Search

Roe deer (Capreolus capreolus L.) is adaptable to various habitat conditions and is widespread across Europe. The Białowieża Primeval Forest is an area in the moderate zone of lowland Europe and it is habitat for different game species. For the purposes of this study, the morphometric parameters of roe deer antlers shot in the Białowieża Primeval Forest by the Russian Czar Nicholas II during his reign (1894-1917) were analysed. Length of left and right beams, circumference of the left and right coronets, circumference of the left and right, length of the first and second tine end of the left and right beams, and inside span were measured and analysed. The results showed that during the imperial roe deer hunts in the period 1894 to 1917 in Białowieża Primeval Forest, individuals of similar morphometric trophy characteristics were hunted. The trophies were, on average, characterized by a slightly longer left beam, uniform beam circumference, coronet circumference, and very similar tine ends lengths., Europski srnjak (Capreolus capreolus L.) je prilagodljiv različitim uvjetima staništa i rasprostranjen je diljem Europe. Stoljetna šuma Białowieża područje je u umjerenoj zoni nizinske Europe te predstavlja stanište različitoj divljači. U svrhu ovog istraživanja, analizirani su morfometrijski parametri rogova europskih srnjaka odstrijeljenih u stoljetnoj šumi Białowieża od strane ruskog cara Nikole II. tijekom njegove vladavine (1894. – 1917.). Mjerene su i analizirane duljina lijevog roga, duljina desnog roga, opseg lijevog vijenca, opseg desnog vijenca, opseg lijevog roga, opseg desnog roga, duljina vrha prvog i drugog paroška lijevog roga, duljina vrha prvog i drugog paroška desnog roga, unutarnji raspon. Rezultati su pokazali da su se tijekom carskog lova na europske srnjake u razdoblju od 1894. do 1917. u stoljetnoj šumi Białowieża lovile jedinke sličnih morfometrijskih karakteristika trofeja. Trofeji su u prosjeku bili okarakterizirani malo duljim lijevim rogom, jednoličnim opsegom roga, opsegom vijenaca, kao i vrlo sličnim duljinama vrhova parožaka.

The aim of this study was to determine the change in the value of morpho-metric parameters of antlers and the total trophy score in relation to the age of roe deer (Capreolus capreolus L.). The study was conducted on 228 roe deer trophies from the "Barajevska reka" hunting ground in Serbia, aged one to seven years. From the second to the fourth year, the growth of antlers was the most intense, and the differences compared to one year old animals were significant (P lt 0.001). The highest average length of the branches was monitored in six years old animals (22.4 ± 2.05 cm), with significant differences (P lt 0.001) compared to younger animals, except for the three years old animals (P>0.05). From the second to the fifth year, a gradual increase in antler weight (from 192.2 ± 30.41 g to 221.9 ± 61.86 g) and antler volume (from 74 cm3 to 90 cm3 ) was observed, with the highest values of antler weight (291.8 ± 58.43 g and 319.1 ± 98.89 g, respectively) and antler volume (123.8 cm3 and 121.2 cm3) in six and seven year old animals. Overall trophy scores increased from year one to year seven (42.6 ± 7.86 vs 97.4 ± 27.40), with differences in trophy scores for animals aged six and seven years significantly greater than for animals aged one to five years (P lt 0.001). The highest quality antlers have six and seven year olds, at which time their hunting should be conducted. Cilj rada je bio da se utvrdi promena vrednosti mernih elemenata ocene parogova i ukupne ocene trofeja u odnosu na uzrast srndaća (Capreolus capreolus L.). Istraživanje je obavljeno na 228 trofeja srndaća iz lovišta "Barajevska reka" u Srbiji, uzrasta od jedne do sedam godina. Od druge do četvrte godine rast rogovlja je bio najintenzivniji, a utvrđene razlike su bile signifikantne (P lt 0,001) u odnosu na jednogodišnje jedinke. Najveća prosečna dužina grana parogova je zabeležena u periodu oko šeste godine (22,4±2,05 cm), pri čemu su utvrđene razlike bile signifikantne (P lt 0,001) u odnosu na mlađe jedinke, osim u odnosu na jedinke u starosti od tri godine (P>0,05). Od druge do pete godine uočen je postepeni porast mase rogovlja (od 192,2±30,41 g do 221,9±61,86 g) i zapremine rogovlja (od 74 cm3 do 90 cm3 ), dok su vrednosti mase rogovlja (291,8±58,43 g i 319,1±98,89 g) i zapremine rogovlja (123,8 cm3 i 121,2 cm3 ) kulminirale kod jedinki u starosti šest i sedam godina. Ukupne ocene trofeja su rasle od prve do sedme godine (42,6±7,86 prema 97,4±27,40), pri čemu su razlike u ocenama trofeja kod jedinki uzrasta šest i sedam godina bile signifikantno više u odnosu na jedinke starosti od jedne do pet godina (P lt 0,001). Najkvalitetnije rogovlje imaju jedinke uzrasta šest i sedam godina, kada bi trebalo i vršiti odstrel.

