Alternativne mogućnosti uporabe konja kroz kvalitetnu i sigurnu prehranu

Uzgoj konja uz sportske i rekreacijske, nudi i alternativne mogućnosti uzgoja, prvenstveno kroz uzgoj konja za proizvodnju mlijeka i mesa. Konzumacija kobiljeg mlijeka preporučuje se kod osoba koje pate od alergija, kod jačanja imunološkog sustava i tradicijskog liječenja bolesti respiratornog sustava. Po kemijskom sastavu i organoleptičkim odlikama kobilje mlijeko slično je humanom mlijeku. U odnosu na kravlje mlijeko, kobilje mlijeko ima manji sadržaj masti (1, 5-2%) i bjelančevina (2-2, 5%), dok je sadržaj laktoze veći (6-8%). Mali udio kazeina u odnosu na udio albumina čini ga lako probavljivim i pogodnim za hranidbu novorođenčadi netolerantne na proteine kravljeg mlijeka, kao i za najstariju populaciju ljudi. Kobilje mlijeko sadrži visok udio višestruko nezasićenih masnih kiselina (čak 28%) te visoke koncentracije enzima lizozima, koji broj somatskih stanica održavaju niskim te štite probavni sustav djece od raznih infekcija. Konjsko meso se zbog svojih organoleptičkih svojstava i kemijskog sastava te dijetetskog djelovanja preporuča za prehranu djece, sportaša, bolesnika, posebice osoba oboljelih od anemije. Kemijski sastav konjskog mesa razlikuje se od goveđeg i svinjskog mesa po većoj količini bjelančevina (21, 7%), posebice esencijalnih aminokiselina, te udjelu natrija i željeza. Udio masti je niži (0, 5-3%), kao i udio zasićenih masnih kiselina (40-44%) i kolesterola (29, 9 mg/100g).