Search

Increasing demand for wood resulted in competition between different branches of wood-based production. High intensity production, like the production of wood-based panels, is forced to look for other lignocellulosic resources. Bark is a possible source for wood-based panel industry, especially for particleboards. Bark chips were crushed into bark dust, which were used for the production of single-layer particleboards. The share of bark dust was 0 %, 0.5 %, 1 %, 5 % and 10 %. The boards were tested on thickness swelling (immersion in water, exposure to humid conditions) and internal bond. The highest internal bond was determined in the particleboard with 1 % bark share. Thickness swelling of boards with added bark was higher compared to boards without bark. The highest swelling was observed in boards with 10 % bark dust (immersion in water) or 5 % (humid conditions). Bark based boards absorbed less water., Sve veća potražnja drva pojačala je konkurenciju među različitim granama proizvodnje na bazi drva. Proizvodnje velikog kapaciteta kao što je proizvodnja ploča na bazi drva prisiljene su tražiti i druge lignocelulozne resurse za svoju proizvodnju. Jedan od mogućih izvora za proizvodnju drvnih ploča, posebno ploča iverica, jest drvna kora. Za potrebe ovog istraživanja sječka proizvedena od kore usitnjena je u drvnu prašinu koja je iskorištena za proizvodnju jednoslojnih iverica. Udio usitnjene kore u pločama bio je 0; 0,5; 1; 5 i 10 %. Ispitano je debljinsko bubrenje proizvedenih ploča (nakon potapanja u vodi, nakon izlaganja vlažnim uvjetima) te čvrstoća raslojavanja. Najveća čvrstoća raslojavanja utvrđena je za ploču ivericu s 1 % udjela kore. Debljinsko bubrenje ploča s dodatkom kore bilo je veće od bubrenja ploča bez dodatka kore. Najveće debljinsko bubrenje zabilježeno je u ploča s 10 % usitnjene kore (nakon potapanja u vodi) ili s 5 % usitnjene kore (nakon izlaganja vlažnim uvjetima). Rezultati istraživanja pokazali su da ploče iverice proizvedene s dodatkom usitnjene kore upijaju manje vode.

Rad se bavi istraživanjem mogućnosti poboljšanja mehaničkih svojstava (sila sloma i vlačna čvrstoća savijanjem), otpornosti na habanje te trajnosnih svojstava (upijanje vode) poroznog betona tj. betonskih ploča izrađenih od poroznog betona. U tu svrhu pripremljeno je 5 mješavina poroznog betona i ugrađeno u ploče veličine 50x50x5 cm; M1 mješavina je obični porozni beton (referentna mješavina), M2 mješavina je porozni beton s dodatkom lateksa u cementnoj pasti, M3 mješavina je porozni beton kojemu je dio lateksa dodan u cementnu pastu a dio lateksa prskan po agregatu, M4 mješavina je porozni beton izrađen s pijeskom u donjem sloju ploče te kvarcnim pijeskom u gornjem sloju (habajućem sloju) ploče, a M5 mješavina koja je porozni beton u kojemu je u mješavinu dodan dodatak za poboljšanje konzistencije kod zemljo-vlažnih betona. Mehanička svojstva (sila sloma i vlačna čvrstoća savijanjem), otpornost na habanje te trajnosna svojstva (upijanje vode) određena su sukladno normi HRN EN 1339:2004 Betonske ploče za popločavanje – zahtjevi i ispitne metode a dodatno je ispitana i propusnost poroznih ploča sukladno ASTM C1701 Standard Test Method for Infiltration Rate of In Place Pervious Concrete. Dodavanje PENETRON Latexa i SIKA Paver HC-2 u mješavine za porozni beton nije poboljšalo čvrstoću na savijanje. Mješavine s kvarcnim pijeskom ili SikaPaver HC-2 dodatkom pokazale su veću mogućnost upijanja vode. Mješavina s kvarcnim pijeskom i mješavina u kojoj je lateks prskan po agregatu pokazale su veću otpornost na habanje. Za mješavine koje sadrže neki oblik dodataka u ovom istraživanju uočeno je bolja sposobnost procjeđivanja od mješavine standardnog poroznog betona., This paper investigates the possibility of improving the mechanical properties (fracture force and bending strength), wear resistance and infiltration rate of pervious concrete in concrete blocks made of pervious concrete. For this purpose, 5 mixtures of pervious concrete were prepared and installed in frames measuring 50x50x5 cm; M1 mix is ordinary pervious concrete (reference mix), M2 mix is pervious concrete with addition of latex in cement paste, M3 mix is pervious concrete whit part of latex is added to cement paste and part of latex sprayed on aggregate, M4 mix is pervious concrete made with sand in the lower layer of the block and quartz sand in the upper layer (wering course) of the block, and M5 a mixture that is pervious concrete in which an admixture is added to the mixture to improve the consistency of soil-wet concrete. Mechanical properties (fracture force and bending strength), wear resistance and infiltration rate were determined in accordance with the standard HRN EN 1339: 2004 Concrete paving blocks - requirements and test methods and Standard Test Method for Infiltration Rate of In Place Pervious Concrete. The addition of PENETRON Latex and SIKA Paver HC-2 to pervious concrete mixes did not improve the bending strength. Mixtures with quartz sand or SikaPaver HC-2 additive have shown a greater ability to absorb water. A mixture with quartz sand and a mixture in which latex was sprayed on the aggregate showed greater wear resistance. For mixtures containing some form of admixture in this study, a better permeability was observed than a mixture of standard pervious concrete.

