Geomorfološke značajke Bibinja

U ovom radu razmatraju se geomorfolološke značajke šireg područja naselja Bibinja. Prema postojećoj geomorfološkoj regionalizaciji Republike Hrvatske, područje Bibinja pripada megegeomorfološkoj regiji Dinarskog gorskog sustava, makrogeomorfološkoj regiji SZ Dalmacije s arhipelagom, mezogeomorfološkoj regiji Ravnih kotara te subgeomorfološkoj regiji Sjeverozapadni brdskozaravansko- udolinski dio Ravnih kotara. Nekoliko je različitih geomorfoloških cjelina koje dominiraju područjem Bibinja. Najzapadnija je priobalna zaravan koja se od obale Jadranskog mora, odnosno Zadarskog kanala do padina brda Križ pruža u prosjeku od 500 do 1000 m širine. Središnji, najdominantniji dio ovog područja je brdo Križ s najvišim vrhom od 150 metara. Brdo Križ pripada priobalnom nizu uzvisina koje se pružaju uzduž obale. Takvo pružanje jedno je od osnovnih značajki reljefa ovog dijela područja Republike Hrvatske. Dominantan položaj i oblik brda Križ čine ga strateški važnim što se pokazalo ključnim u obrani Zadra i zadarskog priobalja tijekom Domovinskog rata. Na jugu je od susjednog brda Tustica odvojeno jarugom koja odvodnjava padine ovih brda i dijelove polja istočno od brda Križ. Bibinjsko polje (Grobnica) treća je geomorfološka cjelina ovog područja. Nju karakteriziraju nešto drugačiji geomorfološki procesi budući da se radi o flišnom kompleksu, za razliku od prethodnog, zapadnijeg karbonatnog kompleksa stijena. Stijenska podloga, kao i morfološka obilježja ključni su u oblikovanju reljefa Bibinja. Iako se radi o površinski malom području moguće je geomorfološki raščlaniti i zasebno promatrati njegove cjeline koristeći se metodama terenskih i daljinskih istraživanja.