Back to Search Start Over

MORALNO RASUĐIVANJE STUDENATA PRAVA I ZAPOSLENIH PRAVNIKA

Authors :
Gregov, Ljiljana
Tokić, Andrea
Šimunić, Ana
Penezić, Zvjezdan
Slišković, Ana
Ćubela Adorić, Vera
Gregov, Ljiljana
Nikolić, Matilda
Nekić, Marina
Ombla, Jelena
Šimunić, Ana
Tokić, Andrea
Publication Year :
2016

Abstract

Razvoj moralnih kompetencija u pravilu je povezan sa stupnjem školovanja, međutim, postoje iznimke. Primjerice, kod studenata medicine utvrđeno je da zbog specifičnih sadržaja studija ponekad dolazi do stagnacije ili nazadovanja moralnog rasuđivanja u funkciji trajanja studija. Polazeći od činjenice da studij prava uključuje usvajanje normi, pravila i zakona, a kasnije pravna djelatnost poštivanje i primjenu tih istih pravila i zakona moglo bi se pretpostaviti da će moralno rasuđivanje studenata prava i pravnika biti vođeno prvenstveno pridržavanjem normi, a manje osnovnim moralnim načelima. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi da li usvajanje i primjena ovakvih znanja ograničava moralni razvoj studenata prava i pravnih djelatnika. U ispitivanju je sudjelovalo 137 zaposlenih djelatnika pravne struke i 200 studenata prava. Od djelatnika pravne struke (sudaca, odvjetnika i javnih bilježnika) su bila 53 muškarca prosječne dobi od 43 godine i 84 žene prosječne dobi od 40 godina. U uzorak su bili uključeni studenti treće, četvrte i pete godine prava u dobi od 21 do 23 godine, od čega je bilo 68 studenata i 132 studentice. Za utvrđivanje stupnja moralnog razvoja korišten je Test moralnog rasuđivanja (Proroković, 2016) iz kojeg se može izvući više parametara: stupanj moralnog razvoja, ideološka orijentacija i dominacija stava. Rezultati upućuju na viši stupanj moralnog razvoja kod pravnika nego kod studenata prava. Ako se uzme u obzir da je kod pravnika veći utjecaj stava na moralno rasuđivanje, koji inače smanjuje indeks moralnog rasuđivanja, ta je razlika u stupnju moralnog rasuđivanja između djelatnika pravne struke i studenata prava realno još i veća. Kod studenata indeks moralnog rasuđivanja raste s godinama studija, a kod pravnika on opada s godinama radnog staža, ali nakon 25 godina staža je uočen ponovni rast. Također, djelatnici pravne struke imaju više izraženu konzervativnu, a manje humanističku ideološku orijentaciju u odnosu na studente prava. Naposljetku, može se reći da je u osnovi razlika u razini moralnog suđenja kod pravnika s različitim radnim stažem upravo pridržavanje normi i zakona, što je imperativ njihove djelatnosti.

Details

Language :
Croatian
Database :
OpenAIRE
Accession number :
edsair.57a035e5b1ae..c597db9f314a168667e3e40d5778db9c