U radu se razmatra trajnost kombinacije letećeg pepela (FA) i bakrene zgure (CS) u betonu. Provedeno je eksperimentalno istraživanje o pokazateljima trajnosti kao što su upijanje vode do zasićenja, poroznost, koeficijent upijanja vode, sorptivnost, ubrzano ispitivanje prodora kloridovih iona te ispitivanje alkalnosti (pH). Ispitana je i mikrostruktura betona te je provedena kvantitativna analiza nakon 90 dana pomoću pretražnog elektronskog mikroskopa i energijski razlučujuće rendgenske spektrometrije. Dobiveni rezultati pokazuju da se primjenom kombinacije FA i CS poboljšavaju svojstva betona., The durability of the combination of Fly Ash (FA) and Copper Slag (CS) in concrete is studied in the paper. Experimental study was conducted to determine durability properties such as saturated water absorption, porosity, coefficient of water absorption, sorptivity, rapid chloride ion penetration test, and Alkalinity (pH) test. The microstructure of concrete was tested and quantitative analysis was carried out at the age of 90 days by the scanning electron microscope and energy dispersive X-ray. The results show that concrete properties are improved by the combined use of FA and CS.

The objective of this work is to study the effect of the rapeseed oil content on the physical properties of whey protein emulsion films. For this purpose, whey protein films with the addition of 0, 1, 2 and 3 % of rapeseed oil, and glycerol as a plasticizer were obtained by the casting method. Film-forming emulsions were evaluated and compared using light scattering granulometry. The Sauter mean diameters (d32) of lipid droplets in film-forming solutions showed an increasing trend when increasing the oil volume fractions. The inclusion of rapeseed oil enhanced the hydrophobic character of whey protein films, reducing moisture content and film solubility in water. All emulsified films showed high lightness (L*≈90). Parameter a* decreased and parameter b* and total colour difference (ΔE) increased with the increase of the volume fractions of oil. These results were consistent with visual observations; control films were transparent and those containing oil opaque. Water vapour sorption experimental data at the full range of water activity values from 0.11 to 0.93 were well described with Peleg’s equation (R2≥0.99). The tensile strength, Young’s modulus and elongation at break increased with the increase of rapeseed oil volume fraction, which could be explained by interactions between lipids and the protein matrix. These results revealed that rapeseed oil has enormous potential to be incorporated into whey protein to make edible film or coating for some food products. The mechanical resistance decreased with the addition of the lipids, and the opacity and soluble matter content increased., Svrha je ovoga rada bila ispitati utjecaj dodatka repičinog ulja u različitim volumnim udjelima na fizikalna svojstva filmova izrađenih od proteina sirutke. Filmovi su pripremljeni u kalupima lijevanjem emulzija dobivenih od proteina sirutke s dodatkom 0, 1, 2 ili 3 % repičinog ulja te glicerola kao plastifikatora. Raspodjela veličine čestica emulzije određena je metodom laserske difrakcije, te je utvrđeno da se s povećanjem volumnog udjela ulja povećao srednji Sauterov promjer (d32) lipidnih kapljica. Dodatkom repičinog ulja povećala se hidrofobnost, a smanjio udjel vlage u filmovima te njihova topljivost u vodi. Sve su emulzije bile vrlo svijetle (L*≈90), a pri većim volumnim udjelima ulja smanjila se vrijednost parametra a*, a povećali vrijednost parametra b* i ukupna razlika u boji (ΔE). Rezultati su bili u