Značenje, dostignuća i trendovi u oplemenjivanju soje u Poljoprivrednom institutu Osijek

Soja (Glycine max (L.) Merr), s obzirom na površine koje zauzima danas u svijetu (oko 92 mil. ha), na globalnoj razini je glavni izvor bjelančevina visokih hranidbenih vrijednosti te značajna uljna kultura. U Republici Hrvatskoj, proizvodnja soje ima pozitivne trendove i u površinama i u urodima zrna zadnjih nekoliko godina. Horizontalno proširenje soje kao kulture i povećanje uroda zrna rezultiralo je iz genetskog unaprijeđenja sorata i unaprijeđenja tehnologije proizvodnje kao i povećanog interesa države prema ovoj kulturi. Genetski napredak sorata rezultat je višegodišnjeg, kontinuiranog i intenzivnog oplemenjivačkog rada. Doprinos oplemenjivačkog programa soje u Poljoprivrednom institutu Osijek razvoju, stabilnosti i unaprijeđenju proizvodnje soje u Republici Hrvatskoj je fundamentalan i vrlo značajan kroz stalni razvoj sorata visokog i stabilnog uroda i kakvoće zrna, visoke tolerantnosti na glavne bolesti kao i otpornosti na polijeganje i pucanje mahuna u zriobi te široke adaptabilnosti. Rezultat dosadašnjeg rada na oplemenjivanju soje u Poljoprivrednom institutu Osijek je 36 priznatih sorti soje u okvirima 00 do II grupe zriobe, a od toga dvije su priznate i u inozemstvu. Većina priznatih sorata prošla je, nalazi se ili će biti uvedena u široku proizvodnju (sada je oko 10 sorata Instituta u proizvodnji i pokriva više od 60% ukupnih površina pod sojom). Daljnji genetski napredak sorata soje bit će temeljen na primjeni suvremenih oplemenjivačkih metoda što uključuje kombinaciju klasičnih oplemenjivačkih metoda sa suvremenim kemijskim, biokemijskim, fitopatološkim i molekularnim analizama. Svako povećanje prozvodnje soje koje rezultira iz genetskog poboljšanja sorata predstavlja značajan nacionalni ekonomski profit.