Search

Pretpostavlja se kako rad u smjenama kod zdravstvenih djelatnika nosi čimbenik rizika za razvoj prekomjerne težine i metaboličke disfunkcije što rezultira lošijom kvalitetom što privatnog tako i poslovnog života. Stoga je ovim radom opisan i istražen utjecaj smjenskog rada na prehrambena ponašanja zdravstvenih djelatnika. Konzumacija hrane ne sprječava samo glad, već i daje potrebitu energiju čovjeku za njegovo funkcioniranje i održavanje. Međutim, hrana može imati puno veći utjecaj na čovjeka nego što je toga pojedinac svjestan. Pretjeranom konzumacijom određenih namjernica dolazi do stvaranja ovisnosti, osjećaja neugode i nelagode u vlastitoj koži, padom energije, ne reguliranosti krvnog tlaka te oku ne vidljivih šetnih reakcija u organizmu. Rezultati istraživanja provedenog kod zdravstvenih djelatnika pokazali su da zdravstveni djelatnici s fiksnim radnim vremenom u trajanju od 8h na dan imaju zdravije obrasce hranjenja od skupine zdravstvenih radnika koji imaju smjenski rad, odnosno rade u različitim dijelovima dana i različitoj duljini smjene. Također je pokazano da smjenski rad utječe na organiziranost i pripremu obroka The shift work among healthcare workers it is belived to be a one of the risk factors for the development of overweight and metabolic dysfunction, which results in a lower quality of private and professional life. Therefore, this thesis describes and investigates the impact of shift work on the eating behaviors of healthcare proffesionals. Food consumption not only prevents hunger, but also provides the necessary nutrition and energy to human body for his functioning and maintenance. However, food can have a much greater influence on a person than the individual is aware of. Excessive consumption of certain drugs leads to the creation of addiction, feelings of discomfort and discomfort, a drop in energy, irregular blood pressure, and undetectable walking reactions in the body. The results of the research conducted among healthcare professionals showed that healthcare professionals with fixed working hours lasting 8 hours a day have healthier eating patterns than the group of healthcare professionals who work in shifts, i.e. proffesionals who work in different parts of the day and with different shift lengths. It was also shown that shift work affects the organization and preparation of meals.

Uvod: Pravilna prehrana ključna je za očuvanje dobroga zdravlja odraslih osoba te čini osnovu pravilnog življenja. Rad u smjenama može rezultirati nekvalitetnom prehranom i nepravilnim obrascima prehrane te zdravstvenim tegobama uz povećani rizik razvoja kardiovaskularnih bolesti i poremećaje cirkadijanog ritma (posebno rad noću). Upravo loše prehrambene i životne navike zajedno s poremećajima cirkadijanog ritma mogu stvoriti metaboličko okruženje koje može olakšati razvoj i napredovanje kroničnih bolesti. Radnici ističu kako malo poslodavaca pridaje pažnju i potporu pravilnoj prehrani, čime se radno mjesto može shvatiti kao ključno područje promjena. Cilj istraživanja: Cilj istraživanja je usporedba određenih demografskih karakteristika zdravstvenih djelatnika koji su sudjelovali u istraživanju - spol, dobna skupina, stručna sprema, duljina radnog staža te profesija u kojoj rade ispitanici (medicinska sestra/tehničar ili liječnik) na redovitost obroka, vrstu konzumiranih namirnica i mjesto nabave/pripreme hrane koju zdravstveni djelatnici konzumiraju za vrijeme radnog vremena te na mišljenje zdravstvenih djelatnika o poboljšanju kvalitete prehrane na radnom mjestu. Specifični cilj ovog istraživanja je ispitati utjecaj određenog radnog vremena zdravstvenih djelatnika (rad ujutro (8 sati), rad u smjenama dan/noć (12 sati) i dežurstava (16/24 sata)) na redovitost obroka, vrstu konzumiranih namirnica i mjesto nabave/pripreme hrane. Ispitanici i metode: Za potrebe ovog rada provedeno je kvantitativno, deskriptivno, presječno, monocentrično istraživanje pomoću anonimnog, jednokratnog, anketnog upitnika, koji je osmišljen za potrebe ovog istraživanja. Ispitanici su zdravstveni djelatnici (medicinske sestre/tehničari, liječnici), različitih dobnih skupina i stupnja obrazovanja (stratificirani uzorak), zaposlenici KBC-a „Sestre Milosrdnice“ u Zagrebu zaposleni na Zavodu za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli. Rezultati: Što se tiče specifičnog cilja ovog istraživanja, svakako smo potvrdili hipoteze kako radno vrijeme zdravstvenih djelatnika utječe na redovitost i broj obroka, vrstu konzumiranih namirnica te isto tako utječe i na mjesto nabave, odnosno pripreme hrane. Zdravstveni djelatnici koji rade smjenu ujutro 8 sati jedu redovitije te zdravije obroke od onih koji rade smjenu dan/noć 12 sati ili u dežurstvu 16/24 sata. Razina obrazovanja, dob i stručna sprema također utječu na kvalitetu prehrane kod zdravstvenih djelatnika. Zaključak: Rad bi mogao doprinijeti promjeni svijesti zdravstvenih djelatnika o načinima prehrane, o nepravilnostima vezanima za redovitost obroka i konzumaciji loših namirnica tijekom radnog vremena. Važan je i mogući doprinos promjenama prehrambenih navika zdravstvenih djelatnika uz poticanje pomnog planiranja obroka prije odlaska na posao i pripremu hrane u vlastitom domaćinstvu. Poboljšanje ponude svakodnevno dostupne hrane u bolničkim restoranima uz poticanje zdravstvenih djelatnika na zdraviju prehranu i redovitije obroke trebala bi biti glavna misija poslodavaca. Introduction: Proper nutrition is key to maintaining good adult health and forms the basis of proper living. Shift work can result in poor nutrition and improper eating patterns, as well as health problems with an increased risk of developing cardiovascular disease and circadian rhythm disorders (especially night work). Poor eating and living habits along with circadian rhythm disorders can create a metabolic environment that can facilitate the development and progression of chronic diseases. Workers point out that few employers pay attention and support to proper nutrition, making the workplace a key area for change. Research objective: The aim of the study is to compare certain demographic characteristics of health professionals who participated in the study - gender, age group, education, length of service and profession in which respondents work (nurse or doctor) on the regularity of meals, type of food consumed and the place of procurement/preparation of food consumed by health professionals during working hours. We also wanted to explore the opinion of health professionals about improving the quality of nutrition in their workplace. The specific objective of this research is to examine the impact of certain working hours of health professionals (morning work (8 hours), day/night shifts (12 hours) and duties (16 / 24 hours)) on the regularity of meals, the type of food consumed and the place of procurement/preparation of food. Respondents and methods: For the purposes of this paper, a quantitative, descriptive, cross-sectional, monocentric research was conducted using an anonymous, one-off, survey questionnaire, which was designed for the purposes of this research. Respondents are health professionals (nurses and doctors), different age groups and levels of education (stratified sample), employees of Clinical Hospital Centre "Sestre Milosrdnice" in Zagreb employed at the Department of Anesthesiology, Intensive Care and Pain Management. Results: Regarding the specific goal of this research, we certainly confirmed the hypotheses that the working hours of health professionals affect the regularity and number of meals, the type of food consumed and also affects the place of purchase and preparation of food. Healthcare workers who work the shift at 8 am eat more regular and healthier meals than those who work the shift day / night at 12 noon or on duty at 16/24 hours. Education level, age and education also affect the quality of nutrition among health professionals. Conclusion: This research could contribute to changing the awareness of health professionals about diets, irregularities related to the regularity of meals and consumption of bad foods during working hours. It is also important to make a possible contribution to changing the eating habits of health professionals by encouraging careful meal planning before going to work and preparing food in one's own household. Improving the supply of daily available food in hospital restaurants while encouraging health professionals to eat healthier and eat more regularly should be the main mission of employers.

Cilj disertacije je procjena arterijske krutosti i indeksa radne sposobnosti nakon noćne smjene kod bolničkih zdravstvenih radnika u hitnoj službi. U prospektivno istraživanje uključeno je 96 zdravstvenih radnika (47 medicinskih sestara i tehničara te 49 liječnika). Ispitanici su ispunili upitnik te im je u dva navrata učinjeno mjerenje arteriografom, prvi put u bazalnim uvjetima zatim nakon noćne smjene. Radna sposobnost je procijenjena kratkim upitnikom o indeksu radne sposobnosti. Za procjenu tjelesne aktivnosti primijenjen je Kratki međunarodni upitnik o tjelesnoj aktivnosti. Više od 90% ispitanika ima vrijednosti arterijske krutosti ≤ 9 m/s (u preporučenim vrijednostima) prije i nakon smjenskog rada. Zdravstveni radnici koji rade u hitnoj službi prosječno imaju vrlo dobar indeks radne sposobnosti (u rasponu od 37 do 43) kako prije tako i nakon smjene. Nakon smjenskog rada ne dolazi do statistički značajne promjene arterijske krutosti kod ispitanika, ali dolazi do značajnog smanjenja indeksa radne sposobnosti s 42,02 ± 4,64 na 37,97 ± 4,98, P, The was to assess arterial stiffness and work ability index (WAI) after a night shift in hospital healthcare workers in the emergency department. A prospective study which included 96 health care workers (47 nurses and 49 physicians) consisted of a questionnaire compiled for this study and two arteriographic measurements, the first in basal conditions and the second after a night shift. Work ability was assessed by the WAI Questionnaire short version. The International Physical Activity Questionnaire - Short Form was used to assess physical activity in leisure time. More than 90% of respondents have arterial stiffness values ≤ 9 m/s (within normal range) before and after shift work. Healthcare workers working in the emergency department have, on average, a very good work ability index (ranging from 37 to 43) both before and after the shift. After shift work, there was no statistically significant change in arterial stiffness. Meanwhile, WAI decreased after shift work from 42.02 ± 4.64 to 37.97 ± 4.98, P

Obzirom da je smjenski rad i skrb o bolesnima u zdravstvu odavno zastupljen, u vrijeme pandemije COVID-19 još više je došao do izražaja sa značajnim reperkusijama na fizičku i psihosocijalnu dobrobit zdravstvenih djelatnika. Psihosocijalni rizici na poslu aspekti su dizajna posla i društvenog, organizacijskog i upravljačkog konteksta rada koji mogu prouzročiti psihološku ili fizičku štetu. Obzirom na uvide stečene u prethodnim globalnim epidemijama i njihove psihosocijalne učinke, rana procjena mentalnog zdravlja zdravstvenih djelatnika i razmatranje odgovarajućih psiholoških intervencija od vitalne su važnosti. Sukladno tome, razmatranje sveobuhvatnih i praktičnih preventivnih radnji za zaštitu mentalnog zdravlja zdravstvenih radnika je presudno. Cilj ovog rada bio je utvrditi postoji li prisutnost psiholoških tegoba kod zdravstvenih djelatnika u Zavodu za mikrobiologiju i molekularnu dijagnostiku u SKB Mostar uzrokovanih radom u vrijeme COVID – 19 pandemije. U provedenom istraživanju utvrđene su značajne razlike u psihičkom opterećenju zdravstvenih djelatnika ujutro u odnosu na smjenu poslijepodne. U odgovorima sudionika našeg istraživanja je vidljivo da je rad u smjenama narušio neke aspekte tjelesnog zdravlja (srčane aritmije i glavobolje), kao i neke aspekte psihičkog zdravlja (kronična tjeskoba i depresija). Ažuriranje i jačanje znanja o informacijama o bolestima, pružanje adekvatnih radnih resursa i briga o životu i zdravlju zdravstvenih djelatnika i članova njihovih obitelji mogu smanjiti njihov mentalni stres, osigurati njihovu radnu sposobnost i smanjiti rizik liječenja za pacijente.

Veza između karakteristika spavanja i percipiranog stresa tijekom razdoblja budnosti je dvosmjerna. Nedovoljno i nekvalitetno spavanje može pojačati vulnerabilnost na stres kao što doživljeni stres može oslabiti kvalitetu spavanja. Radnici pomagačkih zanimanja pod povećanim su rizikom od stresa i izgaranja na poslu, čemu doprinose različiti čimbenici njihovog radnog i životnog okoliša. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos između određenih karakteristika spavanja, posla i stresa kod radnika triju skupina pomagačkih zanimanja – liječnika, stomatologa i psihoterapeuta. Ukupno 172 radnica/ka iz Zagreba (57% žena, M = 43.06 , SD = 9.8 ) ispunilo je upitnik koji je sadržavao standardna pitanja o karakteristikama spavanja i posla te Cohenovu Ljestvicu percipiranog stresa. Rezultati su očekivano pokazali da žene izvještavaju u prosjeku o višoj razini doživljenog stresa od muškaraca, no razlika u razini doživljenog stresa između zanimanja nije utvrđena. Hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđeno je da ispitani prediktori zajedno objašnjavaju 31% varijance doživljenog stresa (p < .01). Značajnim individualnim prediktorima pokazali su se spol, radni staž, subjektivna kvaliteta spavanja, uporaba sredstava za uspavljivanje i pomak vremena odlaska na spavanje vikendom. S obzirom na utvrđene spolne razlike u razini doživljenog stresa, analizirana je struktura prediktora odvojeno za žene i muškarce. Subjektivna kvaliteta spavanja pokazala se značajnim individualnim prediktorom i kod muškaraca i žena. Osim kvalitete spavanja, značajni prediktori doživljenog stresa kod muškaraca bili su pomak vremena odlaska na spavanje vikendom, konzumacija sredstva za uspavljivanje i ukupno tjedno radno vrijeme. Kod žena su značajni prediktori bili još i trajanje spavanja radnim danima te duljina radnog staža. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na važnost karakteristika spavanja u predikciji doživljenog stresa tijekom razdoblja budnosti. Također upućuju da je pri planiranju intervencija za unaprjeđenje kvalitete spavanja i razvijanje otpornosti na stres važno uzeti u obzir i spolne razlike.

