Search

Uspostavljanje jasne i jednoznačne matrične organizacije, kako kod vlasnika projekta tako i kod Hrvatskih voda, jest preduvjet efikasnog i poticajnog odnosa funkcijskih organizacija sudionika javnog graditeljskog projekta i partikularne projektne organizacije. Ovaj rad nastao je na osnovi istraživanja tijekom 2016. godine, te ne odražava učinak podataka iz 2017. i 2018. godine., Establishment of a clear and unambiguous matrix organisation, both at the level of project owners and Hrvatske vode, is a prerequisite for an efficient and stimulating relationship between functional organisations participating in a public construction project and a particular project organisation. This paper was prepared based on research conducted in 2016 and does not reflect the effects of data from 2017 and 2018.

S obzirom na pozitivne rezultate laboratorijskih ispitivanja mogućnosti korištenja pepela dobivenog spaljivanjem mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) kao zamjene za cement, javila se potreba za daljnjim ispitivanjima u proizvodnji betonskih proizvoda u stvarnoj veličini. Pilot projekt rezultat je suradnje Građevinskog fakulteta Sveučiliša u Zagrebu i tvrtke Beton Lučko d.o.o. Pepeo dobiven spaljivanjem mulja u kontroliranim laboratorijskim uvjetima korišten je kao zamjena za 10 % cementa u šesterokutnim prizmama s direktnom primjenom u području vodnog gospodarstva. Na ovaj se način direktno zatvara krug u ostvarenju temeljnih postavki cirkularne ekonomije, budući da se pepeo koji nastaje kao nusproizvod spaljivanjem mulja generiranog pročišćavanjem otpadnih voda primjenjuje u betonskim prozvodima korištenim, između ostalog, i u izgradnji objekata vodnog gospodarstva. U radu su dani kemijski sastavi dobivenih pepela, potencijalni utjecaji na okoliš ispitivani kroz izluživanje, iz pepela i iz betona s ugrađenim pepelom te rezultati ispitivanja tehničkih zahtjeva za gotove betonske proizvode prema normama definiranim zahtjevima i ustaljenoj praksi u partnerskoj tvrtki., Considering the positive results of a laboratory testing of potential uses of ash obtained by sludge incineration from wastewater treatment plants (WWTPs) as cement replacement, the need arose for further testing of the production of concrete products in actual size. The pilot project was a result of the cooperation between the Faculty of Civil Engineering of the Zagreb University and the company Beton Lučko d.o.o. The ash obtained by sludge incineration in controlled laboratory conditions was used as a replacement for 10 % of cement in hexagonal prisms that are directly used in water management. In this manner, the closed circle meant the achievement of the basic principles of circular economy, since the ash generated as a byproduct of sludge incineration from wastewater treatment is used in concrete products utilized, among others, in the construction of water management facilities. The paper contains the chemical compositions of the obtained ashes, potential environmental imapcts tested through leaching from ash and concrete containing ash as well as the test results of technical requirements for finished concrete products according to the standards and established practice in the partner company.

