Search

Nastava stranog jezika struke na stručnom studiju predstavlja proširivanje znanja stranog jezika s naglaskom na znanja o specifičnoj terminologiji iz određenog područja. Strani jezik struke podrazumijeva znanje jezika i stručna znanja, što znači da zahtijeva suradnju nastavnika jezika i nastavnika struke. Engleski jezik je u današnje vrijeme dominantan u svim područjima ljudskog djelovanja, pa tako i u znanosti i obrazovanju. Poticaj na upotrebu stranog jezika (struke) na studiju dolazi iz nastave, same struke te osobnih potreba studenata, a stručna literatura na stranom jeziku podiže kvalitetu njihovih pisanih radova. Cilj je ovog rada ispitati upotrebu stranih izvora na preddiplomskom stručnom i specijalističkom diplomskom stručnom studiju na Veleučilištu u Karlovcu. Analizirana je literatura u 247 završnih radova na stručnom studiju te 96 radova na specijalističkom studiju. Rezultati su pokazali da su u većini radova korišteni strani izvori, većinom na engleskom jeziku, te kojim vrstama izvora se studenti služe. U drugome dijelu istraživanja upitnikom su ispitani stavovi nastavnika o upotrebi stranih izvora u nastavi te u stručnom i znanstvenom radu. Rezultate istraživanja valja promatrati i kao smjernice za podizanje kvalitete nastave, ali i suradnje nastavnika struke i nastavnika stranog jezika struke.

U cilju osavremenjivanja nastave stranih jezika struke i povećanja motivacije studenata, neprestano se teži poboljšanju kako nastavnih materijala, tako i uvođenju različitih sredstava u nastavni proces. Shodno tome, u radu se razmatraju prednosti primene audio-vizuelnih sredstava u didaktičke svrhe. Za potrebe istraživanja sprovedena je anketa među predavačima stranog jezika struke na Univerzitetu u Beogradu, kao i među studentima druge godine osnovnih studija koji su pohađali nastavu stranog jezika struke na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Predmet istraživanja rada podrazumeva ispitivanje stava predavača i studenata stranog jezika struke prema primeni audio-vizuelnih sredstava u nastavi. Cilj istraživanja sastoji se u sagledavanju (ne)postojanja preduslova za primenu audio-vizuelnih sredstava u nastavi stranih jezika struke. Rezultati istraživanja ukazuju na brojne prednosti primene audio-vizuelnih sredstava u nastavi stranog jezika struke i potrebu za njihovim korišćenjem i neophodnosti daljih istraživanja u ovoj oblasti. Kako predavači tako i studenti smatraju da je upotreba audiovizuelnih sredstava u nastavi veoma korisna jer pre svega čini nastavu zanimljivijom a gradivo jasnijim, te na taj način motiviše studente za učenje stranog jezika struke. In order to modernise the teaching of languages for specific purposes (LSP) and increase the motivation of students, a constant effort is made to improve both teaching materials and introduce various tools. In this regard, the paper discusses the advantages of using audio-visual resources for didactic purposes. For this research, a survey was conducted among LSP practitioners at the University of Belgrade, as well as among second-year undergraduate students who attended LSP classes at the Faculty of Agriculture, University of Belgrade. The subject of the research is to examine the attitude of LSP practitioners and students of languages for specific purposes towards the application of these resources in LSP classes. The research aims to consider the (non)existence of preconditions for the application of audio-visual resources in the teaching of languages for specific purposes. These results indicate numerous advantages of the application of audio-visual resources and the need for their application, as well as for further research in this area. LSP practitioners, as well as students, believe that the use of audiovisual resources in teaching is beneficial because, above all, it makes teaching more interesting and the material clearer, and thus motivates students to learn a foreign language for specific purposes.

