Stavovi studenata prema osobama prekomjerne tjelesne težine

Prekomjerna tjelesna težina danas predstavlja ozbiljni zdravstveni problem, a osim toga pretile osobe su nerijetko diskriminirane i neprihvaćene od društva. Često diskriminacija upravo dolazi od strane medicinskog osoblja, poslodavaca, učitelja, itd. Istraživanja pokazuju da su neke osobine ličnosti povezane s negativnim stavovima prema stigmatiziranim grupama (poput autoritarnosti i niske ugodnosti), te da kontakt može dovesti do smanjenja negativnih stavova prema navedenim skupinama. Cilj je ovog istraživanja bio ispitati razlikuju li se studenti različitih fakulteta u stavovima prema pretilim osobama, percepciji uzroka pretilosti te u osobinama ličnosti. Provjereno je koje osobine ličnosti predviđaju negativne stavove prema pretilim osobama, te dovodi li kontakt do smanjenja negativnih stavova ovisno o fakultetu na kojem ispitanici studiraju. Osim toga, ispitana je povezanost između indeksa tjelesne mase (BMI) studenata, njihovog zadovoljstva vlastitom tjelesnom težinom i stavova prema pretilim osobama. Online je istraživanje provedeno na uzorku od 445 ispitanika (Ž=363, M=82). Prosječna dob ispitanika je 22 godine (SD=3.87). Ispitanici su ispunjavali pitanja vezana uz spol, visinu, težinu, fakultet na kojem studiraju, zadovoljstvo vlastitom tjelesnom težinom, kontakt, pristupanje pretilim osobama u budućnosti, upitnik ličnosti, skalu stavova prema pretilim osobama i percepciju uzroka pretilosti. Dobiveni rezultati pokazuju da se studenti „pomagačkih“ (psiholozi, logopedi, liječnici) i „nepomagačkih“ (ekonomisti, inženjeri, pravnici) zanimanja ne razlikuju u stavovima prema pretilim osobama, ali studenti „pomagačkih“ zanimanja u većoj mjeri pretilost pripisuju socijalnim uzrocima (npr. pronalaženje prijatelja, poteškoće u pronalasku posla) te da su savjesniji i ekstravertiraniji. Zadovoljstvo vlastitom tjelesnom težinom pozitivno je povezano s negativnim stavovima prema pretilim osobama, a negativno povezano s BMI. Muški ispitanici imaju negativnije stavove prema pretilim osobama. Također, rezultati pokazuju da su osobine ličnosti povezane sa stavovima prema pretilim osobama, pri čemu manje neurotične, manje ekstravertirane i manje ugodne osobe „nepomagačkih“ zanimanja imaju negativnije stavove. U navedenim zanimanjima učestaliji kontakt s pretilim osobama u socijalnoj okolini pokazao se kao važan čimbenik za smanjenje negativnih stavova. Što se „pomagačkih“ zanimanja tiče, osobine ličnosti nemaju značajan doprinos u objašnjenju negativnih stavova prema pretilim osobama, ali i u ovom se slučaju kontakt ističe kao važna varijabla za smanjenje negativnih stavova. Studenti koji imaju negativnije stavove prema pretilim osobama i sami procjenjuju da će s manjom lakoćom pristupati pretilim osobama u svom profesionalnom životu. Dobiveni rezultati mogu pomoći u osmišljavanju različitih programa koji imaju za cilj smanjenje negativnih stavova prema pretilim osobama s posebnim naglaskom na uspostavljanje kontakata s osobama prekomjerne tjelesne težine i kod „pomagačkih“ i „nepomagačkih“ zanimanja.