Analizirana je struktura trofeja odstrijeljene srneće divljači u razdoblju od 5 godina (2011. do 2015.) u državnom otvorenom lovištu broj XVI/14 „Trizlovi - Rastovo“ koje se nalazi u jugoistočnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije. Ukupna površina lovišta iznosi 3102 ha, dok lovno produktivna površina iznosi 1400 ha za srneću divljač. Prema podacima iz lovno gospodarske osnove orografske, hidrografske i klimatske prilike, te količina dostupne hrane i mir u staništu su povoljni za uzgoj srneće divljači (III bonitetni razred, 6 grla/100 ha LPP, a godišnji prirast iznosi 26 grla). Podaci u istraživanju prikupljeni su iz trofejnih listova srnjaka ocjenjenih u tom razdoblju. Ukupno je odstrijeljeno 125 grla, od toga 63muška grla, a ocjenjeno je 28 trofeja srnjaka dok ostala odstrijeljena grla nisu imala elemente za ocjenu te nisu uvrštena u analizu. Od mjerljivih elemenata u izračun su uzeta kvantitativna obilježja, a to su prosječna masa i volumen trofeja, prosječna duljina grana i ukupan broj CIC točaka. Prosječna masa trofeja kretala se od 268 do 312 grama, prosječan volumen od 104, 83 do 116, 71 cm³, prosječna duljina grana rogova od 21, 13 do 23, 20 cm, dok je prosječna vrijednost trofeja iznosila od 80, 56 do 88, 29 CIC točaka. Trofejna vrijednost kretala se od minimalnih 71, 3 do maksimalnih 110, 53 CIC točke, a pri tome su odstrjeljena 2 grla kapitalne vrijednosti u brončanoj medalji. Prosječna vrijednost svih mjerljivih elemenata kretala se uzlaznom putanjom četiri godine osim zadnje lovne 2014/2015. godine kada je značajno opalo brojno stanje divljači, narušena je spolna i dobna struktura te trofejna vrijednost divljači zbog pucanja nasipa na rijeci Savi i poplava u jednom dijelu lovišta. Poplava je značajno utjecala na brojno stanje divljači, rezultate gospodarenja i trofejnu vrijednost divljači.

Splitsko-dalmatinska županija nalazi se u središnjem dijelu južne Hrvatske. Prema prirodnogeografskim obilježjima podijeljena je u tri cjeline: obalno područje, zaleđe i otoci. U Splitsko-dalmatinskoj županiji ustanovljena su 83 lovišta na ukupnoj površini od 449.490 ha. Lovno gospodarenje u 10-godišnjem razdoblju (2007.-2017.) analizirano je u odabrana 32 zajednička otvorena lovišta. Važnije vrste divljači su: svinja divlja, zec obični, fazan, jarebica kamenjarka-grivna, muflon i divokoza. Iz planskih dokumenata za svako lovište prikupljeni su i obrađeni podaci o vrstama divljači i njihovim matičnim fondovima, planiranom i ostvarenom odstrjelu, trofejnoj vrijednosti i drugim značajnim parametrima uzgoja i korištenja divljači. Gospodarenje matičnim fondovima i planirani odstrjel vrsta krupne, odnosno sitne divljači uglavnom su uspješno ostvarivani u analiziranom razdoblju. Negativni utjecaj predacije vuka na divokozu, muflona i divlju svinju postao je ozbiljni problem zbog štete koju nanosi u lovištima. Ukupno je ocijenjeno 179 trofeja divlje svinje, od kojih 71 ili 40% u kategoriji kapitalnih, a najvrjedniji je ocijenjen sa 136, 00 CIC točaka. Kvalitetno lovno gospodarenje, uključujući i stalnu brigu o divljači i provođenje aktivnosti za poboljšanja kakvoće staništa, doprinosi stabilnosti matičnih fondova divljači i preduvjet je za postizanje visoke, kapitalne trofejne vrijednost divljači.