Turizam se kao gospodarska grana u Hrvatskoj iz godine u godinu razvija prateći vodeće svjetske trendove. Bez obzira na to što je turizam grana koja ima mnogo pozitivnih strana, postoje i nedostaci kojima treba posvetiti pažnju. Svake godine se u Hrvatskoj bilježi rast u broju noćenja i dolazaka, ne samo na jadranskoj obali, koja je najposjećeniji dio zemlje, već i u kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Porast dolazaka turista dovodi i do činjenice da nema dovoljno educiranog kadra u sektoru turizma za dovoljno kvalitetan rad te su radnici u turizmu više manje isključivo sezonci. Predmet ovog završnog rada je strani jezik struke u turizmu, odnosno uloga koju strani jezik ima u kvaliteti pružanja turističkih usluga korisnicima istih. Također se ukazuje na ulogu stranih jezika struke u edukaciji i obrazovanju za buduće turističke djelatnike. Cilj rada je skrenuti pažnju na važnosti učenja stranih jezika struke za poboljšanje kvalitete pruženih usluga i bolju komunikaciju, čime se postiže bolja konkurentnost na tržištu. Bez obzira na to što postoji svijest o važnosti učenja stranih jezika, potrebno je napraviti promjenu u načinu učenja i podučavanja stranih jezika u školskim i visokoobrazovnim ustanovama, imajući u vidu profile gostiju koji posjećuju ciljano područje. Hrvatska kao destinacija se može pohvaliti raznolikim prirodnim i kulturnim resursima i atrakcijama, a poznavanje stranog jezika ključnih profila gostiju bi moglo uvelike doprinijeti Hrvatskoj te bi se kao takva mogla, osim resursnim i atrakcijskim osnovama, istaknuti i po visokoj kvaliteti usluge unutar segmenta turizma. Tourism as an economic branch in Croatia evolves from year to year following the leading world trends. Regardless of the fact that tourism is a branch with many positive aspects, there are also disadvantages to be paid attention to. Every year, Croatia marks an increase in number of overnight stays and arrivals, not only on the Adriatic coast, which is the most visited part of the country, but also in continental parts of Croatia. The increase in tourist arrivals also leads to the fact that there is not enough staff educated in the tourism sector for quality work, as tourism workers are more or less just seasonal workers. The subject of this thesis is language for specific purposes in tourism, ie the role that the foreign language has in the quality of providing tourist services to its users. It also points to the role of foreign languages in education and training for future tourist workers. The aim of the thesis is to draw attention to the importance of learning foreign languages for improving the quality of services provided and for better communication, thus achieving better market competition. Regardless of the fact that there is awareness of the importance of learning foreign languages, it is necessary to make a change in the way of learning and teaching foreign languages in schools and higher education institutions, having in mind the different profiles of guests that visit the target area. Croatia as a destination can boast a variety of natural and cultural resources and attractions, therefore knowledge of a foreign language of key guest profiles could greatly contribute to Croatia and could, as such, be highlighted by the high quality of service within the tourism segment as well as resource and attraction grounds.

Potrebe tržišta rada za znanjem stranoga jezika iz godine u godinu postaju sve veće, teži se izvrsnosti u poznavanju općega jezika, ali i stranoga jezika struke, pogotovo kod visokoobrazovanih zaposlenika. Studenti stječu znanja iz stranoga jezika struke na visokoškolskoj ustanovi, a ovaj rad analizira status predmeta unutar ustanove i opterećenost nastavnika kako bi usporedili opravdanost očekivanja poslodavca i realni uvjeti u kojima se predmet izvodi. Mjerni instrument analize statusa predmeta i opterećenosti nastavnika bio je anketni upitnik, a ispitani su stavovi 70 članova Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Cilj je istraživanja potvrda hipoteze da nerazumijevanje i marginalizacija stranoga jezika struke mogu izazvati subjektivni osjećaj nezadovoljstva nastavnika, ali i otežane uvjete napredovanja. Velike grupe studenata, nedovoljna satnica i raznovrsni stupnjevi znanja unutar pojedine grupe objektivni su čimbenici koji otežavaju ostvarivost ishoda učenja, a dodatna zaduženja, koja često nisu povezana s opisom radnoga mjesta nastavnika jezika struke imaju veliki utjecaj na subjektivni osjećaj zadovoljstva radnim mjestom.

The paper analyses the concept of intercultural competence and its presence within teaching foreign languages for specific purposes in Serbia. The aim of this study was to investigate the extent of the presence of intercultural competence within teaching foreign languages for specific purposes at non-philological faculties as well as the existence/nonexistence of awareness about this competence and attitudes towards the importance of intercultural competence. In addition to the theoretical analysis of the research problem, this paper presents the results of a survey conducted among lecturers of foreign languages for specific purposes at non-philological faculties of the University of Belgrade as well as the results of a survey carried out among students of the Faculty of Agriculture, University of Belgrade. The survey results indicate that there is a developed awareness and a positive attitude towards intercultural competence. The results show that the importance of intercultural competence is recognised by both lecturers and students. It can therefore be concluded that the development of intercultural competence should occupy an important place in the curriculum of foreign languages for specific purposes at non-philological faculties. Rad analizira koncept interkulturne kompetencije i njenu zastupljenost u nastavi stranog jezika struke u Srbiji. Cilj istraživanja bio je da se ispita stepen zastupljenosti interkulturne kompetencije u nastavi stranog jezika struke na nefilološkim fakultetima, kao i da li i u kojoj meri postoji svest o interkulturnoj kompetenciji i stav prema važnosti iste. Pored teorijske analize problema istraživanja, rad sadrži i rezultate istraživanja sprovedenog među predavačima stranih jezika struke na nefilološkim fakultetima Univerziteta u Beogradu, kao i rezultate istraživanja sprovedenog među studentima Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Rezultati istraživanja ukazuju na činjenicu da postoji prilično razvijena svest i pozitivan stav prema interkulturnoj kompetenciji. Dobijeni rezultati pokazuju da je značaj interkulturalne kompetencije prepoznat kako kod predavača, tako i kod studenata. Stoga se može zaključiti da bi razvijanje interkulturne kompetencije trebalo da zauzima važno mesto u kurikulumu stranih jezika struke na nefilološkim fakultetima.

