Postupci sređivanja nesređenog državnog poljoprivrednog zemljišta

Dobro upravljanje zemljištem jedan je od preduvjeta za ubrzani gospodarski i društveni razvoj urbanih i ruralnih područja kao i nasljedstvo za buduće generacije. Pri tome upravljanje obuhvaća, između ostalog, politiku, vlasništvo, uređenje zemljišta i prostorno planiranje. U Republici Hrvatskoj zemljišna politika ruralnih područja određena je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu te rješava niz pitanja, među kojima i tržište poljoprivrednog zemljišta, zemljište u vlasništvu države i dr. Za razvijanjem tržišta poljoprivrednog zemljišta, čime bi se unaprijedio i proces privatizacije državnog zemljišta, postoji velika potreba, jer efikasno tržište poljoprivrednim zemljištem, u smislu poljoprivredne politike, može biti samo ono kod kojeg su uklonjene sve prepreke razvoju i koje je usmjereno na unapređenje strukture poljoprivrednog zemljišta kojeg koriste perspektivna poljoprivredna gospodarstva. Kao ključna prepreka razvoju poljoprivrede nameće se problem sitnih i isparceliranih posjeda za koje rješenje postoji u procesu okrupnjavanja poljoprivrednih gospodarstava. Okrupnjavanje se može potaknuti mjerama poljoprivredne politike koje obuhvaćaju provedbu agrarnih operacija te su usmjerene na razvoj efikasnog tržišta poljoprivrednim zemljištem. Uloga države u tom procesu je nezaobilazna: od inicijative i koordinacije pa do financijske i druge potpore. Predmetno okrupnjavanje, a u okviru njega i sređivanje nesređenog državnog poljoprivrednog zemljišta temelji se na geodetsko-katastarskim i imovinsko-pravim postupcima. Geodetskokatastarski postupci pokretači su cjelokupnog događanja i zato je posebno značajna uloga geodeta u cijelom procesu okrupnjavanja, te se značaj istih i njihove posebnosti u ovom radu posebno opisuju.