Uvidi u našu predmodernu prošlost otkrivaju dugotrajan i polivalentan odnos čovjeka i ne-ljudskih životinja iz porodice Cervidae i istaknute materijalno-upotrebne i simboličke uloge tih životinja u ljudskim društvima. Fascinacija tim životinjama i njihovim rogovljem nastavlja se i u suvremenim europskim i izvaneuropskim kulturnim kontekstima. Jelenji rogovi i drugi dijelovi životinjskih tijela inkorporirani su u ljudske živote i na načine koji se dotiču ljudskog utjelovljenog iskustva unutar vlastitih životnih prostora i svakodnevnih odnosa s različitim aspektima materijalnosti - od lovnih trofeja preko dizajnerskih i modnih predmeta pa sve do suvremenih ritualnih i magijskih pribora. U izlaganju ću razmotriti načine na koje pregovaramo svoj odnos s prirodnim svijetom putem specifičnih kulturnih praksi i propitati u kojoj su mjeri životinje isključivo objektima naše konzumerističke kulture, odnosno možemo li ih vidjeti i kao subjekte u stvaranju novih savjesnih praksi.

The subject of this thesis was focused on the analysis of international trade with selected specimens of rhino species (trophies, horns, live rhinos, carvings, horn carvings, derivatives) in 2004 - 2013. The trade at the European Union, taking into accounts the position of the Czech Republic, and the global worldwide trade were evaluated in term of importer and exporter and source, purpose and origin of specimens. Evaluation was based on data from the Cites Trade Database which was further processed via contingency tables and graphs. It was found that there was a decrease of import and export in 2013. The most imported specimens were live rhinos in the world (40,5%) and trophies in the European Union, the most exported specimens were trophies in the world (39,4%) and carvings (80,7%) in the European Union. The largest importer was USA in the world (16,6%) and Spain in the European Union (3%). The largest exporter in the world was South Africa (73,9%) and United Kingdom in the European Union (4,6%). The Czech Republic was imported 0,8% of total import and exported 0,2% of total export. Imported specimens came mostly from the wild (62,1%), the country of origin was not completed and were imported mainly as hunting trophies (33,4%). Exported specimens came mostly from the wild (76,3%), the country of origin was not completed (82,2%) and were exported primarily as hunting trophies The results indicate an overall downward trend in the legal trade but also confirm the considerable interest in horns in Asia. Therefore, it is necessary to continue to monitor all transactions.

Srna (Capreolus capreolus L.) je krupna divljač iz porodice jelena, koja je rasprostranjena na većini područja Europe i jednom dijelu Azije. U Republici Hrvatskoj je najrasprostranjenija krupna divljač. Živi u nizinskom, gorskom i visoko gorskom pojasu, možemo ju naći u dolinama kraj potoka, pored mladih šuma i općenito u šumama s bogatim niskim raslinjem. Od osjetila srna ima dobro razvijen okus, sluh i njuh, ali vid je slabo razvijen. Srna ima vitko, lagano i vrlo pokretno tijelo. Dužina tijela iznosi 130-140 cm, a visina oko 75 cm. Masa mužjaka kreće se od 20 do 30 kg, a kod ženki 17 do 25 kg. Srne se pare u drugoj polovici srpnja i prvoj polovici kolovoza. Srna ne dozvoljava srnjaku parenje prvih nekoliko dana već naoko bježi od njega u velikim krugovima. Srna donosi na svijet pretežno jedno, a kasnije dva laneta. Prema odredbama Zakona o lovstvu, srna obična u Republici Hrvatskoj ima status krupne divljači, zaštićene lovostajom.

Obrađeni su i uspoređeni podaci o trofejima divljači stečenim odstrjelom u 85 zajedničkih lovišta u Osječko-baranjskoj i 53 u Vukovarsko- srijemskoj županiji. Podaci su prikupljeni iz obrazaca evidencije o ocijenjenim trofejima krupne i sitne divljači tijekom pet lovnih godina, od 2007./2008. do 2011./2012. Trofeje su ocijenila službena povjerenstva pri županijskim lovačkim savezima. U Osječko- baranjskoj županiji ocijenjeno je ukupno 2754 trofeja, od čega 486 (18 %) kapitalnih, dok je u Vukovarsko-srijemskoj županiji ocijenjen ukupno 771 trofej, od čega 130 (17 %) kapitalnih. Zabilježen je trend godišnjeg porasta broja trofeja prijavljenih za ocjenjivanje, kao i udjela kapitalnih trofeja kod većine vrsta divljači. Utvrđene su razlike u zastupljenosti pojedine divljači u strukturi kapitalnih trofeja. U Osječko-baranjskoj županiji zastupljeni su: srna obična (46 %), jelen obični (26 %), čagalj (25 %) i svinja divlja (17 %). Trofej čaglja od 27, 93 CIC točaka iz lovišta XIV/130 „Laslovo“ bio je nacionalni prvak u lovnoj 2010./2011. godini. U Vukovarsko-srijemskoj županiji zastupljeni su: srna obična (52 %), svinja divlja (38 %) i čagalj (5 %). Zastupljenost trofeja mačke divlje, lisice i jazavca neznatna je (1-3 %) u obje županije. Trofej lubanje jazavca iz lovišta XIV/136 „Dalj“, ocijenjen u lovnoj 2007./2008. godini s 23, 51 CIC točaka, aktualni je nacionalni prvak. Prema provedenom službenom ocjenjivanju, među kapitalnim trofejima u Osječko-baranjskoj županiji je 59 trofeja (12 %) u zlatnoj, 147 (30 %) u srebrnoj i 280 (58 %) u brončanoj medalji, dok su u Vukovarsko-srijemskoj županiji 22 trofeja (17 %) u zlatnoj, 36 (28 %) u srebrnoj i 72 trofeja (55 %) u brončanoj medalji. Od ukupnog broja zlatnih medalja, najviše (24 ili 41 %) je dodijeljeno trofeju jelena običnog u Osječko- baranjskoj, dok ih je 10 (45 %) dodijeljeno trofeju svinje divlje u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Kvalitetu trofeja divljači moguće je poboljšati prikladnim uzgojno-selekcijskim radom i primjenom mjera za unaprjeđenje stanišnih uvjeta u lovištima.