Uloga gramatike i njezina važnost u nastavi stranoga jezika tema je brojnih istraživanja i rasprava. Ovaj rad prikazuje rezultate istraživanja studentskih procjena o važnosti gramatike u razumijevanju i komuniciranju na njemačkome jeziku struke te studentske percepcije o tome koliko je gramatika važna njihovim nastavnicima. Istraživanje donosi rezultate o zadovoljstvu ispitanika načinima podučavanja i uvježbavanja gramatike u nastavi te daje njihove prijedloge u kojoj bi mjeri gramatički sadržaji trebali biti zastupljeni u kolegijima njemačkoga jezika struke. Dobiveni podatci i njihova analiza trebali bi pomoći u pripremi nastave kako bi se očekivanja studenata i nastavnika što više usuglasila, a nastava stranoga jezika struke osuvremenila i prilagodila zahtjevima modernoga poslovnog svijeta., The role of grammar and its importance in the teaching of a foreign language have been extensively investigated and discussed. This paper presents results of a survey of students' evaluation of the importance of grammar for understanding and communicating in German in a specialized field as well as of the students' perception of how important grammar is to their teachers. The results of the survey refer to the satisfaction of students with the methods of teaching and practicing grammar in class and the students' proposals as to the extent to which grammar should be included in the courses of German for specific purposes. The survey results and the analysis of the results should contribute to the development of classes so as to harmonize students' expectation with those of the teachers, leading to a more modern teaching of a foreign language for specific purposes that would adequately prepare students for the contemporary business environment.

Formativna procjena znanja može se definirati kao kontinuirano praćenje napretka studenata i kontinuirano davanje povratnih informacija o napretku s ciljem unaprjeđivanja učenja jer studentima ukazuje na područja koja su slabije svladali. Tako pomaže i studentima i nastavnicima da prepoznaju problematična područja te ih usmjerava da prilagodbom podučavanja s jedne strane i učenja s druge problematično gradivo zajednički svladaju. Takva procjena znanja odlično se uklapa u podučavanje stranoga jezika struke na visokoškolskoj razini jer se ne fokusira samo na završni ispit, tj. na ocjenjivanje uspjeha studenata na pisanome ili usmenome dijelu ispita, što je za studente često i najveći pokretač u obrazovanju, već u obzir uzima i aktivnosti, tj. učenje koje se odvija tijekom samoga nastavnog procesa. Naime, nastava stranih jezika na bilo kojoj razini podrazumijeva visok stupanj interakcije učenika i nastavnika, a davanje povratnih informacija prepoznato je kao bitan element te interakcije. Formativna procjena znanja može na studente djelovati motivirajuće jer na taj način „grade“ svoju ocjenu, odnosno mogu pratiti svoj napredak i razvoj tijekom trajanja kolegija. Studenti tako dobivaju proaktivnu ulogu u obrazovnom procesu, stječu naviku procjenjivanja vlastitoga rada i prognoziranja uspjeha. Nadalje, formativna procjena znanja nastavniku omogućuje jednostavnije i transparentnije procjene dostizanja ishoda učenja. Osim toga, otvara mogućnosti za uvođenje suradničkoga učenja, suradničke procjene znanja i/ili samoprocjene znanja, korištenje rubrika za ocjenjivanje te uporabu informacijskih tehnologija za potporu. Na primjerima kolegija Engleski jezik za financije, koji se u održava u sklopu Specijalističkoga diplomskog studija Financijski menadžment, te kolegija Engleski jezik za projektni menadžment, koji se održava u sklopu Specijalističkoga diplomskog studija Projektni menadžment na Veleučilištu Baltazar Zaprešić, pokazat će se neke uočene prednosti ovoga pristupa ocjenjivanju za strani jezik struke naspram klasičnoga sumativnoga ocjenjivanja.

Nakon dviju domaćih i jedne konferencije s međunarodnim sudjelovanjem u Zagrebu je na Visokom učilištu EFFECTUS 19. i 20. veljače 2016. održana prva međunarodna konferencija Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama pod naslovom „Od teorije do prakse u jeziku struke“. Konferencija je obuhvatila velik broj tematskih područja kojima se bave nastavnici jezika struke na nefilološkim fakultetima, veleučilištima i visokim školama. Među ostalim to su terminološke teorije i njihova primjena, terminografija, psiholingvistika i jezik struke, kognitivni aspekti jezika struke, sociološki i kulturalni aspekti jezika struke, komunikacijski aspekti u jeziku struke, klasifikacija, metodologija izrade i ocjenjivanje radnih materijala za potrebe poučavanja jezika struke, metodologija izrade silaba jezika struke, stručnojezična metodika i didaktika na tercijarnoj razini, testiranje u jeziku struke, moderne tehnologije u poučavanju jezika struke, interdisciplinarni aspekti – sinergija jezika i struke, intradisciplinarna suradnja – sadašnjost i budućnost te uloga jezika struke na nefilološkim visokim učilištima.