Magistrsko delo obravnava problematiko obremenjevanja vodnega in obvodnega podeželskega prostora zaradi različnih dejavnosti, ki so v njem prisotne. Kmetijstvo, vodno gospodarstvo, odvzemanje vode in mineralnih surovin, poselitev z infrastrukturo, rekreacijsko-turistična dejavnost ter druge človekove aktivnosti vplivajo na sedanje in prihodnje stanje (ob)vodnega sveta. Zato je bistveno določiti uravnotežen odnos med prostorskim razvojem oziroma rabo in varstvom. Prikazano je urejanje voda skozi pretekla obdobja in povzeta zakonodaja z obravnavanega področja. V ostalih evropskih državah je bil (ob)vodni prostor zaradi intenzivnejšega razvoja bolj spremenjen kot pri nas. Sedaj je stanje drugačno. V širšem evropskem prostoru je poudarjen pomen sonaravnega urejanja voda ter ponovno vzpostavljanje čim bolj naravnih razmer. Na osnovi analize posameznih sektorjev in njihovih vplivov na (ob)vodni prostor so prikazane usmeritve s ciljem trajnostnega ohranjanja naravnih oziroma ekoloških prvin krajine. Predlagani so ukrepi ali smernice za sonaravno urejanja voda, saj naši vodotoki marsikje niso ustrezno vzdrževani in niso urejeni sonaravno. Ponekod še vedno nenačrtno (stihijsko) urejanje krajine se posledično odraža tudi v ob/vodnem prostoru. Sonaravno urejanje voda je z zakonodajo vključeno v prostorsko načrtovanje, vendar ostaja problem njegove realizacije oziroma izvedbe na terenu. V delu je opozorjeno tudi na čedalje večji vpliv podnebnih sprememb na stanje voda, podane so osnovne usmeritve za njihovo urejanje v prihodnosti. The master's thesis deals with the subject of impacts on water and waterside rural space by different activities present in the landscape. Agriculture, water planning, divestment of water and mineral materials, settling by infrastructure, recreational and tourist activity as well as other human activities influence the present and the future conditions of the water(side) space. It is for this reason essential to define a balanced relationship between its development or use and its protection. The thesis describes water management in the past periods and presents a summary of legislation from this area. Due to more intensive development in other European countries the water(side) space used to be subjected to more severe changes than in Slovenia. However, the situation has changed. In the wider European area has highlighted the importance of sustainable water management and restoration of natural conditions as possible. Based on the analysis of individual sectors and their impacts on water(side) space the thesis shows orientations with the aim of sustainable preservation of natural or ecological landscape elements. It proposes measures or guidelines for sustainable development of waters in rural space, as Slovenian waters are still not maintained adequately and are not regulated according to the principle of sustainable management. In some areas the development of landscape still lacks any plans, which also has consequences on the water(side) space. Sustainable water management is according to legislation part of the integral planning of rural space, but the problem of its realisation or implementation in reality remains unsolved. The thesis also brings attention to increasing influence of climatic changes on the condition of waters and gives the basic guidelines for their development in the future.

U radu je objašnjen ekološki i gospodarski značaj vode, elaborirana su obilježja gospodarenja vodnim resursima u Hrvatskoj i Europskoj uniji, analizirani su trendovi potrošnje vode u Hrvatskoj i Europskoj uniji i predložena su rješenja za racionalizaciju korištenja vodnih resursa u Republici Hrvatskoj.

Uz atmosferu, voda je osnovni prirodni izvor koji koristi čovjeku, a ovisan je o atmosferskim procesima. Stoga se primijenjena klimatologija za područje upravljanja vodama neminovno bavi meteorološkim elementima hidrološkog ciklusa, i to u onolikoj mjeri koliko se oni odnose na vodne potencijale i rad hidroinženjera. Za potrebe iskorištavanja voda korisnicima stoje na raspolaganju dvije osnovne grupe meteoroloških podataka: klimatološki podaci (arhivski) koje primarno koriste planeri i projektanti, sinoptički podaci (trenutni) koje trebaju operativne službe, te rezultati klimatskih i hidroloških modela za dugoročnija planiranja (Stewart, 2011). Meteorološki elementi i pojave se stalno motre i registriraju na meteorolološkim postajama koje čine osnovnu mrežu meteoroloških postaja Državnog hidrometeorološkog zavoda. Ako se ne mjere specifični elementi potrebni korisniku ili gustoća mreže meteoroloških postaja nije dovoljna na nekom području za određenu namjenu, u skladu s ugovorenim potrebama korisnika postavljaju se dodatne meteorološke postaje ili se obavljaju povremena specijalna mjerenja u značajnim vremenskim situacijama pomoću stacionarnih i mobilnih meteoroloških postaja. Ovi izvorni podaci predstavljaju podloge za namjenske obrade kao što su npr. određivanje prosječnih vrijednosti u različitim vremenskim razdobljima, vjerojatnosti pojavljivanja karakterističnih klimatskih elemenata, trajanje razdoblja s određenim karakteristikama, analize ekstremnih vrijednosti, prostorne raspodjele, vremenske promjene i dr. Odabir i način prikazivanja meteoroloških parametara moraju proizaći iz uske stručne suradnje meteorologa i stručnjaka koji rade na području upravljanja vodama.