U radu je načinjena usporedba pojedinih elemenata ocjene trofeja srnjaka stečenih u Hrvatskoj i pojedinim europskim zemljama. U usporedbi s kapitalnim srnjacima iz većine zemalja, srnjaci iz Hrvatske imaju signifikantno manju masu, volumen i gustoću rogovlja. Pri istoj trofejnoj vrijednosti, srnjaci iz Hrvatske imaju rogovlje manje mase i volumena (gušće rogovlje, tanjih grana i slabije razvijenih ruža), ali dulje grane od srnjaka iz uspoređivanih zemalja. Potrebna su daljnja istraživanja o tome jesu li utvrđene značajke trofeja posljedica manjkavosti minerala u staništu ili specifičnosti klimatskih uvjeta.

Analizirana je struktura trofeja odstrijeljene divljači u 53 zajednička lovišta u Vukovarsko- srijemskoj županiji. Obuhvaćeno je razdoblje lovnih godina od 2006./07. do 2011./12. Podaci su prikupljeni iz obrazaca evidencije o trofejima divljači, te su razvrstani prema vrsti divljači i vrijednosti trofeja. Ukupno je ocijenjen 771 trofej divljači ; najzastupljeniji su srnjak (594), vepar (150) i jelen obični (14). Trofeji sitne divljači slabo su zastupljeni, s iznimkom čaglja (8 trofeja). Ocijenjeno je 130 kapitalnih trofeja (17 %), među kojima je najviše trofeja srnjaka (68) i vepra (49). Broj ocijenjenih trofeja srnjaka je u porastu, dok je kod vepra primijećen pad udjela kapitalnih trofeja u posljednje dvije lovne godine. Kvalitetu i vrijednost trofeja divljači moguće je poboljšati prikladnim uzgojno-selekcijskim radom, primjenom mjera za unaprjeđenje stanišnih uvjeta u lovištima i podizanjem obrazovne razine lovnih stručnjaka.

Prikazana je struktura lovačkih trofeja ostvarenih odstrjelom divljači u lovištima na području Osječko-baranjske županije u istočnoj Hrvatskoj, tijekom razdoblja od 2007. do 2012. godine. Ocijenjeno je ukupno 2.754 trofeja divljači, od čega 486 (17, 64 %) kapitalnih, tj. brojem ostvarenih CIC točaka osvojili su jednu od medalja. Tijekom analiziranog razdoblja primjećen je trend porasta broja trofeja prijavljenih za ocjenjivanje, kao i udio kapitalnih trofeja kod većine vrsta divljači. Posebno je značajan porast broja ocijenjenih trofeja krupnih vrsta divljači: jelena običnog, srne obične i divlje svinje. Kvaliteta trofeja jelenske divljači raste proporcionalno s povećanjem broja ocijenjenih trofeja, što upućuje na pravilno gospodarenje u lovištu. Kod srneće divljači udio kapitalnih primjeraka opada s povećanjem brojnosti i ocijenjenih trofeja, što upućuje da uzgojno- selekcijski rad u lovištu ne slijedi promjene u veličini populacije. Trofejnu strukturu srneće divljači moguće je poboljšati jer populacija posjeduje genetski kapacitet, a potrebno je pojačati kriterije u uzgojno selekcijskom radu te edukaciju lovaca. Udio kapitalnih trofeja u ukupnom broju ocijenjenih trofeja divlje svinje je konstantan i iznosi 25 %. Porastao je broj ocijenjenih trofeja sitne divljači: lisice, jazavca i čaglja, a odstrijeljena su dva državna prvaka jazavca i čaglja

U radu je opisan postupak obrade, obnove i preparacije trofeja muflona koji potječu od uginule i naknadno pronađene divljači.

