Back to Search Start Over

Litij - zaboravljeni lijek?!

Authors :
Balenović, Ana
Ferenčić, Valentina
Letica Crepulja, Marina
Publication Year :
2019

Abstract

Uvod: Litij spada u farmakoterapijsku skupinu stabilizatora raspoloženja. Učinkovit je lijek odobren za liječenje bipolarnog afektivnog poremećaja (BAP), te povratnog depresivnog poremećaja i u uporabi je već dugi niz godina. Litij ima i dokazani intrinzični antisuicidalni učinak i vrlo nisku cijenu, te predstavlja zlatni standard u liječenju BAP-a. Unatoč navedenom, primjena litija je drastično smanjena zadnjih godina čime se opravdava pitanje je li to zapravo zaboravljeni lijek. Cilj je ovog rada prikazom pacijenta s velikim depresivnim poremećajem istaknuti važnost primjene dostupnih i učinkovitih metoda liječenja koje u teškim slučajevima uključuju i primjenu litija u cilju postizanja antisuicidalnog i pojačanja antidepresivnog terapijskog učinka. Prikaz slučaja: Pacijent (42) je započeo psihijatrijski tretman bolničkim liječenjem zbog depresivnih tegoba uz anksioznost i somatizacijske tegobe. Povod pogoršanju psihičkog stanja bio je iscrpljenje na poslu, te zdravstvene tegobe sina. Unatoč provedenom liječenju antidepresivima (mirtazapin), te anksioliticima i hipnoticima koji se ordiniraju prema potrebi, psihičko stanje se ne popravlja dostatno, no pacijent inzistira na otpustu zbog obiteljskih razloga i pristaje na nastavak liječenja u Dnevnoj bolnici. Psihičko stanje se i dalje pogoršava, raspoloženje sve depresivnije, zaokupljen je katastrofizacijama, depresivnim idejama psihotične razine, idejama propasti, suicidalnim mislima. Ponovno se hospitalizira, te se uz antidepresiv mirtazapin uvede i venlafaksin u maksimalnim dozama, te antipsihotik kvetiapin koji se nakon nekoliko dana ukine, te se uvede olanzapin. Uz navedenu terapiju, pacijent je nešto mirniji, blijedi psihotična razina depresivnih ideja, ali je i dalje bez energije, volje, bez teka, jako loše kvalitete spavanja, zaokupljen besperspektivnošću, niskim samopouzdanjem zbog čega se u terapiju uvodi litij karbonat u dozi od 1200 mg dnevno. Psihičko stanje se značajno poboljšava sve do potpune remisije. U narednih dvije godine pacijent se redovito kontrolira, postupno se smanje doza antipsihotika do ukidanja, reducira doza antidepresiva na terapiju održavanja jednim lijekom, koncentracija litija u serumu redovito prati i kreće se između 0, 6 i 0, 8 mmol/l. Psihičko stanje je dobro, potpuno remitirano, dobro funkcionira obiteljski, partnerski, radno i socijalno, postao je otac još jednog djeteta. Zaključak: U liječenju duševnih bolesti, uz primjenu novijih i modernijih lijekova ne bismo trebali zaboravljati dokazano učinkovite, jeftine lijekove s kojima imamo višegodišnje iskustvo. Dobar primjer je litij karbonat u liječenju poremećaja raspoloženja.

Details

Language :
Croatian
Database :
OpenAIRE
Accession number :
edsair.57a035e5b1ae..bb4b6bda2812e59110ade66325791906