Praćenje stanja katastarskih podataka

Područje Hrvatske je kroz povijest izloženo utjecajima raznih država što se odrazilo na razvoj katastra u pogledu izrade i održavanja katastarskih operata. U radu je izložen pregled Franciskanskog, Jugoslavenskog i Hrvatskog katastra, odnosno sadržaj, kvaliteta i struktura podataka katastarskih operata. Podaci Franciskanskog katastra pohranjeni su u državnim arhivima u Zagrebu, Splitu, Trstu, Beču i Ljubljani, dok se novija dokumentacija skenira i pohranjuje u arhiv u Glini. Digitalizacijom podataka te uspostavom Zajedničkog informacijskog sustava katastra i zemljišne knjige 2016. godine, svi podaci su dostupni elektronički. Međutim podaci o podacima (metapodaci), koji su bili dostupni u opisu lista, kao što su godina nastanka pojedinog plana i izvorno mjerilo plana, su ''nestali''. Većina povijesnih stanja te elementi kvaliteti su nedostupni, te korisnici nemaju uvid u metapodatke. U radu su analizirani standardi metapodataka te je predložen metapodatkovni profil prema nacionalnom profilu metapodataka temeljenog na normi ISO 19115. Osnovni element metapodatka se odnosi na katastarski operat pojedine katastarske općine, kao niz skupova podataka. Osim eksplicitno definiranih metapodataka na osnovu dostupnih podataka, predloženi su i dodatni implicitno definirani elementi.