skladu s onima dobivenim vizualnim pregledom: kontrolni uzorci filmova bili su prozirni, dok su oni s dodatkom ulja bili mutni. Ispitana je sposobnost upijanja vode filmova, a dobiveni su podaci u rasponu aktiviteta vode od 0,11 do 0,93 dobro opisani pomoću Pelegove jednadžbe (R2≥0,99). Povećanjem volumnog udjela repičinog ulja povećali su se vlačna čvrstoća, Youngov modul elastičnosti i istezljivost filmova, vjerojatno uslijed povezivanja lipida s proteinima. Rezultati pokazuju da se dodavanjem repičinog ulja emulzijama dobivenim od proteina sirutke može proizvesti jestivi film ili omotač za koje postoji velika mogućnost primjene u prehrambenoj industriji. Dodatkom lipida smanjili su se mehanički otpor i prozirnost filmova, a povećao udjel topljivih tvari.

Thermal modification of wood has been commercially available for almost twenty years but the complete mechanism of improved durability is still not completely understood. It is known that the temperature and duration of the modification influences the properties of the final products. There are several potential reasons for the increased durability of the modified wood. In recent research in particular, water exclusion efficiency has been identified as one of the key mechanisms. In order to elucidate this presumption, specimens made of Norway spruce heartwood were thermally modified at 6 different temperatures (160 °C, 180 °C, 190 °C, 200 °C, 210 °C and 230 °C) for three hours according to the Silvapro® procedure. Control specimens were left unmodified. Three sets of tests were performed: (a) samples were soaked in water for 4 days and then positioned on load cells and allowed to dry until a constant mass was achieved; (b) short term water uptake was determined with a tensiometer and (c) wood-water interactions were verified using constant gravimetric moisture measurement during outdoor exposure. As expected, the degree of modification was reflected in the moisture content of the wood during testing. Short and medium term water uptakes correlated quite well with the performance of wood in outdoor applications. On the other hand, long term tensiometer measurements were not in line with either short term water uptake or outdoor measurements., Toplinski modificirano drvo dostupno je na tržištu već gotovo dvadeset godina međutim, potpuni mehanizam poboljšane trajnosti drva još uvijek nije sasvim razjašnjen. Poznato je da temperatura i trajanje modifikacije utječu na svojstva konačnog proizvoda. Nekoliko je razloga za povećanje trajnosti toplinski modificiranog drva. U recentnim istraživanjima učinkovito je odstranjenje vode identificirano kao jedan od ključnih mehanizama za poboljšanje trajnosti drva. Kako bi se razjasnila ta pretpostavka, uzorci drva srži norveške smreke toplinski su modificirani pri šest različitih temperatura (160, 180, 190, 200, 210 i 230 °C) tijekom tri sata prema postupku Silvapro®. Kontrolni su uzorci ostali nemodificirani. Provedena su tri ciklusa ispitivanja: a) uzorci su namakani u vodi tijekom četiri dana, zatim su postavljeni na senzor težine da se osuše do konstantne mase; b) kratkoročno upijanje vode određeno je tenziometrom i c) interakcije drva i vode provjeravane su stalnim gravimetrijskim mjerenjem sadržaja vode pri izlaganju uvjetima na otvorenome. Kao što se očekivalo, stupanj modifikacije ogleda se u sadržaju vode u drvu tijekom ispitivanja. Kratkoročno i srednjoročno upijanje vode dobro korelira s ponašanjem drva u vanjskim uvjetima. Nasuprot tome, dugoročna mjerenja tenziometrom nisu bila u skladu s kratkoročnim vezanjem vode ili s mjerenjem pri izlaganju uvjetima na otvorenome.

