Tradicionalno proizvedeni fermentirani mliječni proizvodi kao bogat izvor korisnih bakterija s pozitivnim utjecajem na zdravlje čovjeka

Zbirka autohtonih bakterija mliječne kiseline (BMK) Laboratorija za tehnologiju antibiotika, enzima, probiotika i starter kultura, Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sadrži više od 200 sojeva BMK. Većina je bakterijskih sojeva izolirana iz tradicionalno proizvedenih fermentiranih mliječnih proizvoda, identificirana 16S rDNA sekvencioniranjem i selekcionirana na temelju strogih izbornih probiotičkih kriterija. Istraživanja koja se provode na nacionalnom znanstvenom projektu “Probiotici i starter kulture – površinski proteini i bakteriocini”, kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ), imaju za cilj odabir i karakterizaciju „nove generacije probiotika“, bakterijskih sojeva sa specifičnim svojstvima, kao što su proizvodnja površinskih S-proteina, peptida s antibakterijskom aktivnošću - bakteriocina, egzopolisaharida i proteolitičkih enzima. Odabrani autohtoni sojevi BMK su okarakterizirani fiziološkim testovima, analizom sekvencioniranih genoma, te LC-MS/MS i NMR analizama, u svrhu definiranja njihovog specifičnog metabolizamskog potencijala. Prema dobivenim rezultatima, tradicionalno proizvedeni fermentirani mliječni proizvodi su bogat izvor korisnih bakterija mliječne kiseline koje mogu svojom specifičnom metabolizamskom aktivnošću pozitivno utjecati na raznolikost i sastav crijevne mikrobiote što je prepoznato kao preduvjet održavanja intestinalnog trakta zdravim. Velik potencijal probiotika kao “živih lijekova” prepoznat je u terapiji disbioze i ponovnom uspostavljanju narušene ravnoteže crijevne mikrobiote, koja je “zlatni cilj” terapije i “ključni senzor” okolišnih čimbenika koji uzrokuju metabolizamske poremećaje i kronične bolesti kod ljudi. Osim toga, promjene u sastavu intestinalne mikrobiote mogu utjecati na raspoloženje, a mogu uzrokovati i promjenu u fenotipu, od pretilosti do standardne tjelesne mase. Stoga prehrambene i farmaceutske tvrtke osnivaju istraživačke centre mikrobioma za ravoj probiotika kao lijekova koje US FDA naziva „živi bioterapijski pripravci“ (engl. „live biotherapeutic products (LBPs)“), a europska industrija „farmabiotici“ (engl. „pharmabiotics“). Analitičari predviđaju vrijednost tržišta „živih bioterapijskih pripravaka“ veću od 500 milijuna EUR do 2030. godine.