Gradska toponimija kao nositelj kolektivnih identiteta

Imenovanje različitih geografskih objekata u prostoru ukazuje, uz ostalo, na historijsko- geografski kontinuitet naseljenosti i društveno- gospodarske valorizacije prostora kao i na pripadnost prostora određenom narodu. Pri tome fizička dimenzija prostora/mjesta u društvenim odnosima poprima simboličko shvaćanje tj. semiotičko značenje koje proizlazi iz vezanosti za prostor. Vezanost za prostor ili osjećaj za mjesto ima presudno značenje u stvaranju osobnih i kolektivnih identiteta ljudi koji u njemu žive. U konstituciji identiteta bitna značajka je ljudsko djelovanje i međudjelovanje na skupnoj i pojedinačnoj razini. Jedna od sfera ljudskih odnosa je identificiranje s prostorom i to na različitim razinama prostorne vezanosti od makrorazine (globalne i nacionalne) do mikrorazine (lokalne). Povezanost se stvara sa specifičnim mjestima kao što su ulice i trgovi ili rive u primorskim mjestima. Stoga su imena ulica i trgova simboli koji izražavaju društveni identitet na način da predočavaju duhovno značenje. Na primjeru grada Zadra pokušava se isčitati izraženost nacionalnog, regionalnog i lokalnog identiteta u uličnoj nomenklaturi. Kvantitativno- statističkom metodom analiziraju se zadarski hodonimi iz socijalističkog razdoblja (stanje 1981.) i razdoblja nakon stjecanja hrvatske neovisnosti (stanje 2009.). Pri tome treba imati na umu arbitražni karakter političkih tijela koja su imenovala ulice i trgove odgovarajućom uredbom što dijelom isključuje spontanost između imenodavca i geografskog objekta (referenta) kojemu se dodjeljuje ime.