Razvoj geografske misli u zadarskom visokom školstvu 1992. – 2022

Poslije zastoja koji je nastao ukidanjem Pedagoške akademije u Zadru na kojoj je djelovala katedra za geografiju (1961.- 1976.) ponovna pojava geografskih predmeta u visokom školstvu toga grada koincidira s priznanjem neovisnosti Republike Hrvatske i promjenama u koncipiranju studija za učitelje razredne nastave. U vrijeme srpske agresije na Hrvatsku, posebice i na Zadar, na studiju razredne nastave uvedena su 1992. dva geografska predmeta, Opći zemljopis i Zemljopis Hrvatske s jednim vanjskim suradnikom, koji je 1993. kao docent primljen u stalni radni odnos. Bio je to zametak suvremenog razvoja geografske misli na zadarskoj visokoškolskoj ustanovi jer je ubrzo, 1994. pokrenut i posebni studij geografije, na poticaj Ministarstva prosvjete RH iz 1993. s prijedlogom osnivanja novih studija geografije u Hrvatskoj. Potreba pokretanja novih studija zasnivala se na nedostatku oko 500 nastavnika/profesora zemljopisa/geografije u osnovnom i srednjem školstvu Republike Hrvatske. Na taj poticaj reagirao je Filozofski fakultet u Zadru osnivanjem Odsjeka za geografiju/zemljopis u proljeće 1994., izradom programa dvopredmetnog dodiplomskog studija koji je usvojilo Nacionalno vijeće za znanost u srpnju. Okupljanjem jezgre nastavnika i znanstvenika na Odsjeku (1 redoviti profesor, l docent, 1 asistent i 3 vanjska suradnika) omogućen je postupan razvoj suvremene geografske misli u Zadru zapošljavanjem novih kadrova kako su se otvarale pojedine godine studija, a posebice je to došlo do izražaja osnivanjem/obnovom Hrvatskog geografskog društva – ogranka u Zadru 1995., pokretanjem znanstvenog časopisa Geoadria 1996. i odobravanjem znanstvenih projekata Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (prvi je odobren 1996., do 2014 ukupno 7). Prvi diplomski rad obranjen je 1998., a 2002. započela su i predavanja na poslijediplomskom studiju, koji je poslije uvođenja bolonjske reforme preustrojen u zajednički doktorski studij povijesti i geografije, te je 2008. obranjen i prvi doktorat. U međuvremenu je osnovano Sveučilište u Zadru (2002.) te je dotadašnji odsjek prerastao u Odjel za geografiju, a knjižnica je prerasla u geografsku zbirku Sveučilišne knjižnice. Na njemu su od 2005. uvedeni preddiplomski i diplomski studiji, dvopredmetni nastavnički i jednopredmetni znanstveni studij primijenjene geografije (u novije vrijeme s diplomskim modulima Geografski aspekti upravljanja obalnim područjima i Geografsko modeliranje prostora uz primjenu geografskog informacijskog sustava, GIS-a (do 2022. upisano je ukupno oko 1400 studenata, diplomiralo je oko 450 te na dvopredmetnom studiju drugom studiju na drugom studiju oko 400). Otvorena je i djelatnost Centra za istraživanje krša i priobalja (2002.). Do 2022. stvorena je znanstvena i nastavnička jezgra dvadesetak stručnjaka u zvanjima od docenta do redovitog profesora (4 redovita profesora od čega 1 geolog, 9 izvanrednih profesora, 4 docenta, 2 poslijedoktoranda, 1 asistent, 3 suradnika na projektima i 1 prof. emeritus). Objavljivanjem brojnih radova u geografskim i drugim publikacijama u zemlji i inozemstvu, statusom i produkcijom časopisa Geoadria, razvojem znanstvenih projekata (s aplikacijama preko Hrvatske zaklade za Znanost, Sveučilišta i dr.), publiciranjem znanstvenih knjiga, udžbenika i posebnih izdanja te sudjelovanjem na znanstvenim skupovima širom svijeta zadarski geografi postaju prepoznatljivi u geografiji Hrvatske, Europe i šire, dajući razmjerno vrijedan doprinos suvremenom razvoju geografske misli. Geoadria (27 godišta s 48 svezaka ; od 2006. dvojezično hrvatski i engleski) indeksira se u bazama: Web of Science Core Collection – Emerging Source Citation Indeks (ESCI), Scopus, ERIH PLUS, GEOREF, Current Geographical Publications i dostupna je kroz akademske baze i pretraživače: DOAJ, EBSCO (Academic Search Complete) i Hrčak. Časopis podržava zelenu razinu samoarhiviranja, a za arhiviranje koristi LOCKSS sustav za oblikovanje distribucijskog sustava među knjižnicama (dopušta knjižnicama da izrade trajne arhive časopisa u svrhu očuvanja i obnove). Posječenost časopisa od ožujka 2007. do lipnja 2022. bila je 658.674 (preuzimanje članaka) tj. 1.022.676 (sveukupno). Dosadašnja znanstvena aktivnost u smislu doprinosa i unaprjeđenja geografske misli u Hrvatskoj (ukupno oko 550 znanstvenih članaka i gotovo toliko stručnih, popularnih i dr., zadarskih geografa). knjiga, udžbenika itd. prepoznaje se ponajviše u odabiru istraživačkih tema vezanih za more i priobalje Hrvatske, odnosno jadransko područje, ali i znatno šire. Posebni su doprinosi zadarskih geografa monografija Geografija Hrvatske (2013., engl. prijevod 2015.), aktivnosti na Velikoj geografiji Hrvatske u 7 svezaka (objavljena 2) te razvoj GIS metodoloških pristupa u geografskim istraživanjima.