U radu je napravljena analiza trofeja srneće divljači unutar dva područja istraživanja. Uspoređeni su podaci o vrijednostima trofeja te su isti stavljeni u odnos sa stanišnim prilikama područja istraživanja.

U radu je načinjena analiza ovisnosti 14 elemenata kljova vepra. Uzorak se sastojao od 26 parova sjekača i brusača (ukupno 52 sjekača i 52 brusača), iz državnog lovišta broj VII/4 „GARJEVICA“ i VII/15 „ZAPADNA GARJEVICA“. Mjereni parametri kljova su pokazivali statistički visoke pozitivne i značajne ovisnosti sa starošću grla dobivenoj po Brandtovoj i Biegerovoj metodi i negativne, puno niže i uglavnom neznačajne ovisnosti sa starošću procijenjenoj po metodi tetive. Navedeni rezultati upućuju na potrebu preispitivanja odnosa tetive i dobi (validiranje ove metode za pojedine populacije divljih svinja), ili pokazatelje tetive i luka sjekača kao kriterije procjene dobi veprova u potpunosti odbaciti. Parametri određivanja dobi putem Biegerove i Brandtove metode su pokazivali puno višu ovisnost o dobi kod zakrivljenijih kljova nego kod izduženijih. Tijekom povećanja dobi primjećuje se relativno kontinuiran rast ostalih elemenata izmjere trofeja. Pri tome je ovisnost srednje duljine sjekača o dobi vepra puno viša od ovisnosti širine sjekača (R2=0, 799 ; p

Rogovlje odstrijeljenog srnjaka može poslužiti kao pokazatelj općeg kondicijskog i zdravstvenog stanja ove vrste divljači, kvalitete staništa te postignuća provedbe mjera gospodarenja mjera u lovištu. Cilj istraživanja je utvrditi kvalitetu i pogodnost staništa za uzgoj srneće divljači u lovištima Bjelovarsko- bilogorske županije, temeljem analize podataka iz trofejnih listova odstrijeljenih srnjaka. Usporedba trofejnih vrijednosti urađena je obradom podataka iz 555 prikupljenih trofejnih listova za srnjake, odstrijeljenih u osam lovišta smještenih uz rijeku Česmu, u razdoblju od 1998. do 2009. godine. Statističkoj analizi prethodila je izrada odgovarajuće baze podataka, koja sadržava sljedeće podatke: vrijeme i lokacija odstrjela, srednja duljina grane roga, masa i volumen rogovlja te trofejna vrijednost. Utvrđeno je da postoje velike razlike u trofejnoj vrijednosti srnjaka između pojedinih lovišta, kao rezultat sinergizma genotipa divljači, kvalitete staništa i hranidbe. Iako statističke analize nisu pokazale signifikantnu razliku u trofejnim vrijednostima i elementima ocjene trofeja srnjaka, prepoznata su područja s većom učestalosti pojavljivanja kapitalnih srnjaka. Najtrofejniji srnjaci odstrijeljeni su na više lokaliteta u onim lovištima gdje su između naselja mozaično raspoređena poljoprivredna i šumska staništa.

U radu je načinjena analiza ovisnosti 14 elemenata kljova vepra. Uzorak se sastojao od 26 parova sjekača i brusača (ukupno 52 sjekača i 52 brusača), iz državnog lovišta broj VII/4 “Garjevica” i VII/15 “Zapadna Garjevica”. Elementi ocjene kljova pokazival su statistički visoke pozitivne i značajne ovisnosti sa starošću grla dobivenoj po Brandtovoj i Biegerovoj me­todi, i negativne, puno niže i uglavnom nesignifikantne ovisnosti sa starošću procijenjenoj po metodi tetive. Navedeni rezultati upućuju na potrebu preispiti­vanja odnosa duljine tetive i visine luka sjekača ovisno o dobi vepra (validira­nje ove metode za pojedine populacije divljih svinja), ili bi visinu i duljinu luka sjekača kao kriterij procjene dobi veprova u potpunosti trebalo odbaciti. Para­metri određivanja dobi putem Biegerove i Brandtove metode pokazival sui puno višu ovisnost o dobi kod zakrivljenijih kljova nego kod izduženijih. Tije­kom povećanja dobi primijećuje se relativno kontinuiran rast ostalih eleme­nata izmjere trofeja. Pri tomu je ovisnost srednje duljine sjekača o dobi vepra puno viša od ovisnosti širine sjekača (R2=0,799; p, In this paper 14 parameters of wild boar tusks were analyzed. The analyzed sample contained 26 pairs of lower and upper canines (52 lower and 52 upper canines in total), originating from state hunting grounds No. VII/4 “Garjevica” and VII/15 “Zapadna Garjevica”. Measured parameters showed statistically high positive and significant relations with age according to Brandt and Bieger methods of estimation, but lower and even negative, non-significant relations with age assessed by tendon method. Obtained re­sults indicate necessity of re-evaluation of tendon method of age estimation (validation for specific wild boar population), or even to drop this method from further use. The parameters used to estimate age by Bieger and Brandt methods showed higher correlation to age in more curved tusks. By increasing age a relatively continuous growth of other parameters was observed. Within that, correlation of average length of lower canine with age is much higher than the correlation of canine width and age (R2=0.799; p