CILJ: Utvrditi prevalenciju bolesti štitnjače u medicinskih sestara u KBC Split. ISPITANICI I METODE: Ispitanice su činile sve medicinske sestre u KBC Split koje su dobrovoljno pristale ispuniti upitnik u periodu od 01.10.2020. godine do 01.11.2020. godine, njih 356. Podatci su prikupljani posebno dizajniranim upitnikom za potrebe ovog diplomskoga rada. REZULTATI: Prosječna dob ispitanica bila je 39 godina, a radnog staža 18 godina. Njih 64,61% ih radi ili je radilo u smjenskom radu. Većina ih je preopterećena na radnom mjestu, donekle zadovoljna svojim radnim mjestom, iako bi ih više od pola željelo promijeniti radno mjesto. Čak 74,44% ih smatra da je vrsta posla koji obavljaju imala utjecaja na pojavu osjećaja stresa na radnom mjestu, više od pola ih smatra da je smjenski rad i jutarnji rad s 24-satnim dežurstvom jedan od stresora na radnom mjestu. Skoro četvrtina ih ima članove obitelji koji boluju od bolesti štitnjače. Najučestaliji simptomi bolesti štitnjače prisutni u ispitanica bili su pospanost, ubrzan rad srca i pojačano znojenje, njih 32,87% bolovalo je od bolesti štitnjače. Uočena je povezanost bolesti štitnjače s životnom dobi, obrazovnim statusom i nezadovoljstvom na radnom mjestu, ali ne i s načinom rada (smjenskim radom). Najučestalije bolesti štitnjače bile su hipotireoza (40,17%), hipotireoza uzrokovana Hashimotovom bolesti (31,62%) i hipertireoza (10,26%). Čak 58,12% medicinskih sestara je smatralo da je njihovo radno mjesto tj. vrsta posla kojeg obavljaju imalo utjecaja na pojavu bolesti, njih 34,19% nije bilo sigurno, a njih 7,69% je smatralo da njihovo radno mjesto tj. vrsta posla kojeg obavljaju nije imalo utjecaja na pojavu bolesti. ZAKLJUČAK: Nije utvrđena povezanost smjenskog rada medicinskih sestara s bolestima štitnjače, ali je uočena potreba edukacije medicinskih sestra o načinima nošenja sa stresom, štetnim učincima pušenja i dobrobitima prestanka pušenja te potreba o osvješćivanju važnost liječenja bolesti štitnjače. OBJECTIVES: Determine the prevalence of thyroid disease in nurses at University Hospital Split. PARTICIPANTS AND METHODS: The respondents consisted of all nurses in KBC Split who voluntarily agreed to fill in the questionnaire in the period from 01.10.2020. years until 01.11.2020. year, 356. The data were collected with a specially designed questionnaire for the purposes of this thesis. RESULTS: The average age of the respondents was 39 years, and the length of service was 18 years. 64,61% of them work or have worked in shifts. Most of them are overworked, somewhat satisfied with their jobs, although more than half of them would like to change jobs. As many as 74.44% of them believe that their work has an impact on the occurrence of stress at work, more than half of them believe that shift work and morning work with a 24-hour duty is one of the stressors at work. Nearly a quarter of them have family members suffering from thyroid disease. The most common symptoms of thyroid disease present in the subjects were drowsiness, rapid heartbeat and increased sweating, 32.87% of them suffered from thyroid disease. The association of thyroid disease with age, educational status and job dissatisfaction was observed, but not with the way of working (shift work). The most common thyroid diseases were hypothyroidism (40.17%), hypothyroidism caused by Hashimoto’s disease (31.62%), and hyperthyroidism (10.26%). As many as 58.12% of nurses believe that their job has had an impact on the onset of the disease, 34.19% of them are unsure, and 7.69% of them believe that their job has not had an impact on the onset of the disease. CONCLUSION: There is no connection between nurses' shift work and thyroid disease, but there is a need to educate nurses on how to deal with stress, the harmful effects of smoking and the benefits of smoking cessation, and the need to raise awareness of the importance of treating thyroid disease.

Posao medicinskih sestara i tehničara, posebice za vrijeme pandemije COVIDa-19, izrazito je stresan i zahtjeva veliku psihičku i fizičku predanost. Zbog manjka slobodnog vremena uzrokovanog težinom i obujmom posla medicinske sestre i tehničari vrlo često zanemaruju vlastite potrebe. Najčešće prakticiraju nezdravo ponašanje kao što je tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana, pušenje. Zbog radnog mjesta i radnih navika medicinske sestre i tehničari imaju povećani rizik za nastanak određenih kroničnih nezaraznih bolesti poput dijabetesa, arterijske hipertenzije i bolesti srca. Također je prevalencija pretilosti češća zbog prakticiranja nepravilne prehrane. Cilj istraživanja bio je dobiti uvid u prehrambene navike medicinskih sestara i tehničara u Županijskoj bolnici Čakovec za vrijeme pandemije COVID-19. U istraživanju je ukupno sudjelovalo 74 medicinskih sestara i tehničara koji rade u Županijskoj bolnici Čakovec. Najviše se odazvalo medicinskih sestara, njih 62 (84%), dok je medicinskih tehničara bilo 12 (16%). Trećina sudionika, njih 22 (30%) je bila u dobi od 35 do 44 godine. Prema stručnoj spremi, 45 (61%) sudionika završilo je srednju stručnu spremu. Rezultati istraživanja pokazali su da je indeks tjelesne mase medicinskih sestara manji od indeksa tjelesne mase medicinskih tehničara. Također je vidljivo da više od 70% medicinskih sestara i tehničara redovito doručkuje, bilo kod kuće ili nakon dolaska na posao. Županijska bolnica Čakovec pruža usluge toplog obroka svojim zaposlenicima koje koristi više od 80% sudionika. Ukoliko sudionici ne koriste usluge bolničke kuhinje, najčešće donose obrok koji je pripremljen kod kuće. Više od polovice sudionika ima naviku u noćnu smjenu donositi obrok koji je najčešće pripremljen kod kuće. Velika većina najčešće konzumira vodu tijekom svog radnog vremena. Sama percepcija sudionika prema vlastitim prehrambenim navikama je podijeljena između pravilnih i nepravilnih. Iako se sama težina i obujam posla svakodnevno povećavaju, medicinske sestre i tehničari moraju uložiti vrijeme u stvaranje pozitivnih navika kako bi se prevenirao nastanak posljedica koje negativno utječu na zdravlje pojedinca. Nurses job, especially during pandemic that is caused by novel coronavirus, is extremely stressful and requires exceptional physical and psychological commitment. Because of the lack of free time that is caused by difficulty and volume of the work, very often nurses neglect their own needs. They usually practice unhealthy behaviors such as physical inactivity, unhealthy diet, and smoking. Nurses workplace and work habits increase the chance of developing noncommunicable diseases such as diabetes, hypertension, and other heart related diseases. Prevalence of obesity is more frequent because of unhealthy diet. The aim of this study was to get access into nurses’ dietary habits in County hospital Čakovec during COVID-19 pandemic. In this study had participated 74 nurses that work in County hospital Čakovec. There was a larger response among female nurses, 62 (84%) of them while there was 12 (16%) male nurses. Third of the participants, 22 (30%) of them was in the age group between 35 and 44 years old. High school education was noted among 45 (61%) nurses. The results of this study show that body mass index of female nurses is smaller than body mass index of male nurses. More than 70% of nurses eats breakfast regularly, while at home or when they come to work. County hospital Čakovec offers their staff a hot meal that is consumed by more than 80% of participants. If participants do not take meal from hospitals restaurant then they usually bring home cooked meal to work. More than 50% of nurses has a habit of bringing a meal to night shift which is usually also prepared at home. Water is the most consumed beverage during shift. Perception towards their own eating habits was divided between healthy and unhealthy. Even though difficulty and volume of the work are increasing every day, nurses must invest some time into creating healthy habits. Devoting can prevent occurrence of consequences that have a negative impact on one’s life.

Zanimanje medicinske sestre/tehničara jedno je od zanimanja koja iziskuju 24-satnu dostupnost usluga. Sukladno tome, većina zdravstvenih radnika će svoj radni vijek provesti u nekoj od kombinacija smjenskog rada. Smjenski rad je definiran kao rad čiji se vremenski raspored trajno ili učestalo nalazi izvan standardnog radnog vremena. Upravo te različite kombinacije smjenskog rada izvor su i poremećaja zdravlja i dobrobiti medicinskih sestara/tehničara. Tegobe koje se često javljaju kao posljedica poremećaja uzrokovanih smjenskim radom su: glavobolje, bolovi u leđima, gastritis, poremećaji menstrualnog ciklusa kod žena, depresija, anksioznost i socijalna izolacija. Osim fizičkih, psihičkih i socijalnih poremećaja, kao posljedica desinkronizacije cirkadijiskih ritmova može doći i do simptoma poput umora, nesanice i smanjenih kognitivnih sposobnosti. Takva stanja utječu ne samo na medicinsku sestru/tehničara, već i na sigurnost pacijenta, ali i opće populacije. Cilj ovog rada bio je usporediti kvalitetu zdravlja i sna, te zadovoljstvo uvjetima rada kod medicinskih sestara/tehničara koji rade u smjenskom radu s izmjenama 12-satnih dnevnih smjena s 12-satnim noćnim smjenama ili s rotacijama jutarnjih, poslijepodnevnih i noćnih smjena te oni koje rade u dežurstvu (24 sata) naspram medicinskih sestara/tehničara koji rade u ostalim oblicima smjenskog i nesmjenskog rada. Istraživanje je provedeno putem Interneta u razdoblju od 6. svibnja 2020. godine do 20. srpnja 2020. godine. Kao instrument istraživanja koristio se posebno strukturirani upitnik za potrebe ovog rada. Upitnik: „Samoprocjena medicinskih sestara/tehničara o utjecaju rada na kvalitetu osobnog zdravlja i sna“ izrađen je putem aplikacije Google docs obrasci. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 1257 sudionika. Sudionici su prije početka ispunjavanja upitnika upoznati sa njegovom svrhom. Ispunjavanju su pristupali anonimno i dobrovoljno. Prema rezultatima, utvrđeno je da medicinske sestre/tehničari koji rade u 12-satnim izmjenama dnevnih i noćnih smjena, oni koji rade u rotacijama dan/poslijepodne/noć, te oni koji rade u dežurstvu (24 sata) sa 99% sigurnošću će iskazivati veće nezadovoljstvo uvjetima rada, vlastitim obrascem spavanja, te zdravljem. Zaključak temeljen na ovim rezultatima, upućuje na važnost inplementacije strategija i mjera prevencije koje će spriječiti ili barem smanjiti nezadovoljstvo i njegove posljedice među smjenskim radnicima. The occupation of a nurse/technician is one of the professions that require a 24-hour availability of services. Accordingly, most healthcare professionals will spend their working life in one of the combinations of shiftwork. Shift work is defined as work whose time schedule is permanently or frequently outside standard working hours. It is precisely these different combinations of shiftwork that are the source of health and well-being disorders of nurses/technicians. Problems that often occur as a result of shiftwork disorders are: headaches, back pain, gastritis, menstrual cycle disorders in women, depression, anxiety and social isolation. In addition to physical, mental and social disorders, symptoms such as fatigue, insomnia and decreased cognitive abilities may also occur as a consequence of the desynchronisation of circadian rhythms. Such conditions affect not only the nurse/technician, but also the safety of the patient, and general population. The aim of this paper was to compare the quality of health and sleep, and satisfaction with working conditions of nurses/technicians working in shifts with changes of 12-hour daily shifts with 12-hour night shifts or with rotations of morning, afternoon and night shifts and those working on duty(24 hours) in relation to nurses/technicians working in other forms of shift and shift work. The research was conducted online from May 6, 2020 to July 20, 2020. A specially structured questionnaire for the purpose of this paper was used as a research instrument. Questionnaire: “Self-assessment of nurses/technicians on the impact of work on the quality of personal health and sleep” was made through Google docs forms. A total of 1257 participants participated in the survey. Participants were informed of its purpose before the questionnaire was started. They approached the fulfillment anonymously and voluntarily. According to the results, it has been established that nurses/technicians working in 12-hour changes of day and night shifts, those working in rotation day/afternoon/night, and those working on duty (24 hours) with 99% certainty will demonstrate greater dissatisfaction with working conditions, their own sleep pattern and health condition. The conclusion based on these results points to the importance of intriguing prevention strategies and measures that will prevent or at least reduce dissatisfaction and its consequences among shiftworkers.