Ovaj rad prikazuje istraživanje rimske žbuke rabljene za konstrukciju poda u objektima koji su imali sustav podnog grijanja – hipokaust, u rezidencijalnim vilama s peristelom (Naisus, Srbija). Ispitano je i analizirano ukupno sedam uzoraka žbuke s različitih lokacija vile s ciljem dobivanja informacija o njezinim morfološkim, mineraloškim, kemijskim i osnovnim fizikalnim karakteristikama. Za utvrđivanje ovih svojstava rabljena je: optička mikroskopija, skenirajući elektronski mikroskop (SEM), s EDS analizom, difrakcijska analiza s X-zrakama (XRD). Žbuka ima prilično ujednačene karakteristike preko cijele površine poda hipokausta. Žbuka dominantno čini karbonatno vezivo i agregat veličine zrna od 0,05 do 2 mm s rijetkom pojavom zrna dimenzija 10 mm. Kao agregat za žbuku rabljeni su dijelovi žbuke, zrna krečnjaka, kvarc, metamorfiti i vulkaniti. Uporaba drobljene opeke i prisustvo reakcijskog ruba, potvrđuje njezinu funkciju hidrauličnog vezivanja. Slaba veza između zrna agregata i krečnjačkog veziva omogućava transport vode kroz formiranu tranzitnu zonu., This paper presents the study of the Roman mortar used for construction of floors in the buildings which possessed floor heating system – hypocaust, in the residential villa with the peristyle (Naisus, Serbia). A total of seven samples of mortar from different locations of the villa were examined and analyzed for information about its morphological, mineralogical, chemical and basic physical properties. In order to determine these properties were used: optical microscopy, the scanning electron microscopy (SEM) with EDS analysis, X-ray diffraction analysis (XRD). The mortar is dominantly made of carbonate binder and the aggregate of grain size 0,05 to 2 mm with a rare occurrence of 10 mm grains. Fragments of mortar, grains of limestone, quartz, metarmorphite and vulcanite were used for the mortar aggregate. Usage of crushed brick and reaction rim confirms its function of hydraulic binder. The weak bonds between the aggregate grains and limestone binder facilitate transport of water through the formed transit zones.

Mineraloško-petrografska i fizičko-mehanička svojstva bitna su pri određivanju mogućnosti primjene prirodnog kamena u graditeljstvu. Kamen nakon ugradnje može biti izložen različitim čimbenicima koji utječu na njegovu postojanost i otpornost. Cilj rada je prikazati kvantitativne rezultate ispitivanja nekih svojstava bitnih pri određivanju mogućnosti upotrebe. Na prikupljenim uzorcima u prvom redu je određen mineraloško- petrografski sastav i strukturno-teksturne značajke. Zatim su uzorci podvrgnuti određivanju upijanja vode pri atmosferskom tlaku i kapilarnom upijanju vode.

