Učestalost infekcija mokraćnog sustava u Hrvatskoj, dijagnostika i liječenje u ordinacijama izabranog liječnika obiteljske medicine

UVOD U ordinacijama obiteljske medicine urinarne infekcije pojavljuju se često, a dvojbe oko dijagnostičkog i terapijskog pristupa nisu riješene na standardiziran način. Godišnja incidenca od 5% znači da se prosječan tim obiteljske medicine susretne i riješi stotinjak urinarnih infekata godišnje. Potreba za specifičnim liječenjem koje se osniva na ispravnoj etiološkoj dijagnostici sve je više izražena zbog povećanja rezistencije mikroorganizama na antibiotike, te sve većih zahtjeva HZZO za racionalizaciju u propisivanju lijekova. MATERIJAL I METODE: Obrađeni su podaci o umiranju, hospitalizacijama i pojavnosti urinarnih infeklata u Republici Hrvatskoj u 2004, . Godini. Obuhvaćene su dijagnoze: N10 (Akutni tubulointersticijski nefritis), N11 (Kronični tubulointersticijski nefritis), N12 (Tubulointersticijski nefritis, nespecificiran kao akutni ili kronični), N30 (Upala mokraćnog mjehura - cistitis), N34 (Uretritis i uretralni sindrom) i N39 (Drugi poremećaji urinarnog sustava – urosepsa). Prikupljeni su podaci iz 4 ordinacije obiteljske medicine u kojima primarnu zdravstvenu zaštitu ostvaruje 7679 osiguranika: 861 u dobi do 19 godina, 5386 u dobi od 20 do 64 godina i 1432 u dobi 65 i više godina. Prikupljeni su i deskriptivno obrađeni podaci o morbiditetu, načinu postavljanja dijagnoze i antibioticima ordiniranim kod urinarnih infekata. REZULTATI Učestalost U primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne prate se podaci o svim navedenim entitetima, ali je u 2004. godini registrirano 247.000 cistitisa . Procjenjuje se da udio urinarnih infekata u ukupnom morbiditetu iznosi oko 3%. Ove bolesti bile su razlogom kod ukupno 6789 hospitalizacija (2123 muškarci i 4657 žene) s 70036 BO dana (22467 muškarci i 47569 žene) Prosječna duljina boravka u bolnicama je oko 10 dana, i neznatno je veća u muškaraca nego u žena. Od ovih bolesti u 2004. godini zabilježene su i 182 smrti (muškarci 84, žene 98), od toga polovica od urosepse. U istraživanjima iz djelatnosti primarne zdravstvene zaštite utvrđeno je da skoro 5% osiguranika u 4 mjeseca ima urinarni infekt. Ukupna stopa oboljelih na 1000 osiguranika u skrbi bila je 49, 7. Cistitis sa stopom da 38, 2 na 1000 osiguranika vodeća je zabilježena dijagnoza, slijede Uretritis i uretralni sindriom (5, 2), Infekcija neoznačene lokalizacije (3, 9), Kronični tubulointersticijski nefritis (1) Akutni tubulointersticijski nefritis (0, 8) Tubulointersticijski nespecificirani (0, 4) i Uretritis u drugim bolestima (0, 3) Dob Od ukupnog broja oboljelih u dobi do 19 godina bilo je 7, 1% oboljelih među muškarcima i 6, 4% među ženama. U dobi 20-64 godina bilo je 70% oboljelih među muškarcima i 58, 7% među ženama. U dobi 65 i više godina bilo je 22, 9% oboljelih među muškarcima i 34, 9% među ženama Način postavljanja dijagnoze U 12.3% dijagnoza je postavljena na temelju simptoma i kliničke slike, u 31, 4% na temelju simptoma, kliničke slike, nalaza urin test trake i sedimenta, u 30, 4% na temelju simptoma, kliničke slike, UKT & ABG, u 14, 7% na temelju simptoma, kliničke slike, sedimentacije, urina, Le, UKT &ABG, u 11, 3% na temelju simptoma, kliničke slike, komplet laboratorija, ultrazvuka, UKT & ABG. Antibiotici Uspoređene su razlike u propisivanju antibiotika za urinarne infekte između 4 tima. Razlike u pristupu su znatne. Kod dva tima lijek prvog izbora je Ninur, kod trećeg Novocef, a kod četvrtog prvo mjesto dijele Sinersul forte i Ceporex. Dalje, kod Ninura odnos u postocima propisivanja po timovima je 27:8:8:38, kod Ceporexa 16:0:29:9, kod Cedaxa 5:0:0:0, kod Klavocin bid 1:33:3:4, kod Novocefa 21:40:11:26, Doxiciklin 4:0:0:0, Sinersul forte 7:3:31:12. ZAKLJUČAK Na uzorku od 7679 (4 tima obiteljske medicine) izmjerena je incidenca urinarnih infekata od preko 5%. Bolest je učestalija kod mlađih muškaraca i starijih žena. Bez urinolukture postavljeno je 44% dijagnoza, a postoje značajne razlike u propisanim antibioticima kod liječenja urinarnih infekata. Potrebno je ujednačiti i usvojiti dijagnostičke i terapijske smjernice za urinarne infekcije i omogućiti njihovo proaktivno i interaktivno korištenje (on-line) na računalnim aplikativnim rješenjima u ordinacijama obiteljske medicine. Treba i doktorima i osiguranicima omogućiti komforniju i bržu dostupnost na pretrage urina i urinokulturu kod sumnje na urinarni infekt. Ovako generirani trošak svakako se višestruko vraća kroz smanjen broj komplikacija i racionalnije propisivanje antibiotika a urinokultura s antibiogramom treba biti pretraga koja je stimulirana od strane HZZO a ne smatrana nepotrebnim troškom.