Search

Poreznom tajnom se želi zaštititi povjerljivost podataka pojedinca i njihovo nedopušteno objavljivanje. Prema odredbama Općeg poreznog zakona (dalje: OPZ) porezno tijelo javne vlasti je dužno čuvati podatke iznesene u poreznom postupku. Odredbe OPZ-a propisuju koji podatci su porezna tajna te propisuju kada obveza porezne tajne nije povrijeđena. U slučaju kršenja obveze čuvanja porezne tajne podliježe se kaznenoj i disciplinskoj odgovornosti. Pravo na pristup informacijama je pravo korisnika tražiti i dobivati informacije koje su javnog karaktera odnosno koje posjedu tijela javne vlasti. Temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama (dalje: ZPPI) može se ograničiti pristup određenim informacijama koje su porezna tajna. Povjerenik za informiranje je osoba koja prati, promiče i štiti pravo na pristup informacijama i njihovu ponovnu uporabu. Njega odabire Hrvatski sabor na mandat od pet godina. On provodi nadzor nad provedbom ZPPI-a. Ovaj rad sastoji se od tri glavna dijela u kojima će se analizirati porezna tajna, pravo na pristup informacijama te predmeti iz prakse Povjerenika za informiranje koji su vezani za područje porezne tajne. Cilj je utvrdili kada jest, a kada nije dopušten pristup informacijama koje se odnose na podatke koji podliježu poreznoj tajni., The tax secrecy is intended to protect the confidentiality of an individual's data and prevent their unauthorized publishment. According to the provisions of the Tax Procedure Act, the tax authority is obliged to safeguard the information presented in the tax procedure. The provisions of the Tax Procedure Act prescribe which information is considered tax secret and specify when the obligation of tax secrecy is not violated. In case of a breach of the obligation to keep tax secrecy, criminal and disciplinary responsibility applies. The right to access information is the right of users to seek and obtain information of public character possessed by public authorities. The Act on the Right to Access to Information may limit access to certain information which are tax secrecy. The Information Commissioner is a person who monitors, promotes, and protects the right to access information and their reuse. The Croatian Parliament selects the Commissioner for a term of five years. The Commissioner oversees the implementation of the Act on the Right to Access to Information. This paper consists of three main parts in which tax secrecy, the right to access information, and the case-law of the Information Commissioner that is related to the area of tax secrecy will be analyzed. The goal was to determine when it is and when it is not allowed to access information related to data that falls under tax secrecy.

U ovom radu pisala sam o pravu na pristup informacijama u Republici Hrvatskoj. Rad započinje kratkim povijesnim prikazom prava na pristup informacijama u Europi i svijetu. U prvom dijelu rada, pisala sam o ostvarivanju prava na pristup informacijama, njegovom zakonskom uređenju te izmjenama Zakona o pravu na pristup informacijama koji je na snagu stupio 2003. godine. Razrađeni su temeljni zakonski pojmovi, a posebno sam se osvrnula na test razmjernosti i javnog interesa koji je uveden izmjenama Zakona iz 2011. godine te na Povjerenika za informiranje koji je kao drugostupanjsko tijelo uveden u naš pravni sustav 2013. godine. Najvažniji izvor prava na pristup informacijama u Republici Hrvatskoj je Ustav Republike Hrvatske. Pravo na pristup informacijama svima je zajamčeno člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske. Razrađeno je načelo razmjernosti koje propisuje u kojim se to slučajevima predmetno pravo može ograničiti. U drugom dijelu rada analizirana je praksa Ustavnog suda Republike Hrvatske u tri predmeta koje je ustavnom tužbom pokrenula udruga GONG te jedan predmet koji je ustavnom tužbom pokrenuo Vladimir Šeks. Zaključno, rad sadrži podatke iz istraživanja o otvorenosti Hrvatskog sabora iz 2021. godine te osvrt na ostvarivanje prava na pristup informacijama u Republici Hrvatskoj., In this paper I wrote about the right to access to information in the Republic of Croatia. The paper begins with a brief historical overview of the right to access to information in Europe and in the world. In the first part of the paper, I wrote about the exercise of the right to access to information, its legal regulation and changes to the Act on the Right to Access to Information, which entered into force in 2003. The basic legal terms were elaborated, and I particularly referred to the proportionality and public interest test, which was introduced by the amendments to the Act from 2011, and to the Information Commissioner, who was introduced as a second instance body into our legal system in 2013. The most important source of the right to access information in the Republic of Croatia is the Constitution of the Republic of Croatia. The right to access information is guaranteed to everyone by Article 38, Paragraph 4 of the Constitution of the Republic of Croatia. The principle of proportionality has been elaborated, which prescribes in which cases the respective right can be limited. In the second part, the practice of the Constitutional Court of the Republic of Croatia was analyzed in three cases filed by the GONG association and one case filed by Vladimir Šeks. In conclusion, the paper contains the data from research on the openness of the Croatian Parliament from 2021 and a review of the exercise of the right to access to information in the Republic of Croatia.