U ovom se radu sustavno istražuju stavovi studenata Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima vezani uz važnost stranog jezika struke za mobilnost i zapošljivost. Prvi dio rada daje teoretsku podlogu istraživanju i definira strani jezik struke u kontekstu mobilnosti i zapošljivosti. U središnjem dijelu rada opisuje se istraživanje i analiza rezultata istraživanja provedenog metodom upitnika na populaciji ispitanika od 132 redovita studenta prve i druge godine Stručnog studija poljoprivrede. Većina studenata smatra kako je strani jezik kao kolegij potreban na Učilištu, te da će moduli iz stranog jezika koji su ponuđeni biti korisni u njihovom budućem zanimanju. Isto tako većina njih smatra kako je znanje stranog jezika uvelike dobilo na značenju ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, te da će njihovim budućim poslodavcima znanje stranog jezika biti važno prilikom njihovog zapošljavanja. Učenje stranih jezika trebalo bi biti sastavni dio obrazovanja na svim njegovim razinama uključujući i visoko obrazovanje. Ulaskom u Europsku uniju ulazimo u „krug“ jezične i kulturne raznolikosti, te će znanje stranog jezika biti izuzetno važno.

U ovom se radu sustavno istražuju stavovi studenata Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima vezani uz važnost stranog jezika struke za mobilnost i zapošljivost. Prvi dio rada daje teoretsku podlogu istraživanju i definira strani jezik struke u kontekstu mobilnosti i zapošljivosti. U središnjem dijelu rada opisuje se istraživanje i analiza rezultata istraživanja provedenog metodom upitnika na populaciji ispitanika od 132 redovita studenta prve i druge godine Stručnog studija poljoprivrede. Većina studenata smatra kako je strani jezik kao kolegij potreban na Učilištu, te da će moduli iz stranog jezika koji su ponuđeni biti korisni u njihovom budućem zanimanju. Isto tako, većina njih smatra kako je znanje stranog jezika uvelike dobilo na značenju ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, te da će njihovim budućim poslodavcima znanje stranog jezika biti važno prilikom njihovog zapošljavanja. Učenje stranih jezika trebalo bi biti sastavni dio obrazovanja na svim njegovim razinama, uključujući i visoko obrazovanje. Ulaskom u Europsku uniju ulazimo u krug jezične i kulturne raznolikosti, te će znanje stranog jezika biti izuzetno važno., This paper elaborates on attitudes of the students of Križevci College of Agriculture regarding the importance of language for special purposes for mobility and employability. The first part of the paper provides theoretical background for research and defines language for specific purposes in the context of mobility and employability. Central part of the paper describes research methods and analysis of research carried out on 132 full time students of Professional study programme of agriculture. Most students are of the opinion that foreign language is an important course subject and that such knowledge and skills will be useful in their future occupation. They also believe that foreign language knowledge became increasingly important with Croatian membership in the EU and that their future employers will favour those job candidates with better foreign language skills. Foreign languages should be an integral part of education at all levels, including the level of higher education. EU membership puts us in the circle of linguistic and cultural diversity and knowledge of foreign languages will become increasingly important.

The aim of the paper is to outline the strategies of selection and learning of professional vocabulary in English language for special purposes teaching. English language for a certain profession falls within what is in English language called English for Specific Purposes (ESP), and as such its aim is to address the specific aim of students. This means that the selection of topics, texts and vocabulary should be in accordance to the basic field which is studied. A syllabus of English language for specific purposes at the Faculty for Special Education and Rehabilitation of Belgrade University is considered in the paper as an example. Cilj ovog rada je da prikaže strategije izbora i učenja stručnog vokabulara u nastavi engleskog jezika struke. Engleski jezik struke spada u ono što se na engleskom jeziku zove English for Specific Purposes (ESP), i kao takav pre svega ima za cilj da zadovolji specifične potrebe studenata. To znači da izbor tema, tekstova i vokabulara treba da bude u skladu sa osnovnom oblasti koja se izučava. Kao primer je uzet nastavni plan i program engleskog jezika struke koji se izučava na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Univerziteta u Beogradu.

