Search

L'objectif de notre mémoire était d’examiner l'influence que certains facteurs affectifs ont sur la réussite de l'apprentissage de la langue française en tant que langue étrangère dans le contexte de l'éducation formelle. Pour notre recherche, nous avons examiné les niveaux d'estime de soi et d'anxiété langagière chez les élèves de toutes les années du lycée IV, en mettant l'accent sur l'influence de ces deux facteurs affectifs sur l'apprentissage. Nous nous sommes particulièrement intéressés à l'effet de ces facteurs dans le domaine de la compétence orale. Dans la première partie de notre mémoire, nous avons abordé la notion d'approche communicative, qui met en avant la valeur de la production orale en classe. Puis, après avoir présenté le concept de WTC (Willingness to communicate), un concept développé par McCroskey et Richmond, et le modèle de communication créé par McIntyre et al., nous nous sommes concentrés sur les émotions dans le contexte de l'apprentissage. Enfin, nous nous sommes penchés sur les notions d'anxiété langagière et d'estime de soi. Dans la deuxième partie, nous avons présenté les résultats obtenus par notre recherche. La discussion des résultats obtenus est suivie par la présentation des conclusions sur la relation entre l'estime de soi des élèves et leurs notes, ainsi que la relation entre le niveau d'anxiété et les notes des élèves. Cilj ovog diplomskog rada bio je ispitati utjecaj određenih afektivnih čimbenika na uspješnost učenja francuskog kao stranog jezika u kontekstu formalnog obrazovanja. U ovom smo radu izdvojili dva afektivna čimbenika od posebnog interesa : samopoštovanje i strah od jezika. Za potrebe našeg istraživanja ispitali smo razine samopoštovanja i straha od jezika kod učenika i učenica koji pohađaju francuski kao strani jezik svih razreda IV. gimnazije u Zagrebu. Osobito nas zanima učinak afektivnih čimbenika samopoštovanja i straha od jezika u području usmene kompetencije francuskog kao stranog jezika. U prvom dijelu diplomskog rada predstavili smo pojam komunikacijskog pristupa koji ističe vrijednost usmenog izražavanja u nastavi. Zatim smo se, nakon predstavljanja koncepta WTC (Willingness to communicate) koji su razvili McCroskey i Richmond i modela komunikacije koji su uveli McIntyre et al., usredotočili na emocije u kontekstu učenja. Konačno smo se usredotočili na pojmove straha od jezika i samopoštovanja. U drugom dijelu prikazali smo rezultate dobivene istraživanjem. Poslije rasprave o dobivenim rezultatima, iznijeli smo zaključke o vezi između samopoštovanja učenika i njihovih ocjena, kao i vezi između razine straha od jezika i ocjena učenika.

The aims of this study are (1) to investigate the frequency, sources, and characteristics of foreign language anxiety regarding speaking activities in the case of learners of the Japanese language at two Croatian institutions of higher education, and (2) to determine which speaking activities anxious learners of Japanese in Croatia would willingly participate in, while remaining sufficiently challenged by the tasks to gain new or reinforce previously acquired linguistic knowledge. A questionnaire was distributed to 65 students at the University of Pula bachelor’s program in Japanese language and culture and the University of Zagreb’s Japanese studies program in February and March of 2018. The results point to lower than expected self-assessment of Japanese speaking competence and high levels of Japanese speaking anxiety, particularly due to the fear of making mistakes, the presence of other individuals relevant to the learning process (classmates, teachers, other native speakers of Japanese), and a lack of activities focused on meaningful interaction. Participant experiences with various learning methods point to their willingness to participate in non-structured, improvisational pair conversation exercises and the potential of these activities to help learners overcome debilitating language anxiety., Strah od jezika pojava je karakteristična za proces učenja stranoga jezika te može negativno utjecati na njega, pogotovo na govornu produkciju i motivaciju za nastavak učenja. Ciljevi ovoga istraživanja su (1) ispitati učestalost, izvore i obilježja straha od jezika u vezi s govornim aktivnostima u slučaju studenata japanskoga jezika na dvije hrvatske visokoškolske institucije i (2) ispitati u kojim bi govornim aktivnostima studenti japanskoga jezika u Hrvatskoj svojevoljno i rado sudjelovali, a koje su dostatno izazovne kako bi kroz njih stekli novo jezično znanje ili utvrdili postojeće. U veljači i ožujku 2018. godine 65 studenata preddiplomskoga studija Japanski jezik i kultura Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i slobodnoga studija japanologije Sveučilišta u Zagrebu sudjelovalo je u anketi. Njezini rezultati ukazuju na nisku samoprocjenu vlastite sposobnosti za razgovor na japanskome jeziku i visoku razinu straha od jezika vezanoga uz razgovor, pogotovo zbog straha od pogrešaka, prisustva drugih pojedinaca povezanih s procesom učenja jezika (kolege, profesori, drugi izvorni govornici japanskoga jezika) i maloga broja interaktivnih aktivnosti s naglaskom na prijenos značenja. Sudionici su ocijenili razne aktivnosti često korištene prilikom učenja stranih jezika prema dvama faktorima: (1) kvaliteta vlastitoga iskustva i lakoća sudjelovanja u određenoj aktivnosti te (2) mišljenje sudionika o korisnosti metode za usvajanje znanja. U odgovorima su visoko ocijenili nestrukturirane, improvizacijske vježbe razgovora poput onih u paru, što ukazuje na potencijal takvih aktivnosti da pomognu studentima nadvladati negativnu jezičnu anksioznost.