Cilj ovog istraživanja je ispitati kako radnici u tri rotirajuće smjene usklađuju radnu i privatnu svakodnevicu. Istražuje se pojavljuje li se konflikt između radne i obiteljske uloge, kako smjenski radnici provode slobodno vrijeme te cjelokupno zdravstveno stanje zaposlenih. Za proučavanje navedenog provedeno je kvalitativno istraživanje s naglaskom na iskustvu zaposlenih. Podatci su prikupljeni polustrukturiranim intervjuem. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 6 sugovornika i sugovornica zaposlenih u izmjenama dnevne/ih i noćne smjene. Rezultati istraživanja pokazuju kako je zaposlenicima radna svakodnevica primarna nad privatnom, odnosno oko radne svakodnevice konstruiraju privatnu. Potvrđeno je dvosmjerno postojanje konflikta uloga, odnosno uočeno je postojanje konflikta rad-obitelj kao i obitelj-rad. Slobodnim vremenom zaposlenici smatraju svo ono vrijeme kada nisu na poslu. Tada glavninu vremena provode odmarajući se, posvećuju vrijeme obitelji, zatim i prijateljima. Društveni život se pokazao kao jako bitnim zaposlenima jer su se zbog aktivnijeg društvenog života spremni manje odmarati ili čak promijeniti smjenski sustav ako se osjećaju isključenim iz života zajednice. Istraživanje je potvrdilo negativne posljedice smjenskog rada na cjelokupno zdravlje zaposlenih. The aim of this research paper is to explain how workers in three rotational shifts balance their work and private everyday life. It is researched whether there is an appearance of conflict between work and family roles, how do shift workers spend their leisure time and how is their overall health. For this research topic, qualitative research has been conducted with the focus on the experience of the works. The data have been gathered using semi structured interviews. In total 6 people who work in alternating day shift/s with night shift have been interviewed. The results show that for the workers the work obligations take precedence over their private everyday life, meaning that workers construct their private everyday life around their work obligations. Bidirectional existence of role conflict has been confirmed. In other words, there is a work-family and family-work conflict. Workers define their leisure time as any time spent away from work obligations. They spent most of their leisure time resting, with their family and lastly friends. Social life is very important to the workers. In order to secure more active social life, workers are willing to spend less time resting or even change their shift structure if they are excluded from the community life. Lastly, the research has confirmed the negative effect of the shift work on the overall worker’s health.

Cilj istraživanja: Utvrditi postoji li značajan utjecaj smjenskog rada na prisutnost poremećaja spavanja i poremećaja pažnje kod medicinskih sestara. Utvrditi ovisi li utjecaj smjenskog rada na prisutnost poremećaja spavanja i poremećaja pažnje u medicinskih sestara o okolnim čimbenicima kao što su odjel na kojem medicinska sestra radi ili godine radnog iskustva koje je medicinska sestra provela u smjenskom radu. Utvrditi postoje li razlike u cirkadijarnim ritmovima smjenskih i ne –smjenskih radnika. Metode: Istraživanje je provedeno u KB Merkur na prigodnom uzorku iz populacije medicinskih sestara i tehničara zaposlenih u bolnici s ciljem dobivanja što bolje reprezentativnosti po pitanju dobi, godina radnog iskustva te odjela na kojima su medicinske sestre i tehničari zaposleni. Izvor podataka bit će anketni upitnik kojim su obuhvaćena pitanja o kvaliteti sna, svjesnoj pažnji i jutarnjosti-večernjosti. Rezultati: Ovo istraživanje je pokazalo kakav utjecaj smjenski rad ima na kvalitetu sna, poremećaje pažnje i cirkadijarni ritam ispitanika te kakva je povezanost odjela na kojem ispitanik radi i njegovog radnog iskustva sa svjesnom pažnjom i kvalitetom sna. Zaključci: Istraživanje je pokazalo da postoji značajna razlika u kvaliteti sna između smjenskih i ne-smjenskih radnika te da ne-smjenski radnici u prosjeku imaju veću kvalitetu sna. Osim toga, postoji lagana pozitivna korelacija između godina radnog iskustva i kvalitete sna kod smjenskih radnika dok isto ne vrijedi za ne-smjenske radnike kod kojih nije pokazana povezanost između radnog iskustva i kvalitete sna. U uzorku ispitanika zaposlenih u KB Merkur ne postoji razlika između smjenskih i ne-smjenskih radnika u prosječnoj razini svjesne pažnje. Osim toga, ne može se ustvrditi statistički značajna korelacija između godina radnog iskustva i svjesne pažnje kod smjenskih i ne-smjenskih radnika, ali zanimljiva je činjenica da je koeficijent korelacije za smjenske radnike negativan, a za ne-smjenske radnike pozitivan. Odjel na kojem ispitanici rade nije se pokazao kao značajan prediktor razlike u kvaliteti sna ili razini izmjerene svjesne pažnje. Analizom cirkadijardnih ritmova ustanovilo se da su ne-smjenski radnici u prosjeku više jutarnji tipovi od smjenskih radnika te da postoji statistički značajna razlika cirkadijarnih ritmova između smjenskih i ne-smjenskih radnika. Research objectives: The aim of this study is to investigate if there is a significant influence of shift work on sleep quality and sleep disturbances as well as attention disorders in hospital nurses. Another aim of the study is to investigate if this relationship is dependent on other contextual factors, such as the department on which a respondent is employed or years spent in shift work. This study also investigates the differences in circadian rhythms between shift and non.-shift workers. Methods: The research was conducted in KB Merkur on a pattern taken out of the nurse and medical technician population employed in the hospital. The aim of the research was to have greater representativeness by including respondents from different departments as well as of different age and work experience. Data was collected by a survey that contained questions regarding sleep quality, mindful attention awareness and morningness –eveningness. Results: This research has shown the influence of shift work on sleep quality, mindful attention and circadian rhythm of the respondents as well as the influence of contextual factors on these relationships. Conclusions: There are a number of important findings that can be stated from this study. The first one is that there is a significant difference in sleep quality between shift and non-shift workers, and non-shift workers have a better sleep quality. Besides that, there is a light and positive correlation between years of work experience and sleep quality in shift workers, while the same cannot be stated for non-shift workers where such a relationship does not exist. Also, the study showed that there is no significant difference in mindful attention awareness between shift and non-shift workers. There is also no statistically relevant correlation between years of work experience and mindful attention awareness in shift and non-shift workers alike. However, it is interesting to notice that the correlation coefficient, although not statistically significant is positive for non-shift, and negative for shift workers. The department on which a respondent is employed has not shown to be an important predictor for difference in sleep quality of mindful attention awareness. Circadian rhythm analysis has shown that non-shift workers are, on average, more morning types than shift workers and that there is a significant difference between circadian rhythms of shift and non-shift workers.

Introduction. The nurse is the one who will be with patients, listen to them, talk to them, provide security, and focus their attention on them. The nurse is unique. The World Health Organisation defines quality of life as the perception of the role of the individual in the context of culture and values in which he lives and in relation to his goals, expectations, standards and concerns. Aim. To examine the quality of life of nurses in the Clinical Hospital Center Osijek and Health center Osijek. Study design. A cross-sectional study. Methods. The study includes the total of 117 nurses, 64 of whom work in the Clinical Hospital Centre in Osijek and 53 are employed in primary health care. The World Health Organization Quality of Life Questionnaire is used in the study. Demographic characteristics are examined in the first part of the questionnaire, and in the second part of the questionnaire participants were asked questions that are related to the quality of their lifestyle. Results. Nurses rated their quality of life as good (45.3 %), also, they are satisfied with their health (59.8 %). Respondents in the age group from 22 to 32 are most satisfied with the domain “Social relations” with the arithmetic mean of 63,06 and p value 0.048. All three questions from the domain “Social relationship of nurses” had high arithmetic means which were over 3.60. Conclusion. Quality of life of nurses is at a good level. Younger respondents have a better quality of life. Respondents are most satisfied with their own agility and meaning of their lives, while they are most dissatisfied with their financial situation and opportunities for recreation., Uvod. Medicinska je sestra ta koja će biti uz pacijenta, poslušati ga, razgovarati, pružiti osjećaj sigurnosti i usmjeravati svu svoju pažnju na njega. Medicinska je sestra jedinstvena. Svjetska zdravstvena organizacija definirala je kvalitetu života kao percepciju uloge pojedinca u kontekstu kulture i vrijednosti u kojima živi te u odnosu na njegove ciljeve, očekivanja, standarde i brige. Cilj. Ispitati kvalitetu života medicinskih sestara u Kliničkom bolničkom centru Osijek i Domu zdravlja Osijek. Nacrt studije. Presječna studija. Metode. U ispitivanje je bilo uključeno ukupno 117 medicinskih sestara/tehničara, od čega je 64 ispitanika bilo iz Kliničkog bolničkog centra (KBC) Osijek, a 53 iz primarne zdravstvene zaštite Doma zdravlja Osijek. U istraživanju se kao instrument ispitivanja primijenio anketni upitnik Anketa svjetske zdravstvene organizacije o kvaliteti života. Rezultati. Medicinske sestre ocijenile su svoju kvalitetu života dobrom (45,3 %), a također su zadovoljne i svojim zdravljem (59,8 %). Ispitanici u dobnoj skupini od 22 do 32 najzadovoljniji su domenom „Socijalni odnosi” s aritmetičkom sredinom od 63,06 uz vrijednost p = 0,048. Sva tri pitanja iz domene „Socijalni odnosi” imala su visoku aritmetičku sredinu, koja je iznosila više od 3,60. Zaključak. Kvaliteta života medicinskih sestara na dobroj je razini. Mlađi ispitanici imaju bolju kvalitetu života. Ispitanici su najzadovoljniji vlastitom agilnošću i značenjem svojih života, dok su najnezadovoljniji financijskom situacijom i mogućnostima za rekreaciju.

Cilj istraživanja: Cilj ovoga istraživanja jest istražiti učestalost, vrstu te okolnosti nastanka ozljeda na radu, kao i izloženost medicinskih sestara i tehničara psihosocijalnim stresorima u Općoj bolnici Pula. Nacrt studije: Presječno istraživanje. Materijali i metode: U istraživanje provedeno od 01. travnja 2017. do 01. svibnja 2017. godine uključeno je 191 medicinska sestara/tehničar iz Opće bolnice Pula. Kao instrument istraživanja korišten je posebno osmišljen anketni upitnik sastavljen od ukupno 22 pitanja. Upitnikom je utvrđena dob, spol, stručna sprema i socioekonomski status ispitanika. Njime su također dobiveni podaci o učestalosti, vrsti te okolnostima nastanka ozljeda na radnom mjestu te o razinama stresa medicinskih sestara i tehničara. Rezultati: Među svim ispitanicima bilo je 17 (8, 9 %) onih koji su doživjeli ozljedu na radu u proteklih šest mjeseci te 48 (25, 1%) onih koji su doživjeli ozljedu na radu unazad jedne godine. Prema lokalizaciji ozljede najčešće su ozljede trbuha, donjeg dijela leđa i zdjelice, a prema vrsti ozljede najčešći su ubodi oštrim predmetom. Postoji značajna povezanost smjenskog rada i učestalosti ozljeda kod medicinskih sestara/tehničara, kao i značajna povezanost između nastanka ozljeda te razine stresa ozlijeđenih medicinskih sestara i tehničara na njihovim radnim mjestima. Zaključak: Za smanjivanje učestalosti ozljeda na radu trebalo bi minimalizirati smjenski rad, čime bi se ujedno smanjila i razina stresa kojemu su na svojim radnim mjestima izložene medicinske sestre/tehničari.

U ovom je istraživanju posebna pozornost posvećena radnoj i obiteljskoj ulozi medicinskih sestara koje rade u smjenama, zatim konfliktu koji se među tim ulogama javlja, ali i uspješnosti rješavanja konflikta između radne i obiteljske uloge. Za tu je svrhu provedeno kvalitativno istraživanje utemeljeno na pregledu i analizi literature o poimanju konflikta rad-obitelj, smjenskom radu i profesiji medicinskih sestara. Podaci su prikupljeni putem polu-strukturiranih intervjua s medicinskim sestrama. Rezultati istraživanja pokazuju kako je u životu medicinskih sestara prisutna kompleksnost uloga medicinske sestre i majke te da je rad u smjenama za njih zahtjevan. Kako bi uspješno obavljale obje uloge bitna je kvalitetna organizacija svakodnevice. Istraživanjem se pokazuje da smjenski rad negativno utječe na uspješno funkcioniranje u radnim i obiteljskim obvezama, ali bez obzira na to medicinske sestre su uglavnom zadovoljne svojim obiteljskim i poslovnim životom.