U radu su prikazani način i važnost ocjenjivanja trofeja punorožaca, koji pripadaju porodici jelena (Cervidae). Opisan je način ocjenjivanja rogovlja jelena običnog, aksisa, lopatara i srnjaka. Na temelju evidencije trofeja divljači, koju vodi Hrvatski lovački savez, prikazani su brojčani podaci o trofejima po županijama tijekom dvije lovne godine: 2007./2008. i 2008./2009. Zasebnu skupinu tvore lovišta kojima gospodari poduzeće "Hrvatske šume" d.o.o. Broj stečenih trofeja u 2008./09. lovnoj godinu kvantitativno i kvalitativno je bolji u odnosu na lovnu 2007./08. godinu Broj i kvaliteta stečenih trofeja pokazatelji su kvalitetnog gospodarenja lovištem.

Trofeje smeđeg medvjeda su krzno i lubanja. Zbog nestanka smeđeg medvjeda iz najvećeg dijela zapadne Europe, krzno je postalo još dragocjenija trofeja. Danas smeđi medvjed u Hrvatskoj ima status lovne divljači, zaštićen je lovostajom, ali je i na popisu Europskih zaštićenih životinjskih vrsta, te se R. Hrvatska kao potpisnica relevantnih međunarodnih ugovora mora pridržavati istih, te smeđim medvjedom gospodariti po posebnom režimu. Smeđim medvjedom se gospodari prema „Planu gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj“ te „Akcijskim planom“ za svaku tekuću godinu. Prihrana smeđeg medvjeda provodi se od 60-tih godina prošlog stoljeća. Prihrana zrnatom hranu je u padu, mesnom hranom je u porastu, dok je prihrana smjesom konstantna. Izlučenja su u porastu, kako odstrjel tako i otpad. Od ukupnog broja stečenih trofeja krzna (153) u razdoblju 1981/82. do 2010/11., 56% je rangu zlatne medalje, 13% u rangu srebrne medalje i 10% u rangu brončane medalje, dok je bez medalje 21%. Prosječna trofeja krzna smeđeg medvjeda u analiziranom razdoblju iznosi 314, 71 CIC t, najjača trofeja iznosi 525, 80 CIC t, a najmanja 141, 85 CIC t. Također, u tom razdoblju vidi se rast maksimalnih, prosječnih i minimalnih vrijednosti, što govori da gospodarski kapacitet nije postignut. Širina krzna je zabilježila veći porast od dužine krzna što je povezano s mogućim povećanjem tjelesne mase kao posljedicom kvalitete staništa, ali i višegodišnje prihrane smeđeg medvjeda. Dosadašnji odstrjel smeđeg medvjeda bio je veći u proljeće nego u jesen. Gorski kotar je jedno od najkvalitetnijih staništa smeđeg medvjeda u Republici Hrvatskoj, a lovište „Bjelolasica“ sa obzirom na svoju veličinu 30324, 58 ha, jedno je od najvećih u Državi. Obzirom na visoku trofejnu strukturu možemo zaključiti da je ovo lovište izuzetno kvalitetno za smeđeg medvjeda.