Hidrotehnika se općenito u visokoškolskom obrazovanju bavi upravljanjem vodnim resursima i to kroz: vodoopskrbu, odvodnju, hidrotehničke melioracije, hidrotehničke regulacije, hidrotehničke građevine, hidrotehničke sustave i iskorištavanje vodnih snaga uz vođenje računa o zaštiti okoliša, hidrologiju i neizostavno poznavanje hidromehanike, odnosno mehanike tekućina i dr. Velika je uloga terenske nastave zbog neposrednog susreta s mjerenjima. Složenost zadataka i ogromna ulaganja u hidrotehničke zahvate nameću potrebu da u hidrotehničkom projektiranju i građenju rade stručnjaci koji se bave i geomehanikom i geotehnikom, teorijom konstrukcija, betonskim i čeličnim konstrukcijama, tunelima i podzemnim građevinama, organizacijom i izvođenjem građevinskih radova i dr. Osim inženjera građevinarstva, u hidrotehnici rade i strojarski inženjeri, elektroinženjeri, inženjeri tehnologije, inženjeri kemije i biologije, inženjeri geologije, poljoprivredni inženjeri, šumarski inženjeri, te ekonomisti, pravnici, sociolozi i dr. Hidrotehnika se, dakle, mora shvatiti kao tehnika ostvarenja općeg privrednog značaja, koja su predmet rada velikog broja različitih znanstveno-istraživačkih, projektantskih i izvođačkih ustanova, odnosno preduzeća, u kojima rade stručnjaci različitih struka. Hrvatska je 2001. potpisala Bolonjsku deklaraciju kojom se obavezala na: - prihvaćanje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih akademskih i stručnih stupnjeva te uvođenje Dopunske isprave o studiju radi bržega i lakšeg zapošljavanja i međunarodne konkurentnosti, - prihvaćanje sustava temeljenog na dva glavna ciklusa, preddiplomskom i diplomskom, te trećem doktorskom poslijediplomskom ciklusu, - uvođenje ECTS (European Credit Transfer System) bodova kao mjere opterećenja studenata, - promicanje mobilnosti i prevladavanje zapreka slobodnom kretanju studenata i nastavnika, - promicanje europskih standarda u osiguravanju kvalitete i - promicanje europske dimenzije u visokom školstvu. Danas nam ostaju otvorena pitanja i to: Da li su ishodi učenja dovoljno dobro promišljeni? Za što želimo osposobiti studente? Koliko smo zadovoljni postignutim? Koliko su studenti zadovoljni? Što bi još moglo unaprijediti nastavu hidrotehnike na studijima? Da li obrazujemo stručnjake danas za zahtjeve tržišta sutra? Kada na njih odgovorimo možemo u tom smjeru reformirati programe visokoškolskog obrazovanja.

U radu su detaljnije opisane neuralne mreže koje su dnaas sve češće u primjeni pri rješavanju problema iznimno visokog stupnja složenosti. Uz definiranje neuralnih mreža, dana je njihova podjela, prikaz strukture i osobina te je izdvojen pregled povijesnog razvoja. Istaknuta je primjenu neuralnih mreža unutar područja vodnog gospodarstva i to prije svega na području Hrvatske. Pri tome su ukratko opisane najznačajnije neuralne mreže koje su do danas razvijene i rabljene u praksi., Neural networks, nowadays increasingly used for solving problems of exceptionally high level of complexity, are described in great detail. After definition of neural networks, their classification is given, and their structure and properties are presented. An overview of their historic development is also given. An emphasis is placed on the use of neural networks in water management, especially in the territory of Croatia. At that, most significant neural networks developed so far and used in current practice are briefly presented.

U svakoj društvenoj zajednici se nalaže potreba za obrazovanjem javnosti o važnosti vode za čovjeka, te o njenoj zaštiti i očuvanju. Obrazovanje je potrebno kako za osobni razvoj, tako i za bolje razumijevanje procesa u prirodi, za shvaćanje međudjelovanja između tih procesa i društvene zajednice, a u konačnici je potrebno za opći prosperitet društva. U današnje vrijeme je postojana svijest o održivom razvoju kao nužnom i jedinom mogućem načinu skladnog suživota čovjeka s okolišem. Vodno gospodarstvo je veoma važno za postizanje održivog razvoja, a predstavlja izrazito zahtjevnu i dinamičnu djelatnost. Ovaj rad ukazuje na činjenicu da uspješnost rezultata koji proizlaze iz truda i investicija uloženih u vodno gospodarstvo u velikoj mjeri ovisi upravo o obrazovanosti i iskustvu eksperata iz tog područja, kao i sudjelovanju šire javnosti.