Ovim radom ispitivana je učestalost uzimanja alkohola kod radnika koji rade u različitim tipovima smjenskog rada u šest različitih radnih organizacija u Republici Hrvatskoj u kojima dominira smjenski rad. Ispitivanje je provedeno upitnikom Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Ciljevi rada bili su analiza povezanosti smjenskog rada i navike pijenja alkohola u odnosu na stupanj obrazovanja, privrednu granu, djelatnost radne organizacije ispitanika i vrstu rada te percepciju vlastitog slobodnog vremena. U istraživanju je sudjelovalo 860 ispitanika, od kojih je 688 (80,0 %) bilo muškog spola. Rezultati su pokazali statistički značajnu razliku u učestalosti uporabe alkohola između pojedinih radnih organizacija (p, The aim of the study was to show whether there is a link between alcohol consumption, level of education, shift work and the perception of the quality of life. This study examined the prevalence of alcohol consumption among employees working in different types of shift work in six different organizations in the Republic of Croatia. The survey was conducted with a questionnaire designed by the Croatian Institute for Health Protection and Safety at Work. The study aimed to estimate the use of alcohol in relation to the level of education, economic sector, business and labour organization and alcohol consumption in relation to the workers' perception of their own free time. The study included 860 subjects, of whom 688 (80.0%) were male. The results showed a statistically significant difference in the frequency of alcohol use among individual work organizations (p

U ovom je istraživanju posebna pozornost posvećena radnoj i obiteljskoj ulozi medicinskih sestara koje rade u smjenama, zatim konfliktu koji se među tim ulogama javlja, ali i uspješnosti rješavanja konflikta između radne i obiteljske uloge. Za tu je svrhu provedeno kvalitativno istraživanje utemeljeno na pregledu i analizi literature o poimanju konflikta rad-obitelj, smjenskom radu i profesiji medicinskih sestara. Podaci su prikupljeni putem polu-strukturiranih intervjua s medicinskim sestrama. Rezultati istraživanja pokazuju kako je u životu medicinskih sestara prisutna kompleksnost uloga medicinske sestre i majke te da je rad u smjenama za njih zahtjevan. Kako bi uspješno obavljale obje uloge bitna je kvalitetna organizacija svakodnevice. Istraživanjem se pokazuje da smjenski rad negativno utječe na uspješno funkcioniranje u radnim i obiteljskim obvezama, ali bez obzira na to medicinske sestre su uglavnom zadovoljne svojim obiteljskim i poslovnim životom. In this research special attention has been given to work and family roles in nourses life, non-standard work shedules, then work-family conflict between these roles, and to the efficiency of resolving that conflict. Conflict is constructed on qualitative methods which included analysis and oversight of literature about work-family conflict, shift work and noursing profession. Also research data are based od semi-structure interview with eight nourses. Results of this research shows presence of the complexity of work and family roles in nourses life but also demands of shift work. In order to successfully perform both roles, good organization of everyday life is for them very important. This research shows that shift work makes negative control on successful family-work balance, but no matter of that, nourses are mainly satisfied with their family and work life.

Rad sa bolesnom djecom, kontakt sa roditeljima i smjenski rad utječu na poremećaj rada štitnjače kod većine sestara na opisanom odjelu

Dosadašnja istraživanja su pokazala negativne efekte smjenskog rada na zdravlje u čijoj se osnovi dominantno nalazi desinkronizacija i resinkronizacija bioloških ritmova. U ovakvim istraživanjima korišteni su, inter alia, i indikatori promjena dinamike srčane aktivnosti, kao što su parametri varijabiliteta R-R intervala, čije atipično smanjenje neki autori smatraju dobrim prediktorom kardiovaskularnih problema. Cilj istraživanja bio je utvrditi eventualne efekte smjenskog rada na parametre srčane dinamike te subjektivnu dobrobit medicinskih sestara različite dužine radnog staža. U ispitivanju su sudjelovale dvije skupine od po 24 medicinske sestre, izjednačene po dobi i duljini radnog staža. Jedna je skupina radila u trosmjenskom sustavu rotacije smjena, a druga (kontrolna) samo u dnevnoj smjeni. Na osnovi dužine radnog staža, skupine su podijeljene u tri komparabilne podskupine s po osam sudionica, i to s: 1-10, 11-20 i 21-30 godina radnog staža. Srčana aktivnost (R-R intervali) kontinuirano je registrirana za vrijeme jutarnje radne smjene pomoću Data Logging sustava. Sudionice su također procjenjivale zadovoljstvo i težinu posla, te utjecaj radnog vremena na ostale segmente života. Analiza rezultata je pokazala razlike u varijabilitetu srčane aktivnosti (DM-indeks) između smjenskih i dnevnih radnica do 20 godina staža, što ukazuje na smanjenje dinamike srčane aktivnosti kod smjenskih radnica. Razlike među najstarijim skupinama nisu nađene, što se može pripisati spontanoj selekciji gdje su smjenske radnice sa zdravstvenim problemima premještane u dnevnu smjenu. Smjenske radnice su bile manje zadovoljne svojim poslom, procjenjivale su ga težim nego dnevne radnice, te su iskazale veću razinu negativnog utjecaja posla na ostale domene života. Iako je zbog zahtjevnosti prikupljanja psihofizioloških varijabli uzorak u istraživanju specifičan i malen, rezultati pokazuju zadovoljavajuću pouzdanost i upućuju na nižu razinu dobrobiti smjenskih u odnosu na dnevne radnice.

Dosadašnja istraživanja utjecaja smjenskoga rada na društveni i obiteljski život većinom su provođena na radnicima koji rade na različitim poslovima i u različitim uvjetima, što otežava usporedbu njihovih rezultata. Osim toga, najčešće su uspoređivani društveni i obiteljski život smjenskih i nesmjenskih radnika, dok je ispitivanje efekta različitih tipova smjena u ovom području relativno zanemareno. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati utjecaj različitih tipova smjenskoga rada na neke aspekte društvenoga i obiteljskog života radnika u sličnim zanimanjima. U istraživanju su sudjelovale četiri skupine radnika: radnici u stalnoj jutarnjoj smjeni (N = 41), radnici u dvije smjene (jutro-poslijepodne ; N = 35), radnici u tri smjene (jutroposlijepodne- noć; N = 38) i radnici u stalnoj noćnoj smjeni (N = 23). Sve četiri skupine ispitanika su zaposlenici proizvodnih pogona tvornica u Zadru, Šibeniku i Rijeci, te se skupine međusobno ne razlikuju po dobi, niti po stručnoj spremi, no razlikuju se po spolu. Naime, među radnicima u tri smjene i radnicima u stalnoj noćnoj smjeni značajno je manji broj žena. Ispitanici su popunjavali upitnik adaptiran za potrebe ovoga istraživanja, koji se sastojao od pitanja vezanih uz interferenciju radnoga vremena s društvenim i obiteljskim životom i s obavljanjem formalnih poslova, te uz zadovoljstvo poslom i radnim vremenom. U obradi rezultata korištene su analize kovarijance sa spolom kao kovarijatom. Rezultati su pokazali da je od različitih tipova smjenskoga rada za društveni i obiteljski život najpogubniji noćni rad, a nakon toga rad u tri rotirajuće smjene. Radnici u tim smjenama imaju najniže zadovoljstvo radnim vremenom i poslom, te najveću želju za promjenom radnoga vremena., Previous research of effects of shiftwork on social and domestic life were mostly carried out on workers who worked at different jobs and in different conditions, which makes the comparison of their results rather difficult. Besides, they mostly compared social and domestic lives of shiftworkers with that of nonshiftworkers, while the examination of effects of different types of shifts was mainly neglected. The goal of this research was to examine the influences of different types of shiftwork on certain aspects of social and domestic life of workers in similar occupations. Four groups of workers took part in the research: workers in permanent morning shift (N = 41), workers in two shifts (morning-afternoon; N = 35), workers in three shifts (morning-afternoon-night; N = 38) and workers in permanent night shift (N = 23). All four groups were employees in similar manufacturing plants in Zadar, Šibenik and Rijeka, and there are no differences between the groups considering neither age nor educational level, but they do differ in gender (in the group of permanent night workers there are significantly less women). The subjects filled out a questionnaire adapted for this research, that consisted out of questions relating to interference of work time with social and domestic life and conduction of formal affairs, and questions about work time and job satisfaction. For data processing analyses of covariance with gender as a covariate were used. Among different types of shiftwork the one that has shown the most negative influence on social and domestic life is permanent night work, immediately followed by working in three rotating shifts. Permanent night workers and workers in three rotating shifts also have lower job satisfaction and satisfaction with their working hours, and consequently a greater desire to change their working time pattern.

Cilj:Istražiti povezanost cirkadijanog ritma, prekomjerne dnevne pospanosti te kvalitete spavanja medicinskih sestara i tehničara u KBC Split, te utvrditi utjecaj smjenskog rada na kvalitetu spavanja i razinu prekomjerne dnevne pospanosti ispitanika. Metode:Provedeno je presječno istraživanje u koje je bilo uključeno 404 medicinske sestre (386) i tehničari (18) KBC Split koji su anketirani na radnom mjestu tijekom travnja i svibnja 2014. godine. Ispitanici su ispunili anonimne upitnike koji su sadržavali pitanja o dobi, spolu, smjenskom radu, bračnom statusu, broju djece, duljini radnog staža, te upitnik Jeste li jutarnji ili večernji tip?, na temelju kojih se procijenio kronotip ispitanika, potom Pittsburški upitnik za procjenu kvalitete spavanja, te Epworthovu ljestvicu pospanosti za procjenu prekomjerne dnevne pospanosti ispitanika. Rezultati:Rezultati istraživanja pokazuju da je kvaliteta spavanja ispitanika mjerena ukupnim rezultatom postignutim PSQI upitnikom 10.51±3.03 (5- 22), čime se može zaključiti da medicinske sestre i tehničari KBC Split imaju lošu kvalitetu spavanja Rezultati dobiveni Epworthovom ljestvicom pospanosti (ESS) pokazuju da 58.4 % nema pretjeranu dnevnu pospanost. Raspodjela ispitanika prema tipu jutarnjosti ili večernjosti dobivena upitnikom Jeste li jutarnji ili večernji tip? pokazuje da je 54.7 % ispitanika u kategoriji prijelaznog tipa. Ukupna vrijednost postignuta PSQI upitnikom značajno je veća u ispitanika koji rade noću u odnosu na ispitanike koji rade dnevne smjene 10.82±2.98 prema 9.97±3.06, p=0.08)što ukazuje na lošiju kvalitetu spavanja u ispitanika koji rade noću, koji ujedno imaju lošiju kvalitetu spavanja (2.05±0.81 prema 1.8±0.73, p=0.002), smanjenu učinkovitost spavanja (0.79±0.95 prema 0.39±0.78, p< 0.001), te izraženije dnevne smetnje zbog lošije kvalitete spavanja noću (1.97±0.66 prema 1.82±0.6, p=0.024) u odnosu na ispitanike koji rade dnevne smjene. Zaključci:Većina ispitanika ima lošu kvalitetu spavanja, i prema kronotipu spada u prijelazni tip. Kada se u obzir uzme utjecaj smjenskog rada, u zaključku se može istaknuti da ispitanici koji rade smjenski rad imaju lošiju kvalitetu spavanja, smanjenu učinkovitost spavanja, izraženije smetnje tijekom dana zbog lošijeg spavanja noću te izraženiju prekomjernu dnevnu pospanost u odnosu na ispitanike koji rade dnevne smjene.

Dosadašnja istraživanja utjecaja smjenskog rada na društveni i obiteljski život većinom su provođena na radnicima koji rade na različitim poslovima i u različitim uvjetima, što otežava usporedbu njihovih rezultata. Osim toga, najčešće su uspoređivani društveni i obiteljski život smjenskih i nesmjenskih radnika, dok je ispitivanje efekta različitih tipova smjena u ovom području relativno zanemareno. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utjecaj različitih tipova smjenskog rada na neke aspekte društvenog i obiteljskog života radnika u sličnim zanimanjima. U istraživanju su sudjelovale četiri skupine radnika: radnici u stalnoj jutarnjoj smjeni (N=41), radnici u dvije smjene (jutro-poslijepodne ; N=35), radnici u tri smjene (jutro-poslijepodne-noć ; N=38) i radnici u stalnoj noćnoj smjeni (N=23). Sve četiri skupine ispitanika su zaposlenici proizvodnih pogona tvornica u Zadru, Šibeniku i Rijeci, te se skupine međusobno ne razlikuju po dobi niti po stručnoj spremi, no razlikuju se po spolu. Naime, među radnicima u tri smjene i radnicima u stalnoj noćnoj smjeni značajno je manji broj žena. Ispitanici su popunjavali upitnik adaptiran za potrebe ovog istraživanja, koji se sastojao od pitanja vezanih uz interferenciju radnog vremena s društvenim i obiteljskim životom i s obavljanjem formalnih poslova te uz zadovoljstvo poslom i radnim vremenom. U obradi rezultata korištene su analize kovarijance sa spolom kao kovarijatom. Rezultati su pokazali da je od različitih tipova smjenskog rada za društveni i obiteljski život najpogubniji noćni rad, a nakon toga rad u tri rotirajuće smjene. Radnici u tim smjenama imaju najniže zadovoljstvo radnim vremenom i zadovoljstvo poslom, te najveću želju za promjenom radnog vremena.

Izvori stresa na poslu i smjenski rad kod medicinskih sestara/tehničara

U prezentaciji su opisani radni i životni uvjeti pomoraca na brodu, te utjecaj klimatskih uvjeta, umora i smjenskog rada.