U ovom radu ispitana su svojstva lakog betona u svježem i očvrslom stanju. U tu svrhu napravljeno je osam grupa mješavina, u kojima su varirane vrste i količine agregata: dvije mješavine s jednozrnatim agregatom i šest mješavina s lakim agregatom. Dani su rezultati ispitivanja obradivosti, tlačne čvrstoće, dinamičkog modula elastičnosti i upijanja vode, nakon 1, 7 i 28 dana.

Izrađeni su uzorci opeka ručno i strojno i pečeni na temperaturama 1000 ◦C i 1050 ◦C. Ispitani su tlačna čvrstoća, upijanje vode i početno upijanje vode te doneseni zaključći o utjecaju temperature pečenja opeke na njezina svojstva.

Od elemenata bitnih za udobnost materijala istraženo je ponašanje u odnosu na vodu. Dobra kvasivost i sposobnost upijanja vode, a napose dobra sposobnost transporta vode kroz materijal, veoma su važni elementi termofiziološke udobnosti u uvjetima kod kojih dolazi do intenzivnog znojenja. Iako su takvi uvjeti karakteristični za intenzivnu fizičku aktivnost, znojenje se često javlja i za vrijeme spavanja, pa su dobri odnosi materijala i vode bitan preduvjet za dobru udobnost. Stoga su primjenom standardiziranih metoda ispitane sljedeće karakteristike: brzina potapanja materijala u vodu, kapacitet upijanja vode, sposobnost otjecanja vode kroz tekstilni materijal te brzina kapilarnog nadiranja vode kroz materijal u vertikalnom smjeru. Dobiveni rezultati ukazuju na to da na ispitivana svojstva znatno utječu konstrukcijske karakteristike tekstilnog materijala, kako glede primijenjene vrste vlakana tako i specifične konstrukcije materijala, što ukazuje na to da se pomnim projektiranjem konstrukcije plošnog proizvoda može ciljano utjecati na udobnost koju tekstilni materijal može pružiti u uvjetima intenzivnog znojenja, odnosno djelovanja vode.

Od elemenata bitnih za udobnost istraženo je ponašanje u odnosu na vodu. Dobra kvasivost i sposobnost upijanja vode, a napose dobra sposobnost transporta vode kroz materijal i brza mogućnost sušenja materijala, veoma su važni elementi termofiziološke udobnosti u uvjetima kod kojih dolazi do intenzivnog znojenja. Iako su takvi uvjeti karakteristični za intenzivnu fizičku aktivnost, znojenje se često javlja i za vrijeme spavanja, pa su dobri odnosi materijala i vode bitan preduvjet za dobru udobnost. Stoga su primjenom standardiziranih metoda ispitane sljedeće karakteristike: brzina potapanja materijala u vodu, kapacitet upijanja vode, sposobnost otjecanja vode kroz tekstilni materijal, te brzina kapilarnog nadiranja vode kroz materijal u vertikalnom smjeru. Ispitana je i brzina sušenja kao važan element stvaranja ugodne mikroklime za vrijeme spavanja. Dobiveni rezultati ukazuju da postoji utjecaj konstrukcijskih karakteristika na ispitivana svojstva, kako glede primijenjene vrste vlakana tako i specifične konstrukcije materijala, što ukazuje na to da se pomnim projektiranjem konstrukcije plošnog proizvoda može ciljano utjecati na udobnost koju tekstilni materijal može pružiti u uvjetima intenzivnog znojenja, odnosno djelovanja vode.