U radu su detaljnije opisane neuralne mreže koje su dnaas sve češće u primjeni pri rješavanju problema iznimno visokog stupnja složenosti. Uz definiranje neuralnih mreža, dana je njihova podjela, prikaz strukture i osobina te je izdvojen pregled povijesnog razvoja. Istaknuta je primjenu neuralnih mreža unutar područja vodnog gospodarstva i to prije svega na području Hrvatske. Pri tome su ukratko opisane najznačajnije neuralne mreže koje su do danas razvijene i rabljene u praksi.

U radu se analiziraju pitanja u svezi koncepcije održivosti, posebno vodnih resursa Hrvatske. Opisuje se Okvirna direktiva o vodama Europske unije, kojom se uspostavlja okvir za djelovanje u području voda. Ona je akcijski plan, instrukcija i temelj politike održivog razvoja. Upravljanje vodama riječnog slivnog područja daje novi pristup vodnom gospodarstvu. Održivo vodno gospodarstvo planirano je i upravljano na način da zadovolji ciljeve koje je društvo postavilo za sadašnje vrijeme i za budućnost, bez narušavanja ekološkog, okolišnog i hidrološkog integriteta. Ističe se da voda nije komercijalni produkt već je baština koja se mora zaštititi pa hidrotehničari imaju posebnu odgovornost za održivi razvoj.

Izrađeni i od Vlade RH prihvaćeni Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodrenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAPNAV) sastavni je dio dugoročnog programa razvoja vodnog gospodarstva i poljoprivrede Hrvatske. U njegovoj izradi sudjelovali su hrvatski stručnjaci i znanstvenici, a korištena su inozemna iskustva država s dugom tradicijom izgradnje i korištenja sustava za navodnjavanje. Na osnovu sistematiziranih i analiziranih prirodnih potencijala vode i tla te definiranih relevantnih kriterija kao i primjene suvremenih metoda, izrađena je karta prioritetnih područja za navodnjavanje u Hrvatskoj. Sastavni dio izrade NAPNAV bio je i prikaz postojećeg stanja u poljoprivredi s pokazateljima o prinosima biljnih kultura sa i bez korištenja sustava navodnjavanja. Posebno je istaknuto značenje i potreba dovođenja hidromelioracijskih sustava za odvodnju na njihovu projektno-izvedbenu razinu kao i potreba njihovog redovitog održavanja te okrupljavanje odnosno povećanje površina poljoprivrednih parcela. To je preduvjet racionalnog funkcioniranja i korištenja sustava za navodnjavanje koji su u funkciji promjene strukture poljoprivredne proizvodnje kao i ostvarenja visokih i stabilnih prinosa biljnih kultura. Također je predloženo nominiranje, vrednovanje i praćenje NAPNAV s opisom aktivnosti, poslova i obveza institucija i korisnika u procesu ostvarenja i korištenja sustava za navodnjavanje.

U radu se analiziraju pitanja u svezi koncepcije održivosti. Opisuju se Smjernice o vodama Europske unije, kojima se uspostavlja okvir za djelovanje u području voda. One su akcijski plan, instrukcije i temelji politike održivog razvoja. Pristup upravljanju vodama riječnog slivnog područja daje novi pristup vodnom gospodarstvu. Ističe se da voda nije komercijalni produkt već je baština koja se mora zaštititi pa građevinari, posebno hidrotehničari, imaju odgovornost za održivi razvoj.

Održivi razvoj vodnoga gospodarstva je koncept koji ističe potrebu razmatranja dugoročne budućnosti na sličan način kao i sadašnjosti. Sustav vodnih resursa i gospodarenje njima, upravljan tako da zadovolji promijenjene potrebe ljudi i okoliša sada i u budućnosti, bez degradacije, može se zvati održivim. Održivo vodno gospodarstvo planirano je i upravljano tako da ispuni ciljeve što ih je društvo postavilo, sada i u budućnosti, bez narušavanja ekološkog, okolišnog i hidrološkog integriteta . Kako gospodarenje vodama može biti održivo kada ne možemo prognozirati budućnost s određenim stupnjem sigurnosti? Ne znamo sa sigurnošću ni sve utjecaje koje će izazvati naše današnje odluke. I unatoč tomu, moramo razmatrati što će budući naraštaji imati ako mi razvijamao planove, projekte i politiku za gospodarenje vodama. Održivost je usko povezana s različitim mjerama rizika i neizvjesnosti o budućnosti. Prognoze o budućem razvoju bit će pogrešne, zato ih je potrebno periodično revidirati. Shvaćajući da će se neki ciljevi gospodarenja vodama mijenjati s vremenom, moramo razmatrati prilagodljivost danas planiranog sustava. Kako je održivost funkcija različitih ekonomskih, okolišnih, ekoloških, društvenih i fizičkih ciljeva to gospodarenje vodama svakako mora uključivati multi-disciplinarni proces donošenja odluka. U radu se razmatra nekoliko temeljnih pitanja i izazova što ih donosi koncept održivosti primijenjen na vodno gospodarstvo i daje se pregled odgovora na dva osnovna pitanja vezana uz održivost. Prvi, mi ne možemo prognozirati budućnost s određenim stupnjem sigurnosti. Drugo, kada bismo mogli prognozirati sigurnu budućnost, ne možemo biti obvezni postupati u korist naših nasljednika bazirano na toj viziji.