Cilj: Utvrditi postoje li razlike u poremećajima sna i odmora među medicinskim sestrama/tehničarima koji rade samo jutarnje smjene i koji rade u smjenama s obzirom na dob, spol i obrazovanje te utvrditi koji su medicinske sestre/tehničari tip osobe s obzirom na jutarnjost-večernjost. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 471 medicinska sestara/tehničar zaposleni u Kliničkom bolničkom centru Osijek. Kao instrument istraživanja uporabljen je anketni upitnik kreiran za potrebe ovog istraživanja uključujući standardizirane Pittsburghovu skalu spavanja te jutarnje-večernju skalu. Primijenjena je deskriptivna i neparametrijska statistička obrada, a razina značajnosti je postavljena na α=0.05. Rezultati: Ispitanici u dobi 31-40 godina ne spavaju dovoljno nakon noćne smjene (p=0.035). Više problema sa spavanjem imaju ispitanici koji rade sve tri smjene (p=0.036). Učinkovitost sna veća je od 85 % kod starijih ispitanika, ali imaju više poremećaja sna (p=0.017). Spol i stupanj obrazovanja ne utječu na razloge nespavanja. Kako su više jutarnji nego večernji tip, navodi 152 (32 %) ispitanika, više žena (p

U ovom istraživanju ispitana je tolerancija zdravstvenih djelatnika na smjenski rad s obzirom na radno opterećenje, uvjete spavanja i neke osobine zdravstvenih djelatnika (dimenzija jutarnjosti/večernjosti i dob). Pomoću baterije upitnika ispitano je 214 zdravstvenih djelatnika Opće bolnice Varaždin koji su radili u 12 satnim brzo izmjenjujućim smjenama. Utvrđeno je da određeni aspekti radnog opterećenja (tjelesno i mentalno opterećenje, vremenski pritisci i emocionalni stres) mogu objasniti mali dio varijance (5, 1%) kvalitete spavanja te da je kvaliteta spavanja značajno povezana s tjelesnim opterećenjem u dnevnoj smjeni te s tjelesnim i mentalnim opterećenjem i vremenskim pritiscima u noćnoj smjeni. Vrlo dobrim prediktorom u predikciji kvalitete spavanja pokazali su se Uvjeti spavanja koji objašnjavaju čak 30, 8% varijabiliteta kvalitete spavanja dok pretpostavka o povezanosti večernjosti i lošije kvalitete spavanja nije potvrđena. Što se tiče dobi, mlađi sudionici istraživanja imali su bolju kvalitetu spavanja od svojih starijih kolega što ukazuje na veću toleranciju na smjenski rad.

Sleepiness is a widespread phenomenon in the busy industrial countries, and many studies have identified its significant negative impacts on individuals and society. Particularly important are the data that associate sleepiness with the risk of accidents at workplace and in transport, pointing to shift workers as the most vulnerable population. It is generally accepted that two basic physiological processes regulate sleepiness: homeostatic and circadian rhythmic processes. Recent research has proposed the third component regulating sleepiness, that is, the wake drive or the arousal system. The role of the arousal system in regulating sleepiness has partly been addressed by the studies of the pathophysiology of insomnia, which is often described as a disorder of hyperarousal. Experimental and correlational studies on the relation between sleepiness and arousal in good sleepers have generally indicated that both physiological and cognitive arousal are related to the standard measures of sleepiness. Taking into account the role of the arousal system in regulating sleepiness widens the possibilities for the management of sleep disorders and could also help in solving the problem of excessive sleepiness at work and the wheel., Pospanost je raširena pojava u industrijskim zemljama i njeni negativni učinci na pojedince i društvo ustanovljeni su u brojnim istraživanjima. Od posebne su važnosti podaci koji upućuju na to da pospanost povećava vjerojatnost nesreća na radu i u prometu, što je naročito izraženo u populaciji smjenskih radnika. Općenito je prihvaćeno da pospanost reguliraju dva temeljna fiziološka procesa, od koji se jedan odnosi na homeostazu spavanja, a drugi na cirkadijurno funkcioniranje organizma. Nedavno objavljeni modeli pospanosti predložili su uključivanje nagona za budnošću, odnosno razine aktivacije, kao trećeg čimbenika koji sudjeluje u regulaciji pospanosti. Ideje o važnosti aktivacijskog sustava u regulaciji pospanosti dijelom su proizašle iz ispitivanja patofiziologije nesanice koja se često opisuje kao poremećaj pretjerane pobuđenosti. Eksperimentalna i korelacijska istraživanja odnosa između pospanosti i aktivacije kod dobrih spavača općenito su pokazala kako su fiziološka i kognitivna aktivacija povezane sa standardnim mjerama pospanosti. Uvažavanje aktivacijskog sustava u regulaciji pospanosti otvara šire mogućnosti za rješavanje problema sa spavanjem te bi također moglo pomoći u rješavanju problema pretjerane pospanosti u različitim radnim okruženjima i prometu.

The objective of this study was to examine the perception of conflict between work and family roles and job, family, and life satisfaction among nurses in Croatia. One hundred and twenty-nine nurses (married mothers) working in hospitals in Zadar, Šibenik, and Split were divided in four groups according to their worktime schedule. The participants completed a survey, which included a set of sociodemographic-type questions, questions about the level and allocation of family responsibilities between spouses, and scales measuring the perceived negative effects of worktime, psychological demands of the work, work-family conflict, and semantic differential scales for measuring the affective and cognitive-evaluative component of job, family, and life satisfaction. This was the first study in Croatia to deal with work-family conflict among nurses or workers with different shift systems. The results of this study indicate that nurses working morning shifts only experienced less conflict between work and family than other groups of nurses, who worked the morning, afternoon, and the night shift. The cognitive-evaluative component of job satisfaction was the highest among morning shift nurses and the lowest in nurses who worked 12-hour shifts, while the affective component of life satisfaction was the lowest in nurses working irregular and backward rotated shifts. These results confi rm that shiftwork makes the work-family role conflict even worse. They also support the view that the type of shift rotation matters., Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati percepciju sukoba između radnih i obiteljskih uloga i radno, obiteljsko i životno zadovoljstvo kod medicinskih sestara s obzirom na različite vrste organizacije radnoga vremena. 129 udatih medicinskih sestara majki koje rade u bolnicama u Zadru, Šibeniku i Splitu podijeljeno je u 4 skupine s obzirom na vrstu organizacije radnoga vremena. Sudionice su ispunile upitnik koji je uključivao set pitanja sociodemografskoga tipa, pitanja o količini i raspodjeli obiteljskih odgovornosti među supružnicima i skale koje mjere percipirane negativne efekte radnoga vremena, psihološke zahtjeve posla, sukob između radne i obiteljske uloge te skale semantičkoga diferencijala za mjerenje afektivne i kognitivnoevaluativne komponente radnog i obiteljskog zadovoljstva i života općenito. Ovo je prvo istraživanje provedeno u Hrvatskoj u kojem je ispitivan sukob radne i obiteljske uloge kod medicinskih sestara ili općenito radnika s različitim sustavima smjenskoga rada. Rezultati pokazuju da sestre koje rade u stalnim jutarnjim smjenama doživljavaju manje sukoba zbog ometajućih utjecaja rada na obitelj od grupe medicinskih sestara koje su radile u tri smjene (u koje je uključena noćna smjena). Kognitivno-evaluativna komponenta zadovoljstva poslom bila je najviša kod medicinskih sestara s jutarnjim smjenama, a najniža kod onih koje su radile u 12-satnim smjenama. Afektivna komponenta zadovoljstva životom bila je najniža kod medicinskih sestara koje su radile u iregularnim i unatrag rotiranim smjenama. Ovi su rezultati dodatan pokazatelj različitih i više ili manje negativnih efekata smjenskoga rada na sukob između radnih i obiteljskih uloga te dodatno upozoravaju na važnost uzimanja u obzir vrste rotacije smjena.

Dosadašnja istraživanja utjecaja smjenskog rada na društveni i obiteljski život većinom su provođena na radnicima koji rade na različitim poslovima i u različitim radnim uvjetima, zbog čega je otežana usporedba njihovih kontradiktornih rezultata. Osim toga, u većini dosadašnjih istraživanja pažnja istraživača bila je usmjerena na usporedbu društveno- obiteljskog života smjenskih i nesmjenskih radnika, dok je ispitivanje efekta različitih tipova smjena u ovom području relativno zanemareno. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati utjecaj različitih tipova smjenskog rada na neke aspekte društvenog i obiteljskog života radnika u sličnim zanimanjima. U istraživanju su sudjelovale četiri skupine radnika: radnici u stalnoj jutarnjoj smjeni (N=41), radnici u dvije smjene (jutro- poslijepodne ; N=35), radnici u tri smjene (jutro-poslijepodne-noć ; N=38) i radnici u stalnoj noćnoj smjeni (N=23). Sve četiri skupine ispitanika su zaposlenici proizvodnih pogona nekoliko tvornica u Zadru, Šibeniku i Rijeci, te se skupine međusobno ne razlikuju po dobi (M ukupnog uzorka=43 godine, SD=10.2), niti po stručnoj spremi (većinom su srednje stručne spreme), no razlikuju se po spolu. Naime, među radnicima u tri smjene i radnicima u stalnoj noćnoj smjeni značajno je manji broj žena (N žena u stalnoj noćnoj smjeni= 3, N žena u tri smjene= 6). Ispitanici su popunjavali upitnik adaptiran za potrebe ovog istraživanja, koji se sastojao od Skale interferencije radnog vremena s društvenim i obiteljskim životom, Skale interferencije radnog vremena s obavljanjem formalnih poslova te pitanja vezanih uz zadovoljstvo poslom i radnim vremenom. S obzirom na razlike u omjeru muškaraca i žena u različitim skupinama radnika, u obradi rezultata korištene su analize kovarijance sa spolom kao kovarijatom. Rezultati su pokazali da je od različitih tipova smjenskog rada za društveni i obiteljski život najpogubniji noćni rad, a nakon toga rad u tri rotirajuće smjene. Radnici u stalnoj noćnoj smjeni i radnici u tri rotirajuće smjene imaju najniže zadovoljstvo radnim vremenom i zadovoljstvo poslom, te najveću želju za promjenom radnog vremena. Dobiveni rezultati ukazuju na važnost društveno-obiteljskih aspekata života radnika u organizaciji smjenskog rada.

Pojam radnog vremena je po prvi put zakonski definiran u Hrvatskoj novim Zakonom o radu nakon što je usklađen s Direktivom o radnom vremenu na koju je značajno utjecala judikatura Europskog suda pravde. U radu je obrađen pojam radnog vremena, puno radno vrijeme, prekovremeni rad, smjenski rad, noćni rad, preraspodjela radnog vremena, ndepuno radno vrijeme, skraćeno radno vrijeme, radno vrijeme u europskom radnom pravu, radno vrijemei rodne razlike, fleksibilnost radnog vremena, odnos radnog i slobodnog vremena, radno vrijeme u Njemačkoj, Japanu i SAD-u

U sklopu šireg istraživanja smjenskog rada na medicinskim sestrama provedeno je istraživanje s ciljem evaluacije nekih fizioloških i psiholoških indikatora težine rada u smjenama na trima od trinaest bolničkih odjela, čiju su težinu procjenjivale medicinske sestre. Među najtežima je procjenjen rad na Odjelu za kirurgiju (drugi rang) i Odjelu za pedijatriju (četvrti rang), dok je među najlakšima procjenjen Odjel za infektivne bolesti (dvanaesti rang). U ispitivanju je sudjelovalo 18 ispitanica kojima su pomoću Data Logging Systema kontinuirano registrirani srčani R-R inetvali prije, za vrijeme i poslije spavanja, odnosno u jutarnjoj i noćnoj smjeni. Prije i nakon smjenâ ispitanice su procjenjivale pet faktora umora pomoću SOFI-upitnika. Analize R-R intervala pokazale su da nema razlika u razini ove varijable za vrijeme spavanja između medicinskih sestara triju odjela. Rezultati su pak pokazali značajne razlike između spavanja i dviju radnih smjena, kao i razlike između jutarnje i noćne smjene unutar triju odjela. Prema razini i promjenama R-R intervala, u sva tri odjela, jutarnja smjena čini se težom od noćne, dok se umor nakon noćne smjene procjenjuje skoro dvostruko većim u odnosu na jutarnju smjenu. Ovaj naizgledni paradoks vjerojatno je uvjetovan manjim kvantumom rada u noćnoj smjeni, dok je veći umor u istoj smjeni najvjerojatnije posljedica kumulativnih efekata umora tijekom dana i desinkronizacije bioloških ritmova u smjenskom radu. Spektralna analiza vremenskih serija R-R intrvala pokazala je razlike u snazi spektra između spavanja, te jutarnje i noćne smjene, koje se mogu dijelom pripisati efektima različitih faza cirkadijurnog ciklusa i umora na prevalenciju parasimpatikusa u modulaciji srčane aktivnosti u noćnoj smjeni.

