Procjena pogodnosti s mjerama uređenja dreniranog poljoprivrednog zemljišta za primjenu navodnjavanja u Republici Hrvatskoj

Značajan poticaj u razvoju poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj moguće je ostvariti kroz bolju učinkovitost dreniranog poljoprivrednog zemljišta, čija ukupna površina prema dodatnim istraživanjima koja su provedena u ovom Projektu – studiji iznosi 166.541, 5 ha. Posebice je to važno s aspekta boljeg korištenja dreniranog zemljišta za potrebe navodnjavanja. Težište u ovoj Studiji-Projektu je na procjeni pogodnosti i mjerama uređenja dreniranog poljoprivrednog zemljišta, odnosno potrebnoj revitalizaciji sustava odvodnje za primjenu (potrebu) navodnjavanja u Republici Hrvatskoj (RH). Naime, literaturni izvori o pogodnosti dreniranog poljoprivrednog zemljišta za potrebe navodnjavanja se od lokacije do lokacije dosta razlikuju, tako da je na osnovu istih teško utvrditi pravo stanje na široj razini županije, a posebice RH. Prema osnovnoj pedološkoj karti RH (OPK, 1:50.000) na prostoru koje obuhvaća drenirano poljoprivredno zemljište (DPZ) izdvojeno je ukupno oko 95 kartiranih jedinica, koje su izvorno pripadale u red (klasu) hidromorfnih i/ili semihidromorfnih tala. Treba svakako naglasiti da su ova tla prije izvođenja hidromelioracijskih sustava u pogledu gospodarenja imala ozbiljnih ograničenja, pri čemu je osnovni limitirajući faktor predstavljala prekomjerna vlažnost tla, kao posljedica kraće i/ili duže prisutnosti zadržavanja površinskih i/ili podzemnih voda. Zbog određenih propusta u predloženim koncepcijskim rješenjima kao i tijekom samog izvođenja projektiranih sustava detaljne odvodnje, na znatnom dijelu hidromelioriranog poljoprivrednog zemljišta, posebice u domeni „teških“ tala nije na zadovoljavajući način riješen njihov temeljni problem, odnosno suvišna vlažnost. Kao posljedica navedenih propusta u postmeliorativnoj fazi gospodarenja na znatnom dijelu ovih tala (zemljišta) i dalje je prisutno otežano i nedohodovno gospodarenje, koje je posebice izraženo tijekom humidnih godina. Temeljem navedenog, a uvažavajući i osnovna ograničenja (faktore) dreniranih tala (zemljišta) po pitanju njihovih osnovnih fizikalno- hidrauličkih i kemijskih obilježja kao i stanja funkcionalnosti izvedenih sustava detaljne i osnovne odvodnje, postavlja se ozbiljno pitanje koliko su ova tla i u kojoj mjeri pogodna za primjenu navodnjavanja u RH. Zato držimo opravdanim izradu ove Studije- Projekta s temeljnim ciljem adekvatne procjene pogodnosti s potrebnim mjerama uređenja dreniranog poljoprivrednog zemljišta za primjenu navodnjavanja u Republici Hrvatskoj.