U disertaciji se istražuju i proučavanju složena rješenja korišetnja vodnih resursa u polusušnom području. To se posebno sastoji u postavljanju koncepcije održivog razvoja vodnih resursa - sadržane od inženjerstva održivog razvoja, zahtjeva za vodom, potreba za razvojem postupaka zahvata i korištenja vode, brige o okolišu, uzimanju u obzir opasnosti i rizika, planiranju promjena, izazovima budućih istraživanja i integralnom upravljanju vodama. U okviru računske procjene osiguranja sustava vodnog gospodarstva i ekonomskog vrednovanja u disertaciji posebno je artikulirana svrha izvedbe hidromelioracijskih sustava i objekata u skladu sa specifičnim načelima ekonomskog vrednovanja, vrednovanja objekata za zaštitu od poplava i višekriterijskom rangiranju varijanata sustava za navodnjavanje. Disertacija sadrži izvorne rezultate istraživanja vodnih resursa i mogućnosti njihovog korištenja, kao i upravljanja s njima u polusušnim područjima. Na osnovi sistematiziranog prikaza i teoretskih razmatranja potrebnih istraživanja u tim područjima, kao i na osnovi teoretskog prikaza provedbe vodnogospodarskih analiza i optimalizacijskih postupaka za iznalaženje najboljeg upravljanja vodnim resursima u disertaciji je autorica razradila i izložila svoju koncepciju za proučavanje tih resursa i upravljenje s njima u polusušnim područjima. Koncepcija je ilustrirana na primjeru istraživanja vodnih resursa na slivu rijeke Vardara u Makedoniji, na kojem se manjak vode kao dominantni vodnogospodarski problem polusušnih područja pojavljuje u vidu nedostatka raspoloživih vodnih količina za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Koristeći dostupne meteorološke, hidrološke, pedološke, topografske, ekonomske i druge podatke i pokazatelje, u disertaciji je autorica istraživala mogućnosti integralnog razvoja vodnih resursa na slivu Vardara. Rezultati tih istraživanja predstavljaju izvorni znanstveni doprinos unapređenju vodnog gospodarstva Makedonije. U okviru tih rezultata posebice se istaće izvođenje empirijske formule isparavanja s vodnih površina u polusušnim područjima Makedonije. Za izvođenje te formule korišten je veliki fond podataka s meteoroloških postaja koje se nalaze na raznim nadmorskim visinama, te su ustanovljene dvije formule. Jedna za područja do 1000 m nadmorske visine i druga za područja iznad 1000 m n.m. Znanstvenom analizom ekoloških aspekata korištenja vodnih resursa u polusušnim područjima postavljena su načela ekoloških uvjeta za kakvoću i korištenje vode, zahvaćanje vode iz akumulacije, osiguranje izdašnosti vodonosnog sloja i negovo umjetno napajanje u polusušnom području, ovisnost kakvoće vode o strujanju podzemne vode, mjere zaštite prirodnih odvodnika, prirodne odvodnike otpadnih voda i promjene koje se u njima odigravaju kada se otpadna voda u njih uvede, biokemijske promjene sadržaja u kanalima, bilancu kisika u prirodnom odvodniku, termičko onečišćenje voda, bakteriološko onečišćenje prirodnih odvodnika, ostale vidove onečišćenja, mjere zaštite, mjere za povećanje moći prirodnog pročišćavanja, potreban stupanj pročišćavanja otpadnih voda, sigurnost akumulacija i negativne efekte hidročvorišta i zaštitu okoliša. Disertacijom je dan doprinos znastvenom definiranju specifičnih pojmova i rješenja vodnogospodarskih objekata i sustava, sistematizaciji upravljačkih procesa i pristupu njihovom rješavanju, pregledu metoda koje se mogu primjenjivati pri rješavanju vodnogospodarskih upravljačkih zadaća i temeljnim postulatima u upravljanju, što sve daje znanstveni doprinos pri složenom proučavanju i korištenju vodnih resursa u polusušnom području. Disertacijom su određeni vidovi upravljačkih zadaća, primjereni identificiranim vodnogospodarskim problemima u polusušnom području. Pri tome su grupirani prema svojstvima upravljačkih zadaća (stabilizacija, obavljanje određenog programa, praćenje, ekstremno upravljanje, optimalno upravljanje i terminalno upravljanje), razdoblju koje je obuhvaćeno upravljanjem (operativno-upravljanje u realnom vremenu prilagođeno novodobivenim informacijama, taktičko-upravljanje u razdoblju korištenja ili upravljanje u fazi planiranja za konkretan vodnogospodarski projekt i strategijsko-planiranje dugoročnog razvoja vodnih resursa na razini vodnogospodarske osnove) i brojnih upravljačkih koordinata (analiza, sinteza i stupanj vodnogospodarskog razvoja.

