Ciljevi sustava upravljanja zemljištem kao osnova napretka

Da bi se zemljištem moglo učinkovito gospodariti, uspostavljaju se sustavi upravljanja zemljištem (SUZ) različitih namjena koji se u podatkovnom smislu zasnivaju na upisnicima ili registrima. Važnu ulogu imaju zakonodavni i institucijski okvir. Najčešći ključni upisnik je katastar. SUZ i katastarski sustavi kao njihove ključne komponente se kontinuirano razvijaju kao posljedica novih društvenih potreba i odnosa koje društvo ima prema zemljištu. Postojeći SUZ-ovi proizvod su ekonomskih i zemljišnih paradigmi 19. stoljeća i nisu uspjeli na pravi način podržati održivi razvoj. Kao odgovor na to stanje, katastri se razvijaju kao podrška sveobuhvatnim SUZ-ovima koji se bave širim pitanjima od položaja zemljišta i vlasništva nad njime. Različite države svijeta su u različitim fazama reformi SUZ-a. Dok mnoge zemlje u razvoju tek uspostavljaju službene katastre za fiskalne i tržišne svrhe, razvijene zapadne zemlje stvaraju višenamjenske katastarske sustave koji pitanju održivog razvoja uz zadržavanje privatnog vlasništva pristupaju s aspekta zajednice. Da bi dobili jasniju sliku o uspješnosti reformi, neophodno je vrednovati reformske procese katastra ali i cjelokupnih sustava upravljanja zemljištem. Vrednovanje ili mjerenje uspješnosti procesa ili sustava osnovni je preduvjet za poboljšanje produktivnosti, učinkovitosti i izvedbe. U području zemljišne administracije, koordinacija i razvoj reformskih projekata i evaluacija nacionalnih SUZ-ova prepoznati su tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća. Do danas je razvijeno nekoliko metodologija za procjenu uspješnosti SUZ-a. U većini metodologija za procjenu uspješnosti SUZ-a osnova za davanje ocjene je definiranje ciljeva. Neki od ciljeva hrvatskog SUZ-a zadani su Strateškim planovima Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja koji se od 2012. godine donose svake godine za trogodišnje razdoblje. Kako su se ti ciljevi razvijali i ostvarivali tijekom tog razdoblja biti će analizirano u ovom radu.