Informacijske tehnologije velikim su koracima zakoračile u obrazovanje i pritom nisu zaobišle predavaonice stranih jezika, ponekad stvarajući jaz između nastavnika – “digitalnih pridošlica” i studenata – “digitalnih urođenika”, koristeći terminologiju koju je uveo M. Prensky. U novom okruženju postavljaju se brojna pitanja. Primjerice, je li generacijska razlika nužno i uzrok jaza, ili do njega dolazi zbog nepoklapanja stilova učenja i stilova poučavanja? Trebaju li nastavnici prilagoditi svoj stil poučavanja studentima i njihovim stilovima učenja i imaju li “novi” studenti neke nove stilove učenja, s obzirom na nove tehnologije kojima se služe, ili je proces učenja u osnovi ostao isti? Treba li tehnologiju prihvatiti objeručke, odnosno je li ona problem ili rješenje? I naposlijetku, najvažnije pitanje: kako to utječe na nastavu stranih jezika? Na ova pitanja ponuđeni su odgovori koji proizlaze iz iskustva poučavanja engleskog jezika kao jezika struke na Visokoj školi za poslovanje i u pravljanje “B. A. Krčelić” Zaprešić, konkretno engleskog jezika za studij poslovanja i upravljanja na dodiplomskoj razini, odnosno engleskog jezika za projektni menadžment, financijski menadžment i za komunikacijski menadžment na diplomskoj razini, .

Osnovni cilj podučavanja stranoga jezika struke na visokim učilištima je razviti komunikacijsku kompetenciju polaznika na stranom jeziku u području dotične struke i osposobiti ih za adekvatnu primjenu stečenih znanja u njihovoj budućoj profesiji. Da bi se taj cilj ostvario, uz kvalitetnog nastavnika i primjenu suvremenih nastavnih metoda, potrebna je povezanost jezičnih sadržaja s onima iz područja struke, pa u tom smislu i suradnja nastavnika stranih jezika s nastavnicima stručnih predmeta na dotičnom učilištu. Suradnja je nužna ne samo za osmišljavanje i razvijanje nastavnih materijala koji su u korelaciji sa sadržajima struke, nego i za podizanje kvalitete nastave stranoga jezika s obzirom na njezin stručni karakter. Cilj je ovoga rada, primjenom metode upitnika, istražiti razinu suradnje katedre stranih jezika s ostalim katedrama iz područja pravne struke na Pravnom fakultetu u Osijeku te poboljšati korelaciju nastavnoga programa stranih jezika sa stručnim predmetima na tom fakultetu. U tu se svrhu istražuju stavovi i sugestije nastavnika stručnih predmeta, a konačni rezultat trebao bi biti podizanje kvalitete nastave stranih jezika i izrada suvremenijih i zahtjevima struke primjerenijih nastavnih materijala. Kako je slična anketa provedena prošle godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Matijašević, Javornik Čubrić 2013.), ovo istraživanje ima i komparativni karakter, a usporedba rezultata ukazat će na to koja bi pravna područja trebala biti tematizirana na nastavi stranoga jezika na hrvatskim pravnim fakultetima s obzirom na pravno-političke promjene nastale ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Rezultati bi također trebali pokazati sličnosti i razlike u stupnju međukatedarske suradnje na dvama fakultetima, kao i u stavovima profesora stručnih predmeta prema podučavanju, važnosti i ulozi stranoga jezika struke u pravnoj profesiji.

