Božja svojstva kao pobliže određenje čovjekove spoznaje Boga u Kvirina Vasilja (1917.-2006.)

Kvirin Vasilj (Međugorje, 1917. – Chicago, 2006.), filozof i franjevac koji je živio i djelovao u SAD-u, autor dvadesetak knjiga i blizu šesto članaka, u knjizi Temelji spoznaje stvarnosti (Drina Press, Madrid-Valencija 1966.) iscrpno piše o Božjim atributima, a na drugim mjestima prigodice. Dopušta da čovjek ima mogućnosti steći neko znanje o Bogu, ali podsjeća kako čovjekovo priricanje atributa Bogu nema značenje stvarne kompozicije u Bogu nego samo pobliže određenje čovjekove spoznaje Boga, pobliže izricanje jedne te iste neizmjernosti. Spominje bitne i relativne Božje atribute, čiste i nečiste, primarno sistolne i sekundarno sistolne. Govori o Božjoj beskonačnosti i vječnosti, jednostavnosti i jedinosti, apsolutnosti i neizmjernosti, pravednosti i svetosti, svemogućnosti. Uloga znanstvene spoznaje Boga je onemogućiti čovjeku da savršenosti bića pripisuje Bogu na formalan način i tako od njega učini neko nebiće. U ovom kontekstu spomenimo da Vasilj rijetko piše o analogiji bića i njezinoj primjeni u filozofiji, ali i u tim rijetkim slučajevima spočitava pojedincima, da nedovoljno paze na analognu upotrebu pojmova. U biti njegova protivljenja je stav: ako bi Bog bio sličan (ili jednak) bićima onda ih ne bi mogao stvarati "u bitku".