Cilj rada je određivanje utjecaja djelovanja medija; destilirane i morske vode, na drvno-polimerni kompozit praćenjem promjena nekih njegovih svojstava; tvrdoće i prividne međuslojne čvrstoće. U tu svrhu provedeno je ispitivanje dvadeset ispitaka, deset ispitaka slojevitog kompozita mahagonij-poli(vinil-klorida) i deset ispitaka kompozita tikovina-poli(vinil-klorid). Pet ispitaka jednog i pet ispitaka drugog kompozita bili su izloženi djelovanju destilirane, a jednak broj jednih i drugih ispitaka djelovanju morske vode u termostatu pri temperaturi od 50 °C. U prvom, teoretskom dijelu, obrađeni su konstituenti kompozita i njihova svojstva. Prvo poglavlje govori općenito o kompozitima. Drugo poglavlje navodi vrste i svojstva konstituenata, što je od velikog značaja pri njihovom odabiru kod formiranja kompozita. U trećem poglavlju opisani su neki osnovni postupci proizvodnje kompozita i navedene njihove prednosti i nedostaci. Zakonom miješanja obrađenim u četvrtom poglavlju predočeni su izrazi pomoću kojih se mogu predvidjeti mehanička svojstva kompozita. Peto poglavlje bavi se problematikom međuslojnog područja u kojem dolazi do interakcije ojačala i matrice, odnosno njihove adhezije, i koje mora biti dobro konstruirano kako bi se postigla optimalna svojstva i učin kompozitnih materijala. Utjecaj medija na kompozit, posebice na njegovo međuslojno područje, tema je šestog poglavlja. Sedmo poglavlje opisuje svojstva i primjenu drvno-plastomernih kompozita, s posebnim osvrtom na prirodna ojačala. Osmim poglavljem predočene su osnovne karakteristike drva kao građevnog materijala te njegova mehanička i fizikalno-kemijska svojstva. Deveto poglavlje posvećeno je šupljikavim materijalima kojima pripada i upjenjeni PVC, jedan od konstituenata ispitivanog kompozita. Drugi dio rada je eksperimentalni dio. Ovdje se u desetom poglavlju opisuje način i princip određivanja upijanja vode u 29-dnevnom ciklusu uranjanja u vodu, tvrdoće te prividne međuslojne čvrstoće drvno-polimernog kompozita.

Ovaj rad nastao je iz težnje za proširenjem sirovinske baze u izradi ploča na poljoprivredne i tekstilne ostatke te proizvodnje novih tipova kompozitnih materijala. Zamisao je bila pokušati proizvesti troslojnu ploču koristeći poljoprivrede nusprodukte i tekstil kao nastavak općih tendencija proizvodnje ekoloških ploča za koje je moguće razviti postupke industrijske proizvodnje. Nakon uvodnog dijela koji obrađuje opće smjernice u predviđanju potrošnje ploča iverica, klasifikaciju ploča i navodi osnovne sirovine, objašnjeni su opći ciljevi ovog istraživanja kao i plan pokusa izrade ploča. Slijede sve faze izrade a zatim način ispitivanja ploča i konačni rezultati ispitivanja. U zaključku je napravljen osvrt na dobivene rezultate i daljnje mogućnosti razvoja sličnih tipova kompozitnih materijala.

U ovom radu obrađena je problematika bubrenja i upijanja vode ploča iverica kao kompozitnih materijala građenih od drvnog iverja i kemijskih komponenata za koje ne vrijede zakonitosti što karakteriziraju masivno drvo. Do sada su na tom području objavljena brojna značajna istraživanja, ali su zakonitosti ovisnosti navedenih činitelja doživljavale i doživaljavaju neprestane promjene zbog neprestanih promjena kakvoće drvne sirovine, promjena karbamid-formaldehidnih smola uvjetovanih smanjenjem emisije formaldehida i uvođenjem novih vrsta hidrofobnih sredstava. Bubrenje i upijanje vode istraživano je u laboratorijski izrađenim troslojnim pločama ivericama tipa V 20 od iverja različitih vrsta drva, vrlo visokog udjela tvrdih vrsta drva kao nepovoljne sirovine. Kao veziva rabljene su karbamid-formaldehidne smole vrlo niskog molnog odnosa karbamid:formaldehid (1:1, 2) s minimalnim sadržajem slobodnog formaldehida, a kao hidrofobna sredstva parafinske emulzije i to 33%-tne (proizvedene u tvornici ploča iverica) i 66%-tne (proizvedene u petrokemijskoj industriji). Izrađeno je devet serija eksperimentalnih laboratorijskih ploča iverica i to ploče bez dodatka parafinske emulzije, ploče s 0, 3 ; 0, 6 ; 0, 9 ; i 1, 2%-tnim dodatkom 33%-tne parafinske emulzije i ploče s 0, 3 ; 0, 6 ; 0, 9 ; i 1, 2%-tnim dodatkom 66%-tne parafinske emulzije. Analizom statistički obrađenih rezultata ispitivanja dobiveni su sljedeći zaključci. - Ovisnost bubrenja o gustoći za ploče bez parafina može se prikazati pozitivnom linearnom regresijom, ovisnost upijanja vode o gustoći negativnom linearnom regresijom a ovisnost bubrenja o upijanju vode nije moguće prikazati kao linearnu regresiju. - U ploča s 33%-tnom parafinskom emulzijom ovisnost bubrenja i gustoće nije vidljiva, a ovisnost upijanja vode i gustoće je linearna. - U ploča s 66%-tnom parafinskom emulzijom između upijanja vode i gustoće vidljiva je negativna linearna regresija. - Na prikazu aritmetičkih sredina svih pojedinačnih serija ploča vidljiva je pozitivna linearna regresija između bubrenja i upijanja vode.