Nastavni je proces mjesto pojave različitih emocionalnih reakcija. Promatrajući nastavu stranih jezika, pozornost se osobito usmjerava na pojavu emocije straha koja se pri povezivanju s procesom usvajanja jezika koji nije materinski naziva strahom od stranoga jezika. Riječ je o osjećaju neugode, nervoze i nesigurnosti do kojega dolazi kada na stranome jeziku treba govoriti, čitati, pisati ili slušati s razumijevanjem. Ova je pojava u prvom dijelu diplomskoga rada detaljnije pojašnjena s teorijskog gledišta, dok su u njegovom drugom dijelu prikazani rezultati istraživanja koje je za cilj imalo steći detaljniji uvid u njene izvore i prijedloge za eliminaciju ili smanjenje. Rezultati brojnih istraživanja, pa tako i kvalitativnog istraživanja provedenog u svrhu samoga rada, pokazali su kako se negativne emocionalne reakcije koje ukazuju na strah od jezika mogu javiti i u kontekstu visokoškolske nastave, odnosno u nastavi lektorskih vježbi turskoga jezika kod studenata diplomskog studija turkologije. During educational and learning processes various emotional reactions occur. In foreign language education, there is a specific emotional reaction of fear called foreign language anxiety, which is associated with studying a non-native language. Foreign language anxiety is a feeling of discomfort, agitation and insecurity when it comes to using a foreign language, whether it is speaking, reading, writing or active listening. The first part of the thesis covers the theoretical background of this phenomenon. The second part contains research results and an analysis aimed at gaining a more detailed insight into its causes, as well as proposals for better management or elimination of the said emotional reaction. Numerous results of existing research have shown that negative emotional reactions indicating fear of a foreign language can occur in the context of higher education. Qualitative research conducted among graduate students of Turkology for the purpose of the thesis has confirmed the existence of the phenomenon in the context of Turkish language lectures.