Osnovni cilj podučavanja stranoga jezika struke na visokim učilištima je razviti komunikacijsku kompetenciju polaznika na stranom jeziku u području dotične struke i osposobiti ih za adekvatnu primjenu stečenih znanja u njihovoj budućoj profesiji. Da bi se taj cilj ostvario, uz kvalitetnog nastavnika i primjenu suvremenih nastavnih metoda, potrebna je povezanost jezičnih sadržaja s onima iz područja struke, pa u tom smislu i suradnja nastavnika stranih jezika s nastavnicima stručnih predmeta na dotičnom učilištu. Suradnja je nužna ne samo za osmišljavanje i razvijanje nastavnih materijala koji su u korelaciji sa sadržajima struke, nego i za podizanje kvalitete nastave stranoga jezika s obzirom na njezin stručni karakter. Cilj je ovoga rada, primjenom metode upitnika, istražiti razinu suradnje katedre stranih jezika s ostalim katedrama iz područja pravne struke na Pravnom fakultetu u Osijeku te poboljšati korelaciju nastavnoga programa stranih jezika sa stručnim predmetima na tom fakultetu. U tu se svrhu istražuju stavovi i sugestije nastavnika stručnih predmeta, a konačni rezultat trebao bi biti podizanje kvalitete nastave stranih jezika i izrada suvremenijih i zahtjevima struke primjerenijih nastavnih materijala. Kako je slična anketa provedena prošle godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Matijašević, Javornik Čubrić 2013.), ovo istraživanje ima i komparativni karakter, a usporedba rezultata ukazat će na to koja bi pravna područja trebala biti tematizirana na nastavi stranoga jezika na hrvatskim pravnim fakultetima s obzirom na pravno-političke promjene nastale ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Rezultati bi također trebali pokazati sličnosti i razlike u stupnju međukatedarske suradnje na dvama fakultetima, kao i u stavovima profesora stručnih predmeta prema podučavanju, važnosti i ulozi stranoga jezika struke u pravnoj profesiji., Main goal of teaching foreign languages for specific purposes on tertiary level is to develop communicative competence of students in foreign language within the specific field and to qualify them for implementation of those competences in their future profession. To achieve that end, apart from a competent teacher and modern teaching materials, integration of language content and content subjects is a necessary precondition. That implies a good cooperation between foreign language teachers and content subject teachers to achieve a better quality in foreign language courses concerning specific scientific field taught at the faculty. The main goal of this paper is, by using a method of questionnaire, to explore the level of cooperation between foreign language teachers and content subject teachers in the field of law at the Law Faculty of Osijek and the Law Faculty of Zagreb and to improve a co-relation between content subjects and foreign language courses at these faculties. To that end, the answers by content subject teachers and their suggestions as to topics in foreign language needed by Croatian law students in new conditions of Croatia’s accession to the EU will serve as a foundation for development of foreign language courses that are more responsive to requirements of legal profession in new circumstances of the EU law implementation and the new configuration of the labour market. Results of the questionnaires conducted at the Faculty of Law of Osijek and the Faculty of Law of Zagreb will be compared to indicate similarities and differences in opinions of the professors teaching legal subjects at the two faculties and to serve as a reliable basis in establishing better co-relation between content subjects and foreign language curricula at Croatian law faculties., Das Hauptziel des Lehrens von Fachfremdsprachen auf der Hochschulebene ist es, die kommunikative Kompetenz der Studenten im bestimmten Fachbereich zu entwickeln und sie zur Anwendung ihrer fremdsprachlichen Kompetenzen in ihrem zukünftigen professionellen Leben zu befähigen. Um jenes Ziel zu erreichen, ist neben einem guten Fremdsprachenlehrer und modernen Lehrmaterialien eine Integration von Fremdsprachen- und Fachbereichkenntnissen nötig. Dies setzt eine gute Kooperation zwischen den Fremdsprachenlehrern und den Professoren juristischer Gegenstände voraus, was wesentliche Voraussetzung für die Entwicklung eines qualitätvollen Fremdsprachenunterrichts im Sinne der Einbeziehung entsprechender Fachinhalte darstellt. Auf Grund einer Umfrage wird in diesem Beitrag die Ebene der Kooperation zwischen der Fremdsprachenabteilung und den Abteilungen juristischer Fächer an den juristischen Fakultäten in Osijek und Zagreb untersucht. Das Ziel der Arbeit ist, die Auffassungen und Vorschläge der Professoren in Bezug auf die mit dem Fachbereich Jura bezogenen Inhalte in der Gestaltung der fremdsprachlichen Cirrucula in Betracht zu nehmen und dadurch eine bessere Korrelation der fremdsprachlichen Inhalte mit denen im Bereich Jura zu schaffen. Im letzten Teil werden die Ergebnisse der Umfrage verglichen, um ähnlichkeiten und Unterschiede zwischen den Auffassungen der Professoren in Bezug auf die Rechtsbereiche und –Themen festzustellen, die im modernen Fachfremdsprachenunerricht bearbeitet werden sollten. Diese Ergebnisse sollen als zuverläßige Grundlage für eine bessere Korelation zwischen dem Fremdsprachenunterricht und dem Unterricht der juristischen Gegenstände dienen.