Smjenski rad, po definiciji, podrazumijeva promjenu ciklusa budnost/spavanje. Također se podrazumijeva da se kod smjenskih radnika javljaju promjene u razini pospanosti i u nekim kognitivnim funkcijama, kao što su pažnja, pamćenje i sl. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati promjene uvjetovane 24-satnom radnom smjenom u učinku na nekim kognitivnim testovima, u subjektivnoj procjeni pospanosti te ispitati povezanost između učinka na pojedinim kognitivnim testovima, subjektivne procjene pospanosti, procjene stresnosti protekle radne smjene i individualnih karakteristika spavanja. Sudionici su zdravi mladi specijalizanti anesteziologije (N=26). Primijenjeni su sljedeći kognitivni testovi: Auditivno- verbalni test učenja (AVLT), Test pamćenja brojeva (Wechsler) i Test perifernog zamjećivanja. Osim toga primjenjena je Stanfordska skala pospanosti, Upitnik cirkadijurnih tipova te upitnik o količini spavanja tijekom dežurstva. Instrumenti su primijenjeni na početku dežurstva (oko 8 sati ujutro) te na kraju (oko 8 sati ujutro idući dan). T - test za male zavisne uzorke pokazao je da postoji statistički značajna razlika u učinku na testu Auditivno-verbalnog učenja na početku i nakon radne smjene, u smjeru pogoršanja učinka nakon smjene. Ne postoji statistički značajna razlika u učinku na testu Perifernog zamjećivanja i na Testu pamćenja brojeva unaprijed. U testu Pamćenja brojeva unazad, postoji značajna razlika i to u smjeru poboljšanja učinka nakon radne smjene. Sudionici su značajno pospaniji nakon radne smjene. Značajna je negativna korelacija između stupnja procijenjene stresnosti radne smjene i broja sati koje su ispitanici spavali tijekom smjene.

Cilj ovog istraživanja je bio ispitati konflikt radne i obiteljske uloge kod žena koje rade u smjenama. Vrlo je malo istraživanja na ovom području u društvima kao što je naše, gdje je još uvijek izražena tradicionalna uloga žene, što bi u osnovi moglo povećati rizik da profesionalna uloga bude u konfliktu s ulogom majke i kućanice. Ako posao žene uključuje i rad u smjenama, koji općenito govoreći negativno utječe na različite aspekte življenja, moglo se pretpostaviti da će konflikt kod tih radnica biti veći. Integrativni model konflikta radne i obiteljske uloge Fronea i suradnika (1992 ; 1997) bio je polazište u ovom istraživanju. Dobiveno je da su konflikt rad-obitelj i konflikt obitelj-rad dva odvojena konstrukta, te da ih stoga determiniraju različiti faktori: percipirane karakteristike posla (težina posla i organizacija radnog vremena) konflikt rad-obitelj i zadovoljstvo poslom, a kvaliteta obiteljskog funkcioniranja veličinu konflikta obitelj-rad i zadovoljstvo s obitelji. Socijalna podrška od nadređenog se mogla smatrati 'buffer' varijablom u odnosu karakteristika posla i konflikta rad-obitelj, a socijalna podrška od obitelji kao 'buffer' varijabla u odnosu karakteristika obiteljskog života i konflikta obitelj-rad. Također je dobiveno da su procjene zadovoljstva poslom i obiteljskim životom povezane s procjenama zadovoljstva životom općenito. Utvrđeno je da smjenske radnice doživljavaju negativnijim efekte vremena rada na zdravlje, društveni i obiteljski život, a veća je proporcija nesmjenskih radnica koje imaju odgovornost za brigu o starijoj osobi u usporedbi sa smjenskim radnicama. Nadalje, utvrđeno je da je veličina konflikta zbog ometajućeg djelovanja rada na obitelj veća kod smjenskih radnica, a nema razlike u konfliktu zbog ometajućeg djelovanja obitelji na rad, ni u procjenjenim razinama kvalitete obiteljskog funkcioniranja između smjenskih i dnevnih radnica. Kognitivno-evaluativna komponenta zadovoljstva poslom bila je najveća kod dnevnih radnica, a najmanja kod radnica koje rade u dvanaestosatnim smjenama, a za afektivnu komponentu zadovoljstva životom dobiveno da je ona najmanja kod ispitanica koje rade u iregularnim i unatrag rotiranim smjenama, a procjene zadovoljstva s obitelji su veće kod smjenskih radnica u odnosu na dnevne.

Europska direktiva o radnom vremenu postavlja minimalne zahtjeve za organizaciju radnog vremena kako bi se zdravlje i sigurnost radnika zaštitili od nepovoljnih učinaka predugog radnog vremena, neodgovarajućih stanki, neodgovarajućih dnevnih, tjednih i godišnjih odmora te od nepovoljnih učinaka noćnog ili smjenskog rada. Direktiva je od prvog prihvaćanja (93/104/EC) doživjela određene promjene (2000/34/EC i 2003/88/EC) kako zbog zahtjeva za poboljšanjem sigurnosti i zdravlja radnika, tako i zbog zahtjeva za većom kompetitivnošću europskog gospodarstva. Na osnovi praćenja procesa primjene direktive Europska komisija izradila je novi prijedlog izmjena direktive (COM/2004/0607). Međutim, između predstavnika europskih poslodavaca i radnika, kao i između Europskog parlamenta i nekih članica Europskog vijeća postoje nesuglasice o odredbama koje omogućuju individualno izuzeće od maksimalnog trajanja radnog tjedna, odredbama koje definiraju rad u pripravnosti, te odredbama koje produljuju referentno razdoblje za računanje maksimalnog trajanja radnog tjedna od 4 mjeseca na 12 mjeseci. Stoga odluka o dopunjenom prijedlogu izmjena direktive (COM/2005/0246) još nije donesena., SUMMARY: European Working Time Directive sets minimal requirements for the organization of working time in order to protect workers’ health and ensure safety from the adverse effects of long working hours, unsuitable breaks, daily and weekly rests and annual leaves, as well as from the adverse effects of night- or shift work. From its first adoption (93/104/EC) the Directive has undergone certain revisions (2000/34/EC and 2003/88/EC) due to the requirements for the improvement in safety and health, on one hand, and enhanced competitiveness of the European economy, on the other. Based on the follow up of the Directive implementation, the European Commission designed a new proposal for the revision (COM/2004/0607). However, there are dissidences between the representatives of European employers and workers, as well as between the European Parliament and some members of the European Council, regarding the provisions which enable individual opt-out from maximum weekly working time, provisions that define on-call work, and provisions that extend the reference periods for calculations of maximum weekly working time from 4 to 12 months. Therefore the decision on the amended Directive proposal (COM/2005/0246) has not yet been reached.

Europska direktiva o radnom vremenu postavlja minimalne zahtjeve za organizaciju radnog vremena kako bi se zdravlje i sigurnost radnika zaštitili od nepovoljnih učinaka predugog radnog vremena, neodgovarajućih stanki, neodgovarajućih dnevnih, tjednih i godišnjih odmora te od nepovoljnih učinaka noćnog ili smjenskog rada. Direktiva je od prvog usvajanja (93/104/EC) doživjela određene promjene (2000/34/EC i 2003/88/EC), kako radi zahtjeva za poboljšanjem sigurnosti i zdravlja radnika tako i radi zahtjeva za većom kompetitivnošću europskog gospodarstva. Na osnovi praćenja procesa primjene direktive Europska komisija izradila je novi prijedlog izmjena direktive (COM/2004/0607). Međutim, između predstavnika europskih poslodavaca i radnika, kao i između Europskog parlamenta i nekih članica Europskog vijeća postoje nesuglasice o odredbama koje omogućuju individualno izuzeće od maksimalnog trajanja radnog tjedna, odredbama koje definiraju rad u pripravnosti, te odredbama koje produljuju referentno razdoblje za računanje maksimalnog trajanja radnog tjedna od 4 mjeseca na 12 mjeseci. Stoga odluka o dopunjenom prijedlogu izmjena direktive (COM/2005/0246) još nije donesena.

Dnevni biološki ritmovi radnika u noćnoj smjeni sporo se prilagođavaju na neprirodnu raspodjelu rada i spavanja. Rad u noćnim smjenama smanjuje kvalitetu života i često puta izaziva opasne zdravstvene i sigurnosne probleme. Poremećaji dnevnih cirkadijanskih ritmova mogu rezultirati višestrukim negativnim simptomima kao što su loš rad i smanjena pozornost za vrijeme noćnog rada kao i loš dnevni san kod kuće. U ovome članku dan je prikaz zdravstvenih i sigurnosnih problema vezanih za (ne)mogućnost prilagodbe cirkadijanskog ritma rasporedu noćnog rada i dnevnog spavanja. Opisana su osnovna načela cirkadijanskih ritmova kod ljudi koja su odgovorna za prilagodbu smjenskom radu. Ova načela omogućuju iznalaženje odgovarajućeg rasporeda rada i spavanja u odnosu na izmjenu dan/noć kako bi se ubrzala cirkadijanska prilagodba noćnom radu. U zaključku ovog prikaza bit će spomenuta uloga osobnosti pojedinca u cirkadijanskoj prilagodbi noćnom, odnosno rotirajućem smjenskom radu., Night workers' daily biological rhythms are slow to adjust to the unnatural schedules of work and sleep. Night work diminishes the quality of life and frequently causes serious threat to health and safety. Disturbances in the daily circadian rhythms may result in multiple negative symptoms such as poor performance and diminished alertness during the night shift and poor sleep in the daytime. Presented in the paper are health and safety problems related to the im(possibility) of the circadian rhythms to adjust to night work and to sleeping in the daytime. Key circadian rhythm principles are described, responsible for the adjustment to shift work. These principles are helpful in designing a suitable work and sleep schedule in order to speed up the circadian adjustment to night work. In conclusion, the role of the individual and his personality in the circadian adjustment to night work or shift work is given.

Nedostatak jednoznačnih rezultata relativno malog broja istraživanja u kojem je korišteno duže kontinuirano registriranje R-R intervala tijekom različitih radnih smjena ukazao je na potrebu daljnjeg istraživanja efekata smjenskog rada na modulaciju srčane aktivnosti. Opći cilj istraživanja bio je utvrditi da li je autonomna modulacija srčane aktivnosti dominantno uzrokovana efektima normalnog cirkadijurnog ciklusa, efektima (ne)aktivnosti, ili je rezultanta obaju efekata. U istraživanje je uvedeno i kontinuirano praćenje tjelesne temperature, kao stabilnijeg indikatora cirkadijurnih promjena. U istraživanju je sudjelovalo osam medicinskih sestara, prosječne dobi 30 godina, koje su radile na Odjelu za kirurgiju, Opće bolnice Zadar, u tro-smjenskom sustavu smjena. Raspored izmjena smjena bio je brzo-rotirajući, s rotacijom prema naprijed. Ispitivanje se sastojalo od kontinuiranog registriranja R– R intervala, tjelesne i 'okolinske' temperature, s pomoću Data Logging Sustava, tijekom dva 24-satna perioda, u danu kad su ispitanice radile drugi dan u jutarnjoj smjeni, te u drugom danu rada u noćnoj smjeni. Na taj način dobiveni su potrebni podaci za jutarnju radnu smjenu i vremenski ekvivalentan neradni period (od 07.00 do 14.00 sati), te za noćnu radnu smjenu i vremenski ekvivalentan neradni period (od 21.00 do 07.00 sati). Kod polovice ispitanica, ispitivanje je započelo prije početka njihove redovne jutarnje, a kod druge polovice prije početka njihove redovne noćne smjene. U analizama je korištena veličina i parametri varijabiliteta R-R intervala, spektralni parametri srčane aktivnosti, te tjelesna i diferencijalna temperature, koja je dobivena oduzimanjem vrijednosti 'okolinske' od tjelesne temperature. Dobiveni rezultati pokazali su značajno smanjenu srčanu aktivnost, općenito viši varijabilitet R-R intervala, koji je bio relativno više moduliran od strane parasimpatikusa, a manje od simpatikusa, u noćnoj smjeni, u odnosu na jutarnju smjenu. Unatoč eventualnim razlikama u radnim zahtjevima između dviju radnih smjena, rezultati su ukazali da ispitanice tijekom noćne smjene obavljaju radne zadatke kada im je funkcioniranje organizma na manje optimalnoj razini u odnosu na razine dobivene za vrijeme jutarnjeg rada. Ovo je naročito vezano za utvrđeni ranojutarnji period noćne smjene, što potkrepljuju minimalne vrijednosti tjelesne temperature utvrđene u navedenom periodu. Bez obzira što je ispitivanje obavljeno tijekom drugog dana noćne smjene u ciklusu noćnih smjena, ciklus promjena srčane aktivnosti ostao je usmjeren na normalni cirkadijurni ciklus, te ispitanice nisu adaptirane na noćni rad. S druge strane, između dva neradna perioda nisu dobivene značajne razlike u razini parametara srčane aktivnosti, iz čega proizlazi da se pretpostavka o dominantnom utjecaju cirkadijurnog ciklusa u modulaciji srčane aktivnosti može samo djelomično prihvatititi. Analize većine parametara srčane aktivnosti, uključujući i diferencijalnu temperaturu, pokazale su značajne razlike između radnih i neradnih perioda. Dobiveni rezultati su u skladu s modulacijom srčane aktivnosti uvjetovanoj ciklusom (ne)aktivnosti, međutim, s obzirom da su statistički značajne razlike kod nekih parametara bile ograničene na jutarnji period, ali ne i noćni, rezultati provedenog istraživanja ne mogu potvrditi da je ciklus (ne)aktivnosti dominantan faktor u modulaciji srčane aktivnosti. Osim toga, slični obrasci promjena parametara srčane aktivnosti i tjelesne temperature u funkciji vremena tijekom radnih i neradnih perioda, osobito tijekom noći, također ukazuju na cirkadijurni efekt. Daljnji pokazatelj efekta cirkadijurnog ciklusa je kritični ranojutarnji period noćne smjene u kojemu različiti parametri varijabiliteta srčane aktivnosti, kao i tjelesne temperature, dosižu suboptimalne razine, slične onima dobivenima tijekom spavanja. Zaključeno je da parasimpatička modulacija srčane aktivnosti tijekom noćnog rada, osobito u navedenom kritičnom periodu, predstavlja važan izvor stresa tijekom noćnog rada. Promjene parametara srčane aktivnosti pokazale su ovisnost o cikadijurnom ciklusu i ciklusu (ne)aktivnosti, pri čemu je efekt (ne)aktivnosti bio dominantniji u jutarnjim, a cirkadijurni efekt u noćnim periodima. Moguće je da je različitost radnih zahtjeva u jutarnjoj i noćnoj radnoj smjeni izvor različitosti u dominaciji dvaju efekata. Općenito, može se reći da je modulacija srčane aktivnosti rezultanta interakcije normalnog cirkadijurnog obrasca promjena i efekata (ne)aktivnosti. Utvrđene promjene tjelesne temperature potkrjepljuju obrazac promjena srčane aktivnosti, te su, pokazale sukladnost cirkadijurnom obrascu promjena. Slično kao i obrazac promjena srčane aktivnosti, ovaj obrazac je u jutarnjem periodu značajno izmjenjen aktivnošću.