U kontekstu učenja i poučavanja stranih jezika, posljednjih se godina puno pažnje posvetilo individualnim čimbenicima koji imaju značajan utjecaj na usvajanje drugog jezika. Jedan od tih čimbenika je i strah od jezika, odnosno strah od bilo kakvog oblika oralne produkcije. Cilj je ovoga rada pomoći u razumijevanju straha od usmene komunikacije kao individualnog čimbenika; najprije objašnjenjem, a zatim istraživanjem učestalosti pojave straha kod učenika srednjih škola. U teorijskom dijelu rada objašnjen je proces usvajanja drugog jezika s naglaskom na komunikacijsku kompetenciju i usmeno izražavanje. Nakon toga slijede individualne razlike u procesu usvajanja jezika, njihova klasifikacija i objašnjenje. U nastavku se opisuje afektivnost, a zatim i strah, središnja tema ovoga rada. Objašnjeno je što je strah, koje vrste straha postoje, kako se manifestira i koji su mu uzroci. U drugom dijelu rada predstavljeno je istraživanje provedeno u dvije srednje škole u Zagrebu; opisani su njegov tijek i analiza rezultata. Za provedbu istraživanja koristio se upitnik sastavljen od 30 tvrdnji o usmenom izražavanju na satovima španjolskog jezika. U istraživanju je sudjelovalo 100 učenika različitih razreda koji su odgovarali na tvrdnje koristeći Likertovu skalu. Rezultati su pokazali da više od polovice ispitanika ne osjeća strah od usmenog izražavanja na španjolskom jeziku. Međutim, smatraju da se na satovima treba posvetiti više pažnje usmenoj komunikaciji te da bi im to pomoglo da budu sigurniji u sebe. En los últimos años se ha dado mucha atención a las diferencias individuales que tienen influencia relevante a la adquisición de segundas lenguas. Una de las más significantes es la ansiedad y el objetivo de este trabajo es entender el concepto de la ansiedad en la comunicación oral y averiguar si se trata de un aspecto común entre los alumnos de escuelas secundarias. En la parte teórica del trabajo se presentará el proceso de la adquisición de segundas lenguas, poniendo énfasis en la competencia comunicativa y la producción oral. Luego se continuará con las diferencias individuales en la adquisición de lenguas, clasificándolas y explicándolas. Se va a concentrar más en la dimensión afectiva y al final a la ansiedad que es el tema central de presente trabajo. Se explicará que es la ansiedad, que tipos existen, cómo se manifiesta y cuáles son sus causas. En la segunda parte de la tesis se presenta la investigación realizada en dos escuelas secundarias en Zagreb. Se presentarán y comentarán los resultados de la investigación, que fue llevada a cabo usando un cuestionario de 30 afirmaciones relacionadas a la comunicación oral en las clases de español. Los participantes eran 100 alumnos de diferentes niveles de estudio y dieron sus respuestas usando la escala de Likert. Los resultados han mostrado que más de la mitad de los alumnos no sentían miedo de hablar en español. Sin embargo están de acuerdo que se debería prestar más atención a la comunicación oral en las clases y que esto aumentaría su autoestima.

U radu se govori o fenomenu straha od jezika kod govornika hrvatskog kao inog. Uloga afektivnih čimbenika u nastavi sagledat će se u kontekstu komunikacijski usmjerene nastave koja je danas prevladavajući pristup u poučavanju inih jezika. Strah od jezika jedan je od afektivnih čimbenika koji uvelike utječe na ovladavanje inim jezikom, stoga se u teorijskom dijelu rada proučava fenomen straha od inog jezika, njegovi uzroci, manifestacije, povezanost s uspjehom u učenju te se poseban naglasak stavlja na strah od komunikacije koji uključuje strah od govorenja i strah od slušanja na inom jeziku. Istraživački dio rada bavi se strahom od jezika kod govornika hrvatskog kao inog. Istraživanje je provedeno u sklopu Croaticuma – Centra za hrvatski kao drugi i strani u ljetnom semestru akademske godine 2016/2017. Sudjelovalo je ukupno 53 ispitanika koji su tada pohađali Jezične vježbe 1, 3, 5 i 6. Korišten je prilagođeni upitnik nastao na temelju postojećih upitnika. Cilj istraživanja bio je utvrditi postojanje straha od jezika te straha od govorenja i slušanja kod govornika hrvatskog kao inog te utvrditi povezanost s varijablama spola, stupnja učenja jezika, samoprocjene jezičnih vještina i pripadnosti jezičnoj skupini. Rezultati su pokazali postojanje negativne korelacije između stupnja jezičnih vježbi i straha od slušanja. Utvrđena je povezanost samoprocjene ovladanosti hrvatskim jezikom sa strahom od jezika, strahom od govorenja te strahom od slušanja. Također je utvrđena povezanost stupnja straha od hrvatskog jezika s pripadnosti jezičnoj skupini. This paper deals with the phenomenon of language anxiety with speakers of Croatian as a second and foreign language. The role of affective factors in language acquisition will be observed in the context of prevalent communication approach. Language anxiety is an affective factor that significantly affects language acquisition, so the theoretical part of the paper explores causes and manifestations of language anxiety and its connection to success in learning. It emphasizes the importance of communication anxiety which involves speaking anxiety and listening anxiety in foreign language. The research part of the paper deals with language anxiety at speakers of Croatian as second and foreign language. The research was conducted at Croaticum – Center for Croatian as second and foreign in the summer semester of the academic year 2016/2017. 53 respondents, who attended Language Exercises 1, 3, 5 and 6, participated in the study. An adapted questionnaire was created based on the existing questionnaires. The aim of the research was to establish the existence of language anxiety, speaking anxiety and listening anxiety of Croatian as second and foreign, well as to determine the correlation with gender variable, the level of language acquisition, self-assessment of language skills and (un)related languages. The results show the existence of negative correlations between the degree of language acquisition and listening anxiety. The connection between self-assessment of Croatian language skills with language anxiety, speaking anxiety and listening anxiety was established, as well as the correlation between the degree of Croatian language anxiety and related languages.