Sposobnost da se na efikasan način komunicira na stranom jeziku predstavlja utemeljen cilj nastave stranih jezika. Za nastavu stranog jezika koja je orijentisana na razvoj komunikacijskih sposobnosti značajan je koncept komunikativne jezičke sposobnosti. Komunikativna jezička sposobnost predstavlja sposobnost primene jezičkog znanja u komunikaciji, ali obuhvata i mentalni kapacitet za primenu jezičkih znanja u kontekstualizovanoj komunikativnoj upotrebi jezika i povezivanje jezičkih znanja sa već postojećim sociokulturološkim znanjima. Cilj istraživanja je praćenje razvoja komunikativne jezičke sposobnosti kod studenata koji engleski jezik uče kao strani jezik struke. Istraživanjem su obuhvaćene sledeće varijable: komunikativna jezička sposobnost na stranom jeziku, psihološko-pedagoški faktori (samoprocena sposobnosti usmenog izražavanja na stranom jeziku, strategije usmenog izražavanja na stranom jeziku, stavovi učenika o učenju stranog jezika i anksioznost u učenju stranih jezika) i obrazovne i demografske varijable (nastavni programi, pol ispitanika, trajanje instrukcije na stranom jeziku struke, ukupno trajanje učenja stranog jezika, uspešnost u okviru nastavnog predmeta strani jezik manifestovana kroz položen ispit iz prethodne godine studija). Metode u istraživanju opisuju eksperimentalna merenja sprovedena sa četiri istraživačke grupe i podrazumevaju primenu instrumenata istraživanja, dekodiranje i statističku obradu podataka. U instrumente istraživanja spadaju: Upitnik, Skala komunikativne jezičke sposobnosti, Skala samoprocene učenikovih govornih sposobnosti, Skala učenikovih stavova o učenju stranog jezika, Skala anksioznosti u učenju stranih jezika. Prezentacije studenata (u tri komunikacijska konteksta, ukupno 180 prezentacija) su ortografski transkribovane. Na osnovu primenjenih instrumenata urađena je statistička obrada podataka (deskriptivna analiza, analiza varijanse, korelaciona analiza). Uzorak se sastoji od 60 studenata koji engleski jezik kao jezik struke izučavaju u oblasti biotehničkih nauka i pripadajućih oblasti agronomije, prehrambena tehnologije, agroekonomije. Istraživanje je sprovedeno na Agronomskom fakultetu u Čačku, Univerziteta u Kragujevcu, u periodu od 2007. do 2010. godine (eksperiment je trajao u periodu 2007/2008.). Dobijeni rezultati ukazuju da kontinuirani, komunikacijski orijentisani nastavni program primerenog trajanja dovodi do povećanja nivoa komunikativne jezičke sposobnosti na stranom jeziku. Povećanje nivoa komunikativne jezičke sposobnosti je praćeno učestalom primenom strategija usmenog izražavanja na stranom jeziku, značajnim padom nivoa anksioznosti i povećanjem nivoa samouverenosti studenata u ostvarivanje efikasne komunikacije na stranom jeziku struke u različitim socijalnim kontekstima. Efikasna i primerena komunikacija na stranom jeziku struke u raznovrsnim komunikacijskim situacijama podrazumeva kontinuirani, simultani i ravnomeran razvoj svih ispitivanih elemenata komunikativne jezičke sposobnosti na stranom jeziku (eklektički model komunikativne jezičke sposobnosti). To communicate efficiently in a foreign language is the valid objective of the foreign language teaching and learning process. The concept of communicative language ability is in the focus of communication-oriented foreign language teaching and learning. Communicative language ability is the ability to apply the knowledge of a foreign language in communication; it also involves mental capacity of applying language knowledge in contextualized communicative language use and connecting language knowledge with present socio-cultural knowledge. The aim of the research is to determine the level and possible development of communicative language ability of students studying English language for specific purposes. The research variables include the following: communicative language ability, its psychological-pedagogical factors (self-evaluation of speaking skills in foreign language, use of speaking skill strategies in foreign language, students’ beliefs about foreign language learning, anxiety in foreign language learning) and educational-demographic variables (the teaching programmes, the sex, the length of the instruction in English for specific purposes, total duration of learning English language, students’ achievement manifested as the passed examination in the previous year of study). The research methods illustrate the measures of the experiment carried out with four experimental groups. The methods involve the application of the research instruments, students’ presentations decoding and statistical data processing. The research instruments are: Background questionnaire, Communicative language ability scale, Self-evaluation of foreign language speaking skills inventory, Speaking skills strategies inventory, Beliefs about language learning inventory and Foreign language classroom anxiety scale. The students’ presentations (180 of them, in three communication contexts) are transcribed orthographically. The data obtained by the application of the research instruments are processed statistically (descriptive statistics, analysis of variance, correlation analysis). The sample consists of 60 students studying English language in the field of biotechnology, particularly agronomy, food technology, and agroeconomy. The research was carried out at the Faculty of Agronomy in Čačak, University in Kragujevac, in the period 2007-2010 (the experiment was carried out in 2007/2008). The obtained results indicate that continual communication-oriented teaching programmes of appropriate duration increase the level of communicative language ability in a foreign language. This increase is followed by more frequent application of speaking skill strategies, by the decrease of anxiety in foreign language and increase of students’ self-confidence in achieving efficient communication in English language for specific purposes in various social contexts. Efficient and appropriate communication in English for specific purposes in various communication contexts is influenced by continual, equal and simultaneous development of all measured elements of communicative language ability (eclectic model of communicative language ability).

Cilj je ovog istraživanja bio ispitati odnos motivacije, strategija učenja i određenih demografskih varijabli s uspjehom u kontekstu ovladavanja stranog jezika struke. Pritom smo htjeli utvrditi koriste li motiviraniji ispitanici i veći broj strategija učenja, na koji se način uspješni i manje uspješni ispitanici razlikuju s obzirom na motivaciju i uporabu strategija učenja te u kojoj mjeri te varijable predviđaju uspjeh u ovladavanju engleskim jezikom struke. U istraživanju je sudjelovalo 238 studenata prve godine Fakulteta prometnih znanosti. Ispitanici su ispunjavali demografski upitnik, Upitnik o motivaciji (Mihaljević Djigunović, 1998) i upitnik o strategijama učenja SILL (Oxford, 1990). Rezultati istraživanja ukazuju na značajnu povezanost motivacije i strategija učenja te na veću motiviranost i uporabu strategija učenja kod uspješnijih ispitanika. Prethodno su se iskustvo učenja jezika i motivacija pokazali relevantnim prediktorima uspjeha. Dobiveni rezultati mogu biti vrlo korisni za planiranje nastave i poticanje učeničke motivacije, a s ciljem uspješnijeg ovladavanja stranim jezikom.

