Život i smrt tijekom neolitika na jugu Panonske nizine: preliminarni rezultati bioarheološke i molekularne analize ljudskih ostataka s nalazišta Beli Manastir-Popova zemlja

Zaštitna arheološka iskopavanja provedena na nalazištu Beli Manastir-Popova zemlja (AN 2) u Osječko-baranjskoj županiji tijekom 2014. i 2015. godine otkrila su više arheoloških slojeva koji se datiraju od ranog neolitika do rimskog perioda. Između ostaloga, istraženo je i veliko naselje starčevačke i sopotske kulture u kojem su zabilježeni i brojni ljudski ukopi koji se datiraju u isto razdoblje. U radu će biti predstavljeni rezultati paleodemografske i paleopatološke analize provedene nad koštanim i dentalnim ostacima 39 osoba pronađenih unutar navedenog naselja. Više od trećine analiziranog uzorka predstavljaju djeca dok je omjer odraslih muškaraca i žena gotovo identičan. Od patoloških promjena zabilježeni su brojni pokazatelji subadultnog stresa (cribra orbitalia, porotična hiperostoza, linearna hipoplazija zubne cakline), zatim dento-alveolarne lezije kao što su karijesi, apscesi i zaživotni gubitak zuba. Uz to, uočene su i degenerativne promjene (osteoartritis), pokazatelji nespecifičnih infekcija (periostitis) te brojne zaživotne ozljede koje se mogu povezati uz nesretne slučajeve. Uz klasičnu bioarheološku analizu provedena je i molekularna analiza drevne DNA, tzv. sekvenciranje iduće generacije (NGS). Uz standardne informacije koje se mogu dobiti ovom vrstom analiza kao što su molekularno određivanje spola, haplogrupe, populacijski afinitet i sl. bit će predstavljeni i rezultati analize patogena kuge (Yersinia pestis) koja je zabilježena na jednom kosturu iz Popove zemlje. Prezentirani podaci ukazuju na nove, dosad nepoznate, detalje o načinu života, prehrani, pojavi zaraznih bolesti, ali i populacijskoj strukturi i migracijama u južnoj Panonskoj nizini tijekom neolitika. Uz to, ukazano je i na izuzetnu važnost holističkog pristupa u (bio)arheološkim istraživanjima koje je na području jugoistočne Europe još uvijek relativno rijetko.