Usporedba metoda evaluacije ekološkog stanja akumulacijskog jezera Brljan pomoću makrozoobentosa profundala i litorala

Akumulacije su izmijenjena vodna tijela nastala potapanjem okolnog područja tekućice koje se nalazi uzvodno od brane. Na dnu se razvija zajednica makrozoobentosa koja je jedna od sastavnica za određivanje ekološkog stanja/potencijala vodnih tijela. U nacionalnim metodama evaluacije ekološkog stanja/potencijala u zemaljama članicama EU, koristi se makrozoobentos profundala i litorala. Fauna profundala se smatra dobrim indikatorom trofije te ukazuje na pojave anoksijeu pridnenim slojevima, dok fauna litorala ukazuje na hidromorfološke promjene. Cilj našeg istraživanja bio je usporediti metode evaluacije ekološkog stanja/potencijala temeljem makrozooobentosa profundala i litorala. Uzorkovanje makrozoobentosa profundala akumulacije Brljan provedeno je od 2010.-2011. pomoću Eckmanovog grabila, dok je uzorkovanje u litoralu provedeno u srpnju 2017. ručnom bentos mrežom. Profundal je očekivano pokazao manju raznolikost vrsta u odnosu na litoral, uz izrazitu dominaciju jedinki skupina Oligochaeta i Chironomidae. Akumulacija je svrstana u kategoriju dobrog ekološkog stanja temeljem zajednice makrozoobentosa profundala (0, 63) i litorala (0, 78). Razlike u ocjeni ukazuju na različit intenzitet pritisaka. Izvor organskog opterećenja protočne akumulacije potječe iz uzvodnih dijelova slijeva koji se akumulira u dubljim dijelovima, što u konačnici rezultira lošijom ocjenom ekološkog stanja. Drift i veliki utjecaj rijeke Krke uzrokuje pojavu riječnih elemenata u fauni litorala, što rezultira većim bogatstvom svojti te većom konačnom ocjenom ekološkog potencijala.