Socio-ekonomski uzroci uspjeha učenika na nacionalnim ispitima u Hrvatskoj

U svijetu se sve više pozornosti posvećuje razvoju obrazovanja i podizanju njegove kvalitete. U skladu s globalnim trendovima, Hrvatska je 2004. godine započela s uvođenjem sustava vanjskog vrednovanja u srednje školstvo. Temeljna svrha novog sustava je podizanje i ujednačavanje kvalitete obrazovanja, ali i osuvremenjivanje te rasterećivanje nastavnog programa. Prvi nacionalni ispiti provedeni su 2006. godine za sve učenike prvih razreda gimnazija iz hrvatskog jezika, matematike, stranih jezika (engleski, francuski i njemački jezik) te talijanskog kao materinskog jezika. Rezultati ovih ispita prvi su objektivni pokazatelji o razini usvojenih znanja i vještina. Dobiveni rezultati predstavljaju polazište za različita edukacijska, sociološka i psihološka istraživanja. Još s pojavom knjige Human Capital Gary Beckera, odnos obrazovanja i gospodarstva postaje sve zanimljivi istraživačima. Brojna istraživanja su pokazala utjecaj stupnja obrazovanosti i veličine prihoda. S obzirom da mnoge razvijene zemlje i sve tranzicijske zemlje istočne i jugoistočne Europe imaju probleme sa starenjem stanovništva i niskim natalitetom, javlja se potreba za rastom produktivnosti i realizacijom svih raspoloživih ljudskih potencijala. Odnos obrazovanja i gospodarstva je dvosmjeran. Oba smjera zaslužuju istraživačku pozornost. Rezultati na nacionalnim ispitima predstavljaju podlogu za istraživanje utjecaja socio-ekonomske obiteljske pozadine na uspjeh učenika. Postoje tri osnovna elementa kroz koja će se sagledavati socio-ekonomska pozadina. Kulturni kapital se odnosi na posjedovanje kulturnih dobara, kulturnu kompetenciju i kulturne aktivnosti. Socijalni kapital se odnosi na interakciju učenika i roditelja te na sudjelovanje učenika u raznim školskim i izvanškolskim aktivnostima. Ekonomski status se mjeri indeksom posjedovanja materijalnih dobara. Očekuje se da sve tri varijable utječu na uspjeh na nacionalnim ispitima.