Polazeći od hipoteze da je kontekst u kojem se ovladava inim jezikom jedan od ključnih čimbenika koji mogu utjecati na motivaciju i upotrebu strategija učenja, cilj našeg istraživanja bio je istražiti povezanost tih dvaju faktora u kontekstu usvajanja engleskog jezika struke, te ispitati koriste li motiviraniji studenti više strategija od onih manje motiviranih. Uzorak je uključio nešto više od dvjesto studenata prve godine Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu. Motivaciju smo ispitali pomoću Upitnika o motivaciji (Mihaljević Djigunović, 1998), a podatke o upotrebi strategija učenja prikupili smo upitnikom SILL (Oxford, 1990). Korelacijskom analizom utvrđena je značajna povezanost motivacije i strategija učenja. Dobiveni rezultati potvrđuju i značajnu razliku u motivaciji i upotrebi strategija kod ispitanika kojima će engleski jezik više trebati u daljnjem školovanju i struci.

Rad donosi detaljan prikaz gramatike engleskoga jezika namijenjene studentima raznih struka, kao i stručnjacima iz različitih područja.

Već nekoliko desetljeća provode se istraživanja o tome što neke učenike čini uspješnijima u čitanju na stranom jeziku od drugih. Pokazalo se kako su dobri čitatelji svjesniji strukture diskursa što znači da su sposobni prepoznati signalne mehanizme pomoću kojih su organizirane informacije u tekstu kojeg čitaju (Grabe, 2003 ; Williams, 2007). Osim metalingvističke svjesnosti, svjesnost o strukturi diskursa obuhvaća i poznavanje i pravilno korištenje strategija čitanja koje pomažu rješavanju problema u procesu čitanja i lakšem tumačenju već spomenutih signalnih mehanizama u tekstu. U našem istraživanju krenuli smo od hipoteze da se eksplicitnim poučavanjem odabranih strategija čitanja na nastavi engleskog jezika pravne struke može podići svjesnost učenika o strukturi diskursa, a time i razumijevanje teksta. Tijekom istraživanja u kojem je sudjelovalo 16 ispitanika, koristili smo se sljedećim instrumentima: upitnikom SORS (Survey of Reading Strategies) (Sheory i Mokhtari, 2001), posebno konstruiranim testom čitanja s razumijevanjem te polustrukturiranim intervjuom kojim smo provjerili razumijevanje procesa čitanja i strukture diskursa prije i poslije pouke. Statistička analiza prikupljenih podataka pokazala je kako su nakon pouke u strategijama čitanja ispitanici postigli znatno bolje rezultate u razumijevanju teksta te lakše prepoznavali diskursne signale u tekstu kao i strukturu teksta.

U radu se prikazuju rezultati ispitivanja provedenog na kolegiju “Engleski jezik struke” na prvoj godini studija Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cilj ispitivanja bio je utvrditi stavove studenata prema kolegiju i njihovu motivaciju za učenje engleskog jezika struke kao i oblike nastavnog rada koje studenti smatraju poželjnim i učinkovitim. Rezultati pokazuju da studenti imaju pozitivan stav prema učenju stranog jezika, a najpoželjnijim načinom učenja smatraju govornu komunikaciju, zatim čitanje i na kraju pisanje. U okviru kolegija najviše ih zanima čitanje stručnih tekstova, diskusija o stručnim temama i usvajanje stručnog vokabulara. Analiza stavova studenata pokazuje da ih kombinacija općeg i stručnog engleskog jezika s naglaskom na izbor zanimljivih tema najviše motivira za rad na kolegiju., The article presents the results of the research conducted at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb among first-year students enrolled in the course „English for Specific Purposes“. The aim of the research was to establish what attitudes students have towards this course, the motivation for learning English for specific purposes, as well as types of teaching which they find popular and efficient. The results show that students have a positive attitude towards learning a foreign language, and the most desirable manner of learning is through oral communication, followed by reading and finally writing. Regarding the course, they are mostly interested in reading professional texts, discussing professional issues and acquiring specific vocabulary. The analysis of students’ attitudes shows that the combination of general and specific English with emphasis on a selection of interesting topics is the highest motivator for doing course work.

Rad se temelji na analizi potreba u nastavi stranog jezika struke na pravnim fakultetima u Hrvatskoj. Ova analiza orijentirana je na tri temeljna cilja: prvi je utvrđivanje postojeće razine postignuća studenata u okviru njemačkog jezika pravne struke drugi je cilj utvrditi precizna ciljeve i zadatke nastave stranog jezika na studiju prava te odrediti tematske okvire za izbor i izradu nastavnih materijala na temelju kojih bi se u bliskoj budućnosti koncipirao udžbenik njemačkog jezika pravne struke koji bi bio usklađen s potrebama i interesima budućih pravnika.