Prikazani su osnovni pokazatelji o vodnogospodarskim djelatnostima te o njihovu značenju za obnovu i razvoj mnogih djelatnosti i infrastrukture te urbanizacije naselja. Dani su podaci o ratnim štetama na hidrotehničkim objektima i sustavima i naznačeni izvori financiranja za obnovu oštećenih i izgradnju novih od 1992. do 1999. Istiće se da je zaštita od štetnog djelovanja, korištenje i zaštita voda preduvjet za razvoj brojnih gospodarskih djelatnosti i urbanog razvoja.

U radu se prikazuju zakonske i znanstvene podloge za planiranje na slivnom području rijeke Save u Hrvatskoj. Istaknuto je da se osnove za vodnogospodarsko planiranje zasnivaju na načelima za upravljanje vodama, teritorijalnim osnovama, stručno znanstvenim podlogama o vodnom bogatstvu slivnog područja te na ostalim društveno-gospodarskim planovima. Vodnogospodarska osnova slivnog područja rijeke Save je temeljni dokument, kojim se utvrduje strategija razvoja vodnogospodarskih djelatnosti zaštite od štetnog djelovanja voda, iskorištavanja voda i zaštite voda. Opisuju se i ostali planski elementi i postupci te sadržaj vodnogospodarske osnove.

Sliv akumulacije Botonega, ključne građevine za dalji razvoj vodoopskrbnog sustava Istre, zahvaćen je erozijskim procesima vrlo različitih pojavnih oblika i intenziteta. S obzirom na veliko značenje akumulacije i uočeni problem erozije koji bi mogao ograničiti mogućnosti njene uporabe pokrenut je niz istraživanja, u okviru višedisciplinarnog, znanstvenoistraživačkog projekta "Protuerozijska zaštita tla i voda u Istri, u sklopu šire ekoloÜke problematike zaštite Jadrana". Osnovni cilj Projekta je da se kroz utvrđivanje optimalnog koncepta protuerozijskih zahvata na slivu i optimalnog tehničkog rješenja uređenja bujičnih vodotoka osigura trajnost akumulacije Botonega i pouzdanost kakvoće i količine isporučive vode. U sklopu ove problematike izvršeno je preliminarno modeliranje i prostorna analiza sliva GIS programskim paketima ARC/INFO i ArcView. Rezultati prostorne analize sliva upotrebljeni su za hidrološko - parametarsku analizu otjecanja, analizu produkcije erozijskog nanosa, odabir optimalnog položaja i veliČine pregrada za zaustavljanje nanosa te su utvrđeni daljnji pravci razvoja modela sliva i primjene GIS tehnologije na njemu.

Opisuje značajke vodnogospodarstva na području LIke, Tablično su , prema granama vodnog gospodarstva, prikazane štete nanesena tijekom Domovinskog rata na objektima vodnoggospodarstva u okupiranim djelovima Like i uz bojišnicu te su procnjene vrijednosti radova pšotrebnih za njihovu sanaciju. U nastavaku je predočen pregled aktivnosti vodnogospodatskih organizacija nasanaciji ratnih šteta. Navedene su neke mogućnosti razvoja cijelokupnog vodnog gospodarstva te njegova uloga u integralnom razvoju Like.