U navedenom radu govori se o istraživanjima u glotodidaktici. Nakon uvodnih napomena o glotodidaktici kao interdisciplini i njezinom dosadašnjem razvoju u svijetu i u Hrvatskoj, autorica daje pregled pristupa istraživanju različitih tema vezanih uz proces učenja i poučavanja stranoga jezika. Analizu situacije u Hrvatskoj izvodi najprije iz dijakronijske perspektive, kako bi se lakše mogli razumjeti suvremeni trendovi u hrvatskim studijama. U središnjem dijelu rada autorica detaljnije analizira studije iz tri istraživačka potpodručja glotodidaktike: rano učenje stranih jezika, afektivni faktori te strategije učenja stranoga jezika. Pri analizi svakoga potpodručja najprije se opisuju glavne studije provedene u različitim dijelovima svijeta, a potom istraživanja u Hrvatskoj. Rad završava opisom predviđenih trendova u budućim istraživanjima., This review paper focuses on research carried out in the field of foreign language education. After an introduction in which she defines foreign language education as a research field, the author discusses different approaches to researching topics related to the processes of foreign language learning and teaching. In order to make the current trends in Croatian research studies more transparent she first resorts to analysing the Croatian foreign language education research from a diachronic perspective. The central part of the paper contains detailed analyses of research carried out within three broader research topics in foreign language education: early learning of foreign languages, affective factors and language learning strategies. In the analyses she first describes major international studies, and then focuses on those made in Croatia. At the end of the paper the author offers her view of future trends in foreign language education research.

Language anxiety has been one of the so-called personal factors that have been considered worth studying once a psychological theory of the process of second/foreign language learning started to develop. The purpose of this research is to identify the main difference in language anxiety perceived by Austrian and Croatian university students of Economics who are studying Business English as a foreign language. The author suggests that the findings obtained in this study should be verified in other socio-cultural and language contexts., Još od početka razvoja teorije psihologije i proučavanja procesa usvajanja drugog/stranog jezika, strah od stranog jezika jedan je od takozvanih subjektivnih faktora vrijedan proučavanja. Cilj ovog istraživanja je identificirati glavne razlike u strahu od stranog jezika među studentima ekonomije austrijskih i hrvatskih sveučilišta koji uče poslovni engleski kao strani jezik. Autor predlaže da bi rezultati dobiveni ovim istraživanjem trebali biti provjereni u ostalim socio-kulturnim i jezičnim sredinama.

Poznato je da afektivne karakteristike učenika mogu bitno utjecati na proces učenja stranog jezika. Na temelju istraživanja provedenih s hrvatskim učenicima engleskoga kao stranog jezika razmotrit će se uloga stavova prema jeziku i njegovim izvornim govornicima, važnost percepcije nastavne situacije, utjecaj motivacije za učenje, izvori straha od jezika i strategije učenja.

U članku je riječ o strahu od jezika. U posljednje vrijeme pridaje mu se mnogo pozornosti u stručnoj literaturi o usvajanju drugoga jezika. Taj važni afektivni faktor, pokazala su istraživanja, može utjecati na mnoge komponente procesa učenja, uključujući i sam uspjeh u učenju. Istraživanje opisano u čalnku provedeno je na uzorku srednjoškolskih učenika koji uče engleski kao strani jezik, a njime se pokušalo ispitati postojanje straha od jezika i utvrditi njegovu povezanost s nekoliko drugih važnih faktora u učenju jezika. U zaključku se iznose implikacije rezultat provedenog istraživanja na nastavu engleskog jezika.