Ideja europskog zajedništva i etnički odnosi na prostoru (bivše) Jugoslavije

Dosadašnji razvoj europskih integracija sve više otvara prostor promišljanjima o potrebi definiranja, zatim i daljnjeg oblikovanja takvog europskog identiteta koji bi bio izvorištem europske političke samosvijesti. Ona bi pak europskom zajedništvu pružala dodatnu, modeliranju od strane posebnih interesa manje podložnu koheziju. Mada je riječ o autentičnom idejnom projektu svakako da njegovoj realizaciji može koristiti i uvid u pojedine, prvenstveno europske točke intenzivnog međuetničkog prožimanja unutar kojih se pokušavalo oblikovati nadetničke identitetno-političke sustave. Jednu od njih predstavlja i prostor bivše Jugoslavije sa svojim bogatim, kako pozitivnim tako i negativnim iskustvima iz sfere međuetničkih odnosa i ideologija. Njegov dodatni značaj očituje se u tome što je riječ o prostoru prema kojem su se, jasno i unutar same Europe zauzimali relevantni politički stavovi te na kojem je, nakon raspada Jugoslavije, prvenstveno u kontekstu Bosne i Hercegovine bitan i europski utjecaj u daljnjem strukturiranju međunacionalnih relacija. Stoga se iz tih stavova i utjecaja, uočljivo izloženih snažnoj ideologizaciji, može dobiti i određeni uvid u europski doživljaj (među)etničkog u složenim uvjetima te u europsko snalaženje u tim i takvim uvjetima. Zasigurno da bi i ta, introspektivna saznanja, bilo pozitivna bilo negativna trebala imati određenu ulogu u kreaciji političkim značajem prožetog europskog identiteta.