit. To establish the presence of mental disorders as an important risk factor. Material and Methods: This five-year study included 139 patients who attempt suicide and who were treated in the Intensive Care Unit of Hospital Rijeka. Data were collected by examining the medical records of patients. Subscribed and analyzed in a computer program Microsoft Excel, and they are presented in the form of tables and charts explaining the results. Results: The average age of patients was 47.5 years, a quarter of the patients were aged from 51 to 60 years, there were 16% more women than men. Self poisoning was the most common method with a share of 82%. Ventilation support was applied in 47% of patients. The presence of mental disorder was found in 47% of patients. 9% of the patients died. Conclusion: Patients who have attempted suicide are acutely severely compromised patients, with intensive treatment 87% of patients recover within 5 days.

Pojmovi samoozlijeđivanja, parasuicidalnog ponašanja i pokušaj suicida često se poistovjećuju kao izraz agresije prema vlastitom tijelu i osobi sa ciljem samouništenja.Međutim radi se o različitim oblicima ponašanja sa specifičnim predisponirajućim i precipitirajućim faktorima, biologijskom i psihologijskompozadinom te motivima i ciljevima.U radu je prikazan bolesnik koji je u periodu od pet mjeseci u tri navrata hospitaliziran zbog namjerne intoksikacije psihofarmacima i alkoholom te samoozlijeđivanja.Ovo je shvaćeno kao simptomi u okviru narcističkog poremećaja osobnosti, kao izraz manipulacije okolinom te vid izbjegavanja životnih problema i obeveza.kako nije postojala ozbiljna namjera oduzimanja vlastitog života, isključen je pokušaj suicida.

Samoozlijeđivanje označava napade koji su usmjereni prema vlastitom tijelu.najčešće se radi o rezanju površine tijela-kože.Napad na sebe predtsavlja pokušaj suočavanja koji paradoksalno donosi olakšanje i osjećaj da osoba postoji kroz izazivanje tjelesne boli.Ono se tipično javlja u adolescenciji, češće kod djevojaka u dobi između 15 i 21 godinu.Tijekom jednog mjeseca pet adolescenata između 15 i 16 godina hospitalizirano je na našem odjelu zbog različitih psihičkih smetnji tijekom odrastanja.Svi su u anamnezi imali povijest samoozlijeđivanja.Iako su na različite načine opisivali čin napada na sebe zajedničko obilježje njihovih napada na vlastito tijelo bilo je pokušaj izlaženja na kraj sa anksioznosšću ili odbijanjem.Takav zapisna koži u sebi nosi poruku čije skriveno značenje trebamo razumjetikako bi adolescentima pomogli da parakdosalne radnje samoozlijeđivanja prevedu u verbačlnesimbole-riječi, čime razgovor o osjećajima postaje nadomestak za ranija razorna ponašanja.