Nedostatak jednoznačnih rezultata relativno malog broja istraživanja u kojem je korišteno duže kontinuirano registriranje R-R intervala tijekom različitih radnih smjena ukazao je na potrebu daljnjeg istraživanja efekata smjenskog rada na modulaciju srčane aktivnosti. Opći cilj istraživanja bio je utvrditi da li je autonomna modulacija srčane aktivnosti dominantno uzrokovana efektima normalnog cirkadijurnog ciklusa, efektima (ne)aktivnosti, ili je rezultanta obaju efekata. U istraživanje je uvedeno i kontinuirano praćenje tjelesne temperature, kao stabilnijeg indikatora cirkadijurnih promjena. U istraživanju je sudjelovalo osam medicinskih sestara, prosječne dobi 30 godina, koje su radile na Odjelu za kirurgiju, Opće bolnice Zadar, u tro-smjenskom sustavu smjena. Raspored izmjena smjena bio je brzo-rotirajući, s rotacijom prema naprijed. Ispitivanje se sastojalo od kontinuiranog registriranja R– R intervala, tjelesne i 'okolinske' temperature, s pomoću Data Logging Sustava, tijekom dva 24-satna perioda, u danu kad su ispitanice radile drugi dan u jutarnjoj smjeni, te u drugom danu rada u noćnoj smjeni. Na taj način dobiveni su potrebni podaci za jutarnju radnu smjenu i vremenski ekvivalentan neradni period (od 07.00 do 14.00 sati), te za noćnu radnu smjenu i vremenski ekvivalentan neradni period (od 21.00 do 07.00 sati). Kod polovice ispitanica, ispitivanje je započelo prije početka njihove redovne jutarnje, a kod druge polovice prije početka njihove redovne noćne smjene. U analizama je korištena veličina i parametri varijabiliteta R-R intervala, spektralni parametri srčane aktivnosti, te tjelesna i diferencijalna temperature, koja je dobivena oduzimanjem vrijednosti 'okolinske' od tjelesne temperature. Dobiveni rezultati pokazali su značajno smanjenu srčanu aktivnost, općenito viši varijabilitet R-R intervala, koji je bio relativno više moduliran od strane parasimpatikusa, a manje od simpatikusa, u noćnoj smjeni, u odnosu na jutarnju smjenu. Unatoč eventualnim razlikama u radnim zahtjevima između dviju radnih smjena, rezultati su ukazali da ispitanice tijekom noćne smjene obavljaju radne zadatke kada im je funkcioniranje organizma na manje optimalnoj razini u odnosu na razine dobivene za vrijeme jutarnjeg rada. Ovo je naročito vezano za utvrđeni ranojutarnji period noćne smjene, što potkrepljuju minimalne vrijednosti tjelesne temperature utvrđene u navedenom periodu. Bez obzira što je ispitivanje obavljeno tijekom drugog dana noćne smjene u ciklusu noćnih smjena, ciklus promjena srčane aktivnosti ostao je usmjeren na normalni cirkadijurni ciklus, te ispitanice nisu adaptirane na noćni rad. S druge strane, između dva neradna perioda nisu dobivene značajne razlike u razini parametara srčane aktivnosti, iz čega proizlazi da se pretpostavka o dominantnom utjecaju cirkadijurnog ciklusa u modulaciji srčane aktivnosti može samo djelomično prihvatititi. Analize većine parametara srčane aktivnosti, uključujući i diferencijalnu temperaturu, pokazale su značajne razlike između radnih i neradnih perioda. Dobiveni rezultati su u skladu s modulacijom srčane aktivnosti uvjetovanoj ciklusom (ne)aktivnosti, međutim, s obzirom da su statistički značajne razlike kod nekih parametara bile ograničene na jutarnji period, ali ne i noćni, rezultati provedenog istraživanja ne mogu potvrditi da je ciklus (ne)aktivnosti dominantan faktor u modulaciji srčane aktivnosti. Osim toga, slični obrasci promjena parametara srčane aktivnosti i tjelesne temperature u funkciji vremena tijekom radnih i neradnih perioda, osobito tijekom noći, također ukazuju na cirkadijurni efekt. Daljnji pokazatelj efekta cirkadijurnog ciklusa je kritični ranojutarnji period noćne smjene u kojemu različiti parametri varijabiliteta srčane aktivnosti, kao i tjelesne temperature, dosižu suboptimalne razine, slične onima dobivenima tijekom spavanja. Zaključeno je da parasimpatička modulacija srčane aktivnosti tijekom noćnog rada, osobito u navedenom kritičnom periodu, predstavlja važan izvor stresa tijekom noćnog rada. Promjene parametara srčane aktivnosti pokazale su ovisnost o cikadijurnom ciklusu i ciklusu (ne)aktivnosti, pri čemu je efekt (ne)aktivnosti bio dominantniji u jutarnjim, a cirkadijurni efekt u noćnim periodima. Moguće je da je različitost radnih zahtjeva u jutarnjoj i noćnoj radnoj smjeni izvor različitosti u dominaciji dvaju efekata. Općenito, može se reći da je modulacija srčane aktivnosti rezultanta interakcije normalnog cirkadijurnog obrasca promjena i efekata (ne)aktivnosti. Utvrđene promjene tjelesne temperature potkrjepljuju obrazac promjena srčane aktivnosti, te su, pokazale sukladnost cirkadijurnom obrascu promjena. Slično kao i obrazac promjena srčane aktivnosti, ovaj obrazac je u jutarnjem periodu značajno izmjenjen aktivnošću.

Glavne su karakteristike organizacije radnog vremena u suvremenom društvu disperzija rada kroz cijelo 24-satno razdoblje i sve češća uporaba nestandardnih oblika organizacije radnog vremena. Porast nestandardnih oblika radnog vremena u zapadnoeuropskim zemljama posljedica je promijenjenih očekivanja u vezi korištenja radnog i slobodnog vremena i većeg učešća žena u radnoj populaciji, s jedne strane, te uvođenja novih informacijskih tehnologija koje smanjuju potrebu za putovanjem na posao i s posla, s druge. U radu su opisane osnovne karakteristike najčešćih nestandardnih oblika organizacije radnog vremena. Karakteristike radnog vremena sagledane su i kroz suvremenu zakonska regulativu radnog vremena kakva postoji u Europskoj uniji (93/104/EC). Razmotrene su prednosti i nedostaci kliznog, fleksibilnog, smjenskog i nepunog radnog vremena, sažetog radnog tjedna te rada s godišnjim fondom sati ili s prosječnim radnim vremenom. Prilikom organiziranja radnog vremena ili njegove promjene potrebno je uzeti u obzir sve potencijalne prednosti i nedostatke kako bi se postigla željena efikasnost proizvodnje i doprinijelo sigurnosti, zdravlju i dobrobiti radnika.

The main areas studied until the 70s were fatigue and rest. Many tests for fatigue were examined, and studies failed to find their practical use. Fatigue grows according to the positive acceleration curve while recovery grows according to the negative acceleration curve. Different mechanisms are involved in intelligence test performance when subjects are fatigued and when rested. Contrary to the pharmacological, psychological stimulants increase performance without adverse effects on the organism. The differences in absenteeism between male and female workers are related to family duties. After the 70s, research was focused on shiftwork. Shiftwork is associated with imposed change in a worker’s normal activity pattern. It brings about fatigue, negative moods, and impaired health, sleep, safety, and working capacity. The shiftwork tolerance is connected with introversion, neuroticism, morningness, control of behavioural arousal, and parameters of circadian rhythms. The most important predictors of shiftwork tolerance are dimensions of control of behavioural arousal and morningness, while the most important criterion is sleep quality., Glavna područja rada Laboratorija za psihofiziologiju rada u prvih dvadeset godina bila su ispitivanja umora i odmora. Provjeravano je mnogo standardnih »testova umora«. Pokazalo se da još nema testa kojim bi se umor mogao uspješno mjeriti u praksi. Utvrđeno je da umor raste krivuljom pozitivne akceleracije, a oporavak se zbiva krivuljom negativne akceleracije. Umorni ispitanici rješavaju testove jednako uspješno kao i ispitanici koji nisu umorni, ali ih rješavaju uz pomoć drugih mehanizama. Izgleda da su u usporedbi s farmakološkim stimulatorima, psihološki stimulatori prirodni način mobilizacije organizma, pa stoga djeluju na ekonomičniji način. Rađena su istraživanja na izostancima s posla. Nađeno je da kod muškaraca najmanje izostaju samci, najviše osobe s većim obiteljima, a kod žena je obrnuto. Od 1970. godine sustavno se ispituju cirkadijurni ritmovi i smjenski rad. Utvrđeno je da smjenski rad zahtijeva neprekidne promjene u ritmu budnost/spavanje. Ove promjene mogu izazvati umor i druga negativna raspoloženja koja su povezana s narušenim zdravljem i poremećenim spavanjem te smanjenom produktivnošću i sigurnošću. Posebna pozornost posvećena je longitudinalnim i transverzalnim ispitivanjima povezanosti osobina radnika s tolerancijom prema smjenskom radu. Ispitivane su osobine kao što su jutarnjost-večernjost, introverzija, neurotizam, plastičnost ponašanja te parametri cirkadijurnih ritmova (amplituda, akrofaza i mesor). Na osnovi kanoničke analize utvrđena je povezanost između određenih karakteristika radnika (prediktora) i indikatora tolerancije (kriterija). Utvrđeno je da su najvažniji prediktori tolerancije prema smjenskom radu dimenzije plastičnosti ponašanja i jutarnjosti-večernjosti, a najvažniji kriterij tolerancije kvaliteta spavanja.

Shittworkers working on the night shift transpose their sleeping hours to the time of day which is inconvenient for sleep because ot the endogenous circadian rhythm sleep-wakefulness, the circadian rhythms of other body functions and the environmental schedule. As a result of this, a certain number of workers suffer from insomnia. This study aimed at examining the effects of two hypnotic agents with different elimination times on sleep disturbances which follow night shift work. Three groups of shittworkers took zopiclone, nitrazepam and placebo capsules during a week of work on the night shift repeating it three times so that each week of capsule taking was separated from the next by a three-week break. In the two groups on hypnotics total length and efficacy of main sleep improved as did the efficacy of all day sleeps at the very beginning ot the week, and these sleep characteristics persisted throughout the week. In contrast, in the group which took a placebo sleep was shorter and less efficacious at the beginning but improved towards the end of the week. There was no negative effect of hypnotics on the shiftworker's mood after waking up. To an extent, the hypnotics proved to be useful for periodical pharmacological improvement of the length and efficacy of day sleep after night work in the slowly rotating shift system., Smjenski radnici koji rade noću pomiću svoje spavanje u ono razdoblje dana koje je nepovoljno za spavanje s obzirom na unutrašnji cirkadijurni ritam budnost - spavanje, cirkadijurne ritmove ostalih funkcija u organizmu te ritmove u okolini. Kao posljedica toga kod određenog broja radnika dolazi do poremećaja spavanja. Cilj ovog rada bio je ispitati djelovanje dvaju hipnotika s različitim vremenom poluraspada, zopiklona i nitrazepama, na poremećeno spavanje nakon rada u noćnoj smjeni. U tu svrhu tri skupine radnika uzimale su kapsule zopiklona, nitrazepama, odnosno placeba tijekom tjedan dana rada u noćnoj smjeni u tri navrata. tako da je svaki tjedan uzimanja kapsula bio odijeljen od sljedećeg s tri tjedna pauze. U ovakvim uvjetima utvrđen je različit oblik promjene nekih karakteristika spavanja tijekom tjedan dana rada u noćnoj smjeni u skupinama koje su uzimale hipnotike u odnosu na skupinu koja je uzimala placebo. U skupinama koje su uzimale hipnotike došlo |e do poboljšanja ukupnog trajanja i efikasnosti glavnog spavanja, kao i efikasnosti svih spavanja u danu odmah na početku tjedna, a spavanje je ostalo ovakvih karakteristika sve do kraja tjedna. Za razliku od toga, u skupini koja je uzimala placebo spavanje je na početku bilo kraće i manje efikasno, ali se do kraja tjedna poboljšalo. Istodobno nije došlo do negativnog djelovanja hipnotika na raspoloženje nakon buđenja. Upotrijebljeni hipnotici pokazali su se u određenoj mjeri korisnim za povremeno farmakološko poboljšanje trajanja i efikasnosti dnevnog spavanja nakon rada u noćnoj smjeni u sustavu spororotirajućih smjena.