U radu su prikazani rezultati ispitivanja fizičkih i mehaničkih svojstava te perforatorskih vrijednosti pločastih materijala na bazi drva domaćih drvnoindustrijskih poduzeća koja su provedena tijekom dvogodišnjeg razdoblja. Ispitivanja su provedena prema DIN i EN normama. Ispitana je kakvoća troslojnih ploča iverica s horizontalnim rasporedom iverja, srednjica i okal-ploča, MDF-ploča, slojevitih drvnih proizvoda i masivnog drva. Rezultati pokazuju vrlo dobru kvalitetu ispitanih proizvoda s tendencijom daljnjeg poboljšanja.

U radu su prikazani rezultati ispitivanja srednjica i okal-ploča proizvedenih upotrebom karbamid-formaldehidnog (KF) ljepila. Ispitana su fizičko-mehanička svojstva i sadržaj formaldehida perforatorskom metodom s jodometrijskom titracijom. Ispitivanja su provedena prema DIN normama. Analizirani su rezultati fizičko-mehaničkih svojstava i perforatorskih vrijednosti, uz posebni osvrt na upijanje vode i bubrenje srednjica. Na osnovi prikazanih rezultata može se zaključiti da gustoća i debljina znatno utječu na upijanje vode i bubrenje srednjica.

Uzorci arhitektonskog kamena vapnenaca te po jedan vapne-nački konglomerat i breča podvrgnuti su određivanju upijanja vode, gustoće, prostorne mase te apsolutne i relativne poroznosti. Upijanje vode i relativna poroznost određeni su u uvjetima atmosferskog tlaka i dodatno pod podtlakom. Posebna pozornost posvećena je određivanju značajki u svezi s vrstama i utjecajem pora na dobivene parametre. Dobivene vrijednosti prikazane grafički. posljedica su strukturno-teksturnih i petrografskih značajki, geneze i različitih postgenetskih procesa (tektonika i dijageneza). Posebno je analiziran utjecaj povećanja upijanja vode i relativne poroznosti nakon tretiranja u uvjetima podtlaka te promjene upijanja vode u odnosu na prostornu masu uzoraka kamena., A range of lest methods was performed on dimension stone samples prevail limestones and carbonate conglomerate and brec¬cia to determine water absorption, density, bulk density, absolute (total) and relative (effective) porosity. Water absorption and relative porosity were tested under atmospheric pressure and additionally under subpressure conditions. The influence of pore properties on the resulting parameters is evaluated attentively. The obtained values which are a consequence of structural-texlural and petrographic characteristics, origin and post genetic processes (tectonics and diagenesis) are presented graphicaly. The influence of water absorption enhancement and relative porosity after subpressure treatment was analyzed together with water absorption variation compared to stone bulk density.