Smeđi medvjed (Ursus arctos L.) u Hrvatskoj je lovna i pojedinačno najvrijednija divljač. U Republici Hrvatskoj smeđi medvjedi su najviše rasprostranjeni u Gorskom Kotaru i Lici. Medvjedi oko 95% prehrambenih potreba zadovoljavaju biljnom hranom, a udio njihovih bjelančevina se uglavnom sastoji od lešina većih životinja. Dozvoljeni lov medvjeda u Hrvatskoj je od 16. rujna do 15. prosinca i od 01. siječnja do 30. travnja. Prije lova lovoovlaštenik mora izdati lovcu Dopuštenje za lov. U Hrvatskoj je zakonski dozvoljeno loviti smeđeg medvjeda dočekom iz čeke, a dozvoljeno je i primamljivanje hranom. Lubanja i krzno su trofeji smeđeg medvjeda. Zbog ljepote i aktraktivnosti krzno smeđeg medvjeda je jedno od najcjenjenijih trofeja divljači uopće. Medvjedi su simbol bogatstva prirode. Kvaliteta prirodnog okoliša je primarni čimbenik u turističkoj djelatnosti. Medvjedi potiču lovni turizam, ali također i ekoturizam.

Rad obuhvača analizu stečenih trofeja srnjaka na području Brodsko posavske županije na području 5 lovišta.

U radu je načinjena analiza ovisnosti elemenata izmjere muflonskog trofeja, analiza prirasta duljine i opsega tuljca te usporedba s nekim srednjeeuropskim i korzičkom populacijom. Glede elemenata ocjene rogova muflona s lovišta „ Kalifront“ najveću ovisnost o starosti pokazuju duljina tuljaca (r=0, 83), opseg na trećoj trećini roga (r=0, 83) i ukupna vrijednost trofeja (r=0, 82). Na ukupnu trofejnu vrijednosti najviše utječe duljina tuljaca (r=0, 98), nakon toga slijedi opseg rogova na trećoj trećini roga (r=0, 91). Nešto manje su ovisnosti ukupne trofejne vrijednosti i opsega na drugoj trećini roga, odnosno raspona rogova (r=0, 82) te zakrivljenosti. Krivulja prirasta opsega rogova populacije s Raba u prve četiri godine pokazuje velike sličnosti s krivuljom slovačke populacije, a one zajedno, imaju veće vrijednosti od ostalih populacija. Međutim, za razliku od rabske populacije, slovačka populacija ne pokazuje pad opsega pršljenova godova, nego on raste čak do 8. godine starosti grla. Rabska populacija nakon 6. godine pokazuje nagli pad ove vrijednosti, odnosno najveći pad među uspoređivanim populacijama.

U radu je načinjena analiza razvoja trofeja muflona u sredozemnom području Hrvatske. Promatrana je trofejna vrijednost muflona kod populacija s lokaliteta Rab, Senj i Pelješac. Sva tri lokaliteta smještena su u sredozemnom dijelu Hrvatske u kojem i obitava veći dio populacije ove divljači. Usporedba je pokazala da mufloni iz rapske populacije imaju nešto dulje tuljce, veći raspon i veće trofejne vrijednosti. Glede opsega tuljaca na prvoj, drugoj i trećoj trećoj trećini, nije naglašena apsolutna dominacija neke od populacija, nego se krivulje sijeku što ukazuje na svojevrsnu interakciju. Populacija iz Senja imala je veće opsege tuljaca na trećoj trećini od ostale dvije populacije. Ukupna trofejna vrijednost najbrže raste na lokalitetu Sveti Juraj i dosiže vrhunac u starosti od 7 godina. Na lokalitetima Kalifront i Sveti Ilija-Orebić ona nastupa u starosti od 8 godina s time da kod potonje populacije nije bilo starijh grla tako da se ne može sa sigurnošću reći raste li ova vrijednost i dalje ili ne. Najveći udio grla u zlatnoj medalji ima lokalitet Kalifront (30 %), a daleko manje udjele visoko trofejnih grla imaju lokaliteti Sveti Juraj (19 %) i Sveti Ilija-Orebić (14 %).

Trophy value and age of hunted roebucks from tourist hunting game in different types of hunting grounds were studied in this paper. Analysis included 159 trophies assessed according to CIC formula. Average trophy value determined for plain type of hunting ground was 90.80 points, whereas for hilly type of hunting area it was 84.39 points. Plain type of hunting ground characterized by older average age compared to the hilly type, but these differences are not statistically significant. U radu je izvršeno proučavanje trofejne vrednost i starost odstreljenih srndaća iz lovno-turističkog odstrela u različitim tipovima lovišta. Analizom je obuhvaćeno 159 trofeja ocenjenih po formuli CIC-a. Za ravničarski tip lovišta utvrđena je prosečna trofejna vrednost od 90,80 poena, dok za brdski tip lovišta ona iznosi 84,39 poena. Za ravničarski tip lovišta utvrđena je veća prosečna starost u poređenju sa brdskim tipom, ali ove razlike nisu statistički značajne.