U članku je dan pregled ispitivanja odnosa između bioloških ritmova i nesreća. Cirkadijurne varijacije pospanosti pokazuju da postoje dva razdoblja tijekom 24 sata kad pospanost dostiže najveće vrijednosti; jedno tijekom noći i drugo rano poslijepodne. Pospanost je još veća u uvjetima rada u smjenama, i to naročito noćnog rada, kao i u uvjetima produljenog radnog vremena. Povećana pospanost pridonosi padu funkcionalnih sposobnosti, povećava učestalost pogrešaka i vjerojatnost pojave nesreća. Utvrđene su slične varijacije učestalosti pogrešaka i nesreća tijekom 24 sata. U članku su dane i određene preporuke u interesu porasta opće sigurnosti.

Pregled ispitivanja učinka 12-satnog radnog vremena upućuje na to da je produženje dnevnog radnog vremena najčešće povezano sa smanjenjem radne uspješnosti, budnosti i sigurnosti na radu te s povećanim osjećajem umora tijekom rada. Umor se nerazmjerno povećava kad se rad obavlja noću. Kako je i trajanje spavanja nakon noćne smjene skraćeno, povećani umor u kombinaciji s manjkom sna povećava rizik od pojave nesreća u 12-satnim noćnim smjenama, a osobito ako se u noćnoj smjeni radi nekoliko dana uzastopno. Međutim, usprkos povećanu osjećaju umora radnici više vole duže dnevno radno vrijeme nego osmosatno, zbog više slobodnog vremena koje mogu iskoristiti za restituciju, obiteljske i druge slobodne aktivnosti te dodatne poslove., A review ol investigations into the effects ol 12-hour workdays indicates that the extended workday is frequently related to decrement of performance efficiency, alertness and safety, and to increased subjective fatigue during work. Fatigue is increased even more during night shift work. As sleep duration after the night shift is also reduced, combined effects of fatigue and sleep debt can increase the risk of accidents, especially when workers work more nights in a row. In spite of the increased feeling of fatigue the workers prefer longer working hour6 to an eight-hour working schedule, because they have more free time to use for restitution, leisure and other domestic and second job activities.

Sleep characteristics were examined in various phases of a forward rapidly rotating shift cycle in two groups of workers. In view of the fact that age is related to both sleep duration and the incidence of napping the relationships between sleep characteristics were analysed with age statistically held constant. The results showed that reduced sleep duration in one phase of the shift cycle (morning or night shift) was compensated by prolonged sleep in the following phase (afternoon shift and days off). Sleep was not prolonged equally tor different workers; those sleeping shorter in the previous phase of the shift cycle prolonged their sleep more while those sleeping longer in the previous phase prolonged their sleep lass. There was no relationship between trie duration of the main sleep and the incidence of napping, The results are considered to be an additional argument in favour of the rapidly rotating shift system as compared to the permanent or slowly rotating shift systems., Ispitane su neke karakteristike spavanja u dvije skupine radnika heterogene dobi. Radnici su radili u brzorotrajućem smjenskom ciklusu s fazama koje se izmjenjuju po redosljedu: jutarnje, poslijepodnevne, noćne smjene te slobodni dani. Svrha ispitivanja bila je utvrditi postoje li pouzdani odnosi između karakteristika spavanja u različitim fazama smjenskog ciklusa koji bi govorili o kompenzaciji skraćenog spavanja u jednoj fazi smjenskog ciklusa s dodatnim spavanjem u istoj fazi i/ili s produljenim spavanjem u narednoj fazi smjenskog ciklusa. Budući da su trajanje spavanja i učestalost dodatnog spavanja povezani s dobi odnos između karakteristika spavanja u različitim fazama smjenskog ciklusa ispitan je nakon sto je statistički uklonjen utjecaj dobi iz analiziranih variabli. Nije nađena povezanost između trajanja glavnog spavanja i učestalosti dodatnog spavanja. Utvrđeno je da se reducirano spavanje u jednoj fazi smjenskog ciklusa koja je nepovoljna za spavanje (jutarnjoj, odnosno noćnoj smjeni) kompenzira produživanjem spavanja u narednoj fazi koja je povoljna za spavanje (poslijepodnevnoj smjeni, odnosno slobodnim danima). Produživanje nije jednako u svih radnika: oni radnici koji u prethodnoj fazi spavaju kraće produžuju svoje spavanje više, a radnici koji u prethodnoj fazi spavaju dulje produžuju svoje spavanje manje. Dobiveni rezultati govore u prilog preporuke brzorotjrajućeg smjenskog sustava u odnosu na sustav permanentnih ili spororotirajućih smjena.

Cilj istraživanja bio je ispitati povezanost između različitih osobina smjenskih radnika i njihova zdravstvenog stanja, kao jednog od pokazatelja stupnja tolerancije prema radu u smjenama. Na uzorku od 604 smjenska radnika baterijom upitnika ispitane su osobine; energičnost i sklonost natjecanju, užurbanost i nestrpljivost, opuštenost, efikasnost, fleksibilnost ponašanja, večernjost, rigidnost navika spavanja, sposobnost prevladavanja pospanosti, pospanost, rutiniranost, fleksibilnost navika, ekstraverzija, neurotizam, dob i radni staž. Zdravstveno stanje ispitano je pomoću upitnika kojim se utvrđuje: općenito loše zdravlje, mišićno-koštani, respiratorni, psihosomatsko-probavni problemi i probavne bolesti. Korelacijske i multiple regresijske analize pokazale su da postoji povezanost između stupnja tolerancije prema smjenskom radu, izraženog kao učestalost pojavljivanja različitih zdravstvenih problema, i nekih osobina ličnosti te oblika ponašanja radnika. Prema smjeru povezanosti ovi rezultati upućuju na to da su više zdravstvenih problema imali radnici koji su bili emocionalno nestabilni, manje opušteni, manje efikasni, rigidniji (tj. neplastični u ponašanju), više energični i skloni natjecanju, užurbani i nestrpljivi (tj. A-tipa ponašanja), rigidnijih navika, s manjom sposobnošću prevladavanja pospanosti te stariji radnici i radnici s duljim stažem u smjenama., A total of 604 experienced shift workers were administered a battery of questionnaires in order to examine the relationships between the shift workers' features and subjective health complaints taken as signs of intolerance to shift work. The individual difference measures included: hard-driving and competitiveness, speed and impatience, relaxedness, efficiency, flexibility of behaviour, eveningness, rigidity of sleeping habits, vigorousness, languidness, inveterateness, flexibility of habits, ne neuroticism, extraversion, lie-scale, age and work experience. The subjective health complaints included: generally poor health, musculo-skeletal, respiratory and psychosomatic-digestive complaints, and digestive problems. Correlation and multiple regression analyses showed that in workers some personality features and patterns of behaviour were related to the subjective health complaints. More health complaints were placed by workers who were emotionally unstable, less relaxed, inefficient, rigid (e.g. unable to control the behavioral arousal level), hard-driving and competitive, speedy and impatient (A-types), rigid in sleeping and other life habits, languid, older and with longer shift work experience.

U radu su ispitane različite karakteristike spavanja rotirajućih smjenskih radnika (n=604) i radnika kontrolne skupine (n=113). Utvrđeno je da smjenski radnici imaju općenito lošiju kvalitetu spavanja te da nakon rada u jutarnjoj smjeni spavaju kraće, a u slobodne dane duže nego radnici kontrolne skupine. U skupini smjenskih radnika različite mogućnosti spavanja s obzirom na smjenu i slobodne dane značajno su utjecale na trajanje glavne epizode spavanja i učestalost dodatnog spavanja. Ova skupina kompenzirala je kratko trajanje spavanja nakon rada u jutarnjoj i noćnoj smjeni dužim spavanjem nakon rada u poslijepodnevnoj smjeni i u slobodne dane. Usto su kratko spavanje nakon rada u noćnoj smjeni kompenzirali još jednim dodatnim spavanjem, dok dodatno spavanje nakon jutarnje smjene nije imalo funkciju nadoknade kratkog spavanja. U kontrolnoj skupini radnika različite mogućnosti spavanja s obzirom na radne i slobodne dane također su utjecale na trajanje glavne epizode spavanja. Radnici ove skupine kompenzirali su kratko trajanje spavanja u radne dane samo dužim spavanjem u slobodne dane. Povezanost kvalitete spavanja i trajanja glavnog spavanja razlikovala se s obzirom na smjene i slobodne dane. Kvaliteta i učestalost dodatnog spavanja bili su povezani samo kod radnika kontrolne skupine., Various sleep characteristics were examined among rotating shift workers (n = 603) and control workers (n = 113). The results showed the shift workers to have poorer sleep quality than the control group. In addition their main sleep episode was shorter on morning shift and longer on days off in comparison to controls. Shift workers' main sleep length and frequency of napping were affected by the situation in which they were taken (morning, afternoon, night shift or days off). In the group of shift workers the short main sleep episode on morning and night shifts was compensated by longer sleep on afternoon shift and days off. The short night shift sleep was additionally compensated by napping. However, naps taken on the meening shift did not prove to be compensatory. The length of the main sleep episode was affected by the situation in which sleep was taken also in the control group of workers. In this group only the longer main sleep episode on days off appeared to have a compensatory function for the short main sleep on working days. The relationship between sleep quality and main sleep duration was determined by the situation in which sleep was taken, while the relationship between sleep quality and napping was established only for the control group of workers.

Cilj istraživanja bio je usporediti zdravstvene probleme radnika koji rade u smjenama i radnika koji ne rade i nisu nikad radili u smjenama. Ispitano je 609 smjenskih radnika i 97 radnika koji ne rade u smjenama. Radnici su bili muškog spola, zaposleni u rafineriji. Zdravstveni problemi radnika ispitani su kao broj posjeta liječniku tijekom pet godina i kao subjektivne procjene vlastitog zdravstvenog stanja. Rezultati o posjetima liječniku pokazali su da su radnici koji ne rade u smjenama općenito više puta posjećivati liječnika nego smjenski radnici. Međutim, kada se broj posjeta liječniku zbog pojedinih skupina bolesti promatrao u odnosu na ukupni broj posjeta i osobito kada su se uzele u obzir subjektivne procjene zdravstvenog stanja, pokazalo se da su smjenski radnici izloženi povećanom riziku od nekih bolesti, u prvom redu bolesti probavnih organa., A comparative study of health complaints was performed in a large oil-refinery among a total of 609 shift workers and 97 non-shift workers. Health complaints were assessed on the basis of the workers' medical records, where details of every visit to the physician over a period of five years were noted, and as subjective health complaints obtained by a questionnaire. In general, the non-shift workers visited the physician more often than the shift workers. However, when visits to the physician for special groups of diseases were considered taking into account the overall number of visits, and especially when the subjective health complaints were compared between the two groups of workers, the results indicated that the shift workers were at greater risk of some diseases, especially the digestive ones.

Ispitivala se produktivnost smjenskih radnica, koje su radile u tri smjene u jednoj tvornici. Smjene su se izmjenjivale tjedno. Najproduktivnija je bila poslijepodnevna, a najmanje produktivna noćna smjena. Najveća razlika između smjena bila je u prva dva dana rada u tjednu, kada je noćna smjena bila najmanje produktivna; od sredine pa do kraja tjedna više nije bilo razlike u produktivnosti rada medu smjenama. Između najproduktivnijih i najmanje produktivnih radnica u noćnoj smjeni nije bilo značajnih razlika u ekstraverziji i trajanju spavanja tijekom dana nakon noćne smjene. Nakon rada u noćnoj smjeni najmanje su spavale radnice koje su imale veliku obiteljsku odgovornost, a najviše one koje nisu imale obiteljske obaveze. Ta razlika nije bila povezana s produktivnošću rada u noćnoj smjeni. Nakon rada u poslijepodnevnoj smjeni radnice su spavale u prosjeku 2 sata duže (8 sati i 40 min) nego u druge dvije smjene. Ova razlika, pored cirkadijurnih varijacija budnosti, spremnosti za rad i momentalnih radnih sposobnosti, dovedena je u vezu s dobivenim razlikama u produktivnosti rada u pojedinim smjenama., The productivity of female shift workers, working on a weekly rotating three-shift system, was examined. The afternoon shift was found to be the most productive and the night shift the least productive one. The greatest difference in productivity between shifts was found in the first two days of the week, when the productivity on night shift was significantly lower than that on the other two shifts. From the third day on there were no longer significant differences in productivity between shifts. The most productive and the least productive workers on night shift did not significantly differ in extraversion or in sleep duration after the night shift. Family responsibility was found to be associated with the duration of sleep after the night shift: married women slept significantly shorter after the night shift than unmarried women. However, this difference in sleep duration was not associated with productivity on night shift. Sleep duration after the afternoon shift (8 hours 40 minutes) was on average two hours longer than after the other two shifts. The difference in sleep duration after different shifts, along with circadian variations in alertness, readiness for work and performance efficiency, could be responsible for differences in productivity between shifts.