Red deer trophy values in hunting place "Dragićev hat" are very high. Five trophies are valued higher than 170 points (CIC) during hunting season 2002/2003, while most valuable was 231 point. In the class of 6 tin antlers there are incensement in all analyzed parameters of trophy evaluation while circumference of antler shown significant differences related to last year. Trofejna vrednost jelena u ograđenom delu lovišta Deliblatske peščare "Dragićev hat"je vrlo visoka. U toku 2002/2003 godine odstreljeno je 5 jelena sa trofejom u medalji pri čemu najjači trofej je ocenjen sa 231 poenom. Kod parogova sa 6 parožaka došlo je do povećanja svih analiziranih elemenata ocene trofeja, od kojih su obimi paroga pokazali i statistički značajne razlike u odnosu na prethodnu godinu.

The dynamics of abundance and structure (age and gender) of deer population was studied in the hunting ground Kozara, as well as the trophy value and age structure of hunted deer. Deer population structure during the study period was disturbed compared to the optimal values for this game species. First of all, a high population density was recorded amounting to more than 12 heads per 100 ha. The trophy value of deer hunted in this hunting ground is high. However, based on the analysis of the trophy and age structure of hunted deer, it was concluded that at the end of the study period, despite the greater shooting of old deer, the number of heads with golden medals was reduced, while the number of heads with silver and bronze medals increased significantly. U ovom radu je proučavana dinamika brojnosti i struktura (starosna i polna) populacije jelenske divljači u lovištu Kozara, kao i vrednost trofeja i starosna struktura ulovljenih jelena. Struktura populacije jelenske divljači je u proučavanom periodu bila poremećena u poređenju sa optimalnim vrednostima za ovu vrstu divljači. Pre svega, utvrđena je velika gustina naseljenosti koja je iznosila više od 12 grla na 100 ha. Vrednost trofeja ulovljenih jelena u ovom lovištu je visoka. Međutim, na osnovu analize trofejne i starosne strukture ulovljenih jelena utvrdili smo da se na kraju proučavanog perioda uprkos većem odstrelu starih jelena smanjio broj grla u zlatnoj medalji, dok se značajno povećao broj grla u srebrnoj i bronzanoj medalji.

To analyze influence of variability of estimated elements on the total trophy value of roe deer (Capreolus capreolus L), data on the trophies of 801 roebucks from two regions in Serbia (Backa and Banat) were used. The length of the antlers, weight and volume accounted for 12,15%, 35,17% and 44,66% respectively, in the total estimate of trophy value. Taking into account all three elements, their participation in the total estimate of trophy value comes to 87,98%. Uticaj dužine, mase i zapremine paragova na ukupnu trofejnu vrednost ispitanje na trofejima srndaća koji potiču iz regiona Bačke i Banata, utvrđeno je da u ukupnoj oce-ni trofeja dužina parogova učestvuje sa 12,15%, masa rogovlja 35,17%, dok zapremina parogova učestvuje sa 40,66%. Učešće sva tri elementa u ukupnoj oceni trofeja je 87,98%.

To analyze variability of trophy value of roe deer (Capreolus capreolus L) data on 2339 trophies classified in three kinds of hunting districts (flat surface, hilly and mountain area) were used. Influence of the hunting area on the individual parameters of trophies estimates are mostly expressed in weight, colors and pearling of antlers. The weight of antlers shows much more variability then the length of antlers, while the most expressed variability was in the subjective classification of the trophy. Analiza varijabilnosti trofeja srndaća (Capreolus capreolus L), obavljena je na 2339 trofeja, razvrstanih u tri tipa lovišta (ravničarski brdski i planinski). Uticaj tipa lovišta na pojedine parametre ocene trofeja, no/vise se ispoljavaju na masi rogovlja, boji i iskričavosti parogova. Masa rogovlja ispoljava veću varijabilnost od dužine parogova, dok najveću varijabilnost ispoljavaju subjektivne mere ocene trofeja.

U radu je analizirana trofejna struktura jelena običnog u lovištima Srednje Posavine ("MEĐUSTRUGOVI", "KAMARE-BABIN ĐOL", "RADINJE", "OPEKE"). Analizirana trofejna struktura pokazuje slijedeće udjele medalja: 4% zlatna medalj, 4% srebrna medalja, 40% brončana medalja i 52$ analiziranih trofeja bilo je bez medalje. Ukupno je analizirano 23 grla. Obrađeni su samo oni trofeji koji prelaze bodovnu grancu od 130 točaka. Prosječna vrijednost lijeve i desne grane iznosi 95,82 (za lijevu granu)odnosno 97,50 cm (za desnu granu). Prosječni broj parožaka odstrijeljenih jelena je 12, dok broj